Zvanično, Crna Gora je prva u Evropi pobijedila koronavirus. Za najzaslužnije – medicinare – nema povećanja plata
Dobra vijest. Od nedjelje, 24. maja, Crna Gora, zvanično, nema oboljelih od korona virusa. Prvi slučaj je zabilježen 17. marta. Za 68 dana od tada, pod nadzorom su bile 1.132 osobe, oboljelih 324; 315 se oporavilo, preminulo je devet osoba. Ukoliko ne bude novih slučajeva, kraj epidemije mogao bi biti proglašen 2. juna, 28 dana od posljednjeg registrovanog slučaja oboljevanja.
Crna Gora je posljednja u Evropi registrovala slučaj oboljenja od virusa, prva je bez oboljelih. Ona je i jedina evropska zemlja u čijim domovima za stare nije zabilježen nijedan slučaj infekcije novim virusom.
,,Kada smo već korona fri destinacija, da skinem masku”, gest je premijera Duška Markovića nakon što je proglasio pobjedu. Ipak naredba o nošenju maski u zatvorenom prostoru i dalje važi, kao i one o distanci i zabrani okupljanja većeg broja ljudi.
Premijer je najavio da će prvih dana juna biti otvorene granice sa državama koje ispunjavaju epidemiološke uslove – imaju najmanje 25 zaraženih na 100.000 stanovnika. U tom trenutku to su bile: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Poljska, Češka, Mađarska, Albanija i Grčka. Situacija se mijenja iz dana u dan. U srijedu je potvrđeno da će granica biti otvorena i za građane BiH.
Neotvaranje granice sa Srbijom izazvalo je buru u javnosti dvije države, prije svega političko-predizbornu. U Srbiji je još aktivno 4.758 slučajeva oboljelih, a granice su 22. maja otvorene za ulazak u nije potrebno imati negativan test na korona virus, niti posebna dozvola za domaće i strane državljane. Kako je otvaranje granica preduslov da se spase bar nešto od turističke sezone, za očekivati je i da se tokom juna, ako se poboljša epidemiološka situacija u Srbiji otvori i ova granica.
Strancima, koji budu dolazili u Crnu Goru, se neće tražiti posebna testiranja na ulasku, a dijeliće im se uputstva i pravila koja treba da poštuju tokom boravka. To što mi otvaramo granice, ne znači da će ih druge zemlje otvoriti prema nama. Iako su granice naše zemlje otvorene za njemačke državljane, Crne Gore nema na spisku 31 države u kojoj će građani ove zemlje moći da putuju od 15. juna.
Da vlast želi da politički napalati uspješnu borbu sa virusom govori i posljedja besjeda premijera Markovića. Premijer kaže da je Crna Gora bez uvođenja vanrednog stanja i bez policijskog časa imala najveći stepen slobode za građane. Predizborni marketing je jedno, a činjenica da je Vlada objavila, pa povukla, spisak ljudi u samoizolaciji i još javno pozvala građane da ih špijaju, nije nešto što je doprinijelo slobodama. Vanredno stanje zvanično nije uvedeno, ali kako ga god nazvali policijskog časa se još sjećamo. Zbog kršenja policijskog sata, zabrane kretanja ili drugih preventivnih mjera, do 14. maja podnijete su krivične prijave protiv 1.182 osobe. Mnogi od njih držani su u pritvorima bez osnovnih higijenskih uslova uz rizik od dobijanja virusa.
Po premijeru Markoviću epidemija je pokazala da Crna Gora ima kvalitetne institucije: „Ovo je dokaz da nijesmo izgubili vrijeme od nezavisnosti, da smo izgradili institucije, njihov potencijal i nivo stručnosti“. Pa se ispravio: „Vidjela se nova, snažna, do sada neprepoznatljiva društvena energija i solidarnost. U prvi plan je došao pojedinac i njegove sposobnosti“.
Pandemija je pokazala kako bi država mogla bolje da funkcioniše ukoliko bi se poštovala struka. Posvećenost su pokazali profesionalci, koji su uprkos svemu, radili svoj posao najbolje što mogu – medicinari, komunalci, prosvjetni radnici, prodavačice i prodavci, kao i većina građana koji su strpljivo čekali da opasnost prođe.
Neki od onih na ,,prvim linijama fronta”, kao što su medicinari, dok je trajala opasnost, u martu i aprilu, dobili su bonus od 15 odsto. Sljedeće godine ih očekuje povećanje plata od tri odsto, a za dalja povećanja, iz Vlade kažu, potrebno je stvoriti realne izvore. Monitor je u seriji tekstova pokazao da rezerve za povećanje plate medicinarima i prosvjetnim radnicima postoje i gdje su.
Pomoć države onima kojima je zbog epidemije onemogućen rad: taksistima, ugostiteljskim radnicima, frizerima… je vrlo skromna. Posebno kada se uporedi sa imovinskim kartonima funkcionera, poklonjenim stanovima, platama i dnevnicama koje mjesečno iznose i do 9.000 eura.
I za vrijeme epidemije bilo je nedodirljivih. Građevinski tajkuni su gradili širom Crne Gore, a zaposleni nijesu imali osnovna zaštitna sredstva od virusa. Pored vožnje natrpanim autobusima građevinskih radnika, kao nadrealne slike tokom epidemije ostaće aplauzi oduševljenja medicinskih radnika Đukanoviću i ,,spontana” okupljanja ispred manastira u Nikšiću.
I pored toga što vlast sistematski guši, solidarnosti je tokom epidemije itekako bilo. Posebno je dane korone obiljeležio Bjelopoljac Hajriz Brčvak, biznismen u Njemačke, koji je domovini donirao skoro 300.000 eura. Građani i ostali donirali su za pomoć preko osam miliona eura, od toga je Vlada za kupovinu respiratora i pomoć u hrani i higijenskom materijalu ugroženima potrošila milion i 750.000 eura. Na računu je ostalo preko šest miliona eura. Taj će novac, najavio je premijer, biti usmjeren za izgradnju Infektivne klinike. Ova vlast za 30 godina vladavine nije izgradila nijednu bolnicu.
Premijer Marković tvrdi da će ukupno ulaganje u zdravstveni sistem biti 21 milion eura, da se pregovara sa Evropskom komisijom, da je od 53 miliona bespovratne pomoći Crnoj Gori tri miliona odmah iskorišćeno za nabavku medicinske opreme, da će 40 miliona biti usmjereno u podršku budžetu, a 10 miliona u dodatne investicije u zdravstvu. Cilj je nadogradnja i osavremenjavanje Instituta za javno zdravlje, izgradnja bolnice za mentalne bolesti i rekonstrukcija zgrade Klinike za onkologiju, a za 2021. godinu je najavljen početak izgradnje novog Urgentnog centra, koji će biti finansiran kreditom Evropske banje za obnovu i razvoj.
Da se stvari vraćaju u normalu, govore i naslovi medija, u kojima je sve manje članaka o tome što o epidemiji kažu doktori. Primat opet zauzimaju političari. Stručnjaci upozoravaju da se o virusu još malo zna. Sporo dolaženje do činjenica o virusu, deziformacije i strah izazivaju proteste. Slovenci su protestovali zbog propusta u nabavci medicinske opreme, u Španiji zbog reakcija vlasti na epidemiju, u Njemačkoj i Poljskoj zbog ograničenja. U Kini preko društvenih mreža građani izražavaju neslaganje sa namjerom vlasti da im na osnovu aplikacije o zdravstvenom stanju bude o(ne)mogućen ulazak u restoran, park ili druga mjesta.
Šefica Evropskog centra za kontrolu bolesti dr Andrea Amon nedavno je upozorila: ,,Evropu će pogoditi drugi talas korona virusa jer je premalo ljudi steklo imunitet, a samo je pitanje kada i u kojem obimu”. Na jesen ili zimu kada se drugi tals očekuje, stvari bi mogle izgledati drugačije. U Hrvatskoj najavljuju da karantin i potpuno zatvaranje ekonomije i društva više neće biti opcija – moraće se uvesti stroge epidemiološke i druge mjere kojima će se epidemija nastojati držati pod kontrolom.
Iz iz našeg Operativnog štaba su najavili da je samoizolacija čitave države na duge staze neodrživ koncept, i da tragaju za kreativnim rješenjima koja će ustanoviti balans između potreba za očuvanjem zdravlja građana i očuvanja privrede.
Predrag NIKOLIĆ
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice