Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crkavanje u nastavcima

Objavljeno prije

na

Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore uporno se raspada. Njegov dekan, Ranko Mujović, srce je tog procesa.

Polovinom ovog mjeseca student četvrte godine prava Koča Đurišić podnio je krivičnu prijavu protiv dekana Mujovića uz obrazloženje da mu je prijetio, „uhvatio rukama za kragnu” i ogrebao. Prema Đurišićevom objašnjenju, do sukoba je došlo nakon kontrole inspekcije rada tokom koje je sekretarka pravnog fakulteta Muljka Košuta tvrdila da Đurišić nije zaposlen na fakultetu. Đurišić posjeduje ugovor o djelu u kojem piše da je od 1.novembra prošle godine, zaposlen kao referent za čitaonicu. Fakultet mu, međutim, nije uplaćivao doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje.

„Kad je došla inspekcija rada sekretarka Košuta je rekla da ne poznaje ni mene ni još jednu radnicu Fakulteta”, objašnjava za Monitor Koča Đurišić. On tvrdi da na fakultetu ima više radnika za koje doprinosi nijesu uplaćivani. Kad se Đurišić se pobunio, dekan je uzeo stvar u svoje ruke…

Onda je Đurišić podnio krivičnu prijavu protiv dekana i pokrenuo disciplinski postupak protiv sekretarke, a Mujović je studenta privremeno suspendovao. Ne zna se zašto nije pokrenuo redovan disciplinski postupak u kom bi i Đurišić imao priliku da se izjasni, mada, nije teško pretpostaviti. Na ovakvu odluku student se može žaliti fakultetskom Vijeću i Senatu Univerziteta. A Vijeće Pravnog fakulteta je ono koje ne radi.

„Zabranjen mi je pristup svim prostorijama fakulteta. Dekanova odluka je pokušaj da na mene izvrši pritisak da povučem krivičnu prijavu za napad i falsifikat, kao i disciplinski postupak protiv sekretarke Košute. To je odmazda. Neki ispiti su mi već prošli, propuštam sve ispite u januarskom roku”, kaže Đurišić.

O prilikama na Pravnom fakultetu finu sliku daje i to što će, po svemu sudeći, biti neophodno da sud ustanovi da li je ili nije student Đurišić položio Međunarodno javno pravo kod profesora Mujovića. Mujović kaže da ,,pred 100 studenata nije položio dva puta”. Upućeni kažu da se kod Mujovića odgovara u kabinetu, da ispitu i tome da profesoru asistentkinja prstom po knjizi pokazuje koju je lekciju studenta pitao, po pravilu ne prisustvuju više od dva studenta. Stotina sigurno ne može da stane. ,,Na moju sreću, ja tu ocjenu imam upisanu u indeksu i uskoro će vještak provjeriti da li je kod te ocjene dekanov potpis”, kaže Đurišić.

U međuvremenu se, čudom, oglasio i rektor. Objasnio je da jedino Senat Univerziteta Crne Gore može odlučiti o privremenom isključenju sa fakulteta i pecizirao da student na početku školovanja potpisuje sa Univerzitetom Ugovor o studiranju, koji predviđa isključivu nadležnost Senata u slučajevima disciplinske odgovornosti.

„O tome znam samo iz medija. U Pravilniku iz 2008., u članu 20, piše da dekan ima pravo da suspenduje studenta koji onda ima pravo žalbe Vijeću fakulteta i Senatu Univerziteta. Podnio sam žalbu i jednima i drugima, nadam se da će Senat poništiti tu odluku”, objašnjava Koča Đurišić.

U Centru za građansko obrazovanje smatraju da je dekan Ranko Mujović udaljio studenta Đurišića zloupotrebljavajući institut privremenog udaljenja propisan Pravilnikom o disciplinskom postupku i disciplinskoj odgovornosti studenata Univerziteta Crne Gore. Prema tom propisu, hitnom odlukom, bez sprovođenja disciplinskog postupka student se udaljava kada mu je određen pritvor ili kada je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnog djela počinjenog na Univerzitetu. CGO je postavio i pitanje – da li je punovažan Ugovor o studiranju između studenta i UCG po kojem ovo što je dekan Mujović učinio, kako kaže rektor, ,,nije važeće”, ili rješenje dekana Mujovića, kojem nedostaje, kako činjenični, tako i pravni osnov.

Redovni profesori: Milan Popović, Maja Kostić-Mandić, Ljiljana Kadić, Vjera Begović, Drago Radulović, Snežana Miladinović, Ilija Vukčević i Jelena Jauković krajem decembra uputili su rektoru i predsjedniku Upravnog odbora UCG inicijativu za razrješenje dekana. Inicijativu pokriva tišina. A dan nakon što su profesori podnijeli inicijativu Upravni odbor izmijenio je proceduru izbora i razrješenja dekana.

U međuvremenu se oglasio Sud časti. Vratio je na dopunu prijavu protiv dekana Pravnog fakulteta koju je uputio rektor Predrag Miranović nakon što su profesorice tog fakulteta Vjera Begović-Radović, Maja Kostić-Mandić, Snežana Miladinović i Ivana Jelić zatražile da ih zaštiti od dekana zbog ,,krajnje degradirajućeg ponašanja, oduzimanja riječi i prijetnji udaljavanja sa sjednice”. Nije, rekao je Sud časti, ispoštovana procedura. Zašto je Miranović prijavu poslao na pogrešnu adresu, nije pojasnio.

Da, Predsjednik Suda časti je Velimir Rakočević kojeg je Mujović postavio za šefa smjera Bezbijednost i kriminalistika koji je, po izvještaju Državne revizorske institucije osnovan nezakonitio.

Da, Ranko Mujović je član Tužilačkog savjeta koji bira i razrješava tužioce kod kojih završe krivične prijave protiv njega.

Eh, da Pravni fakultet je krajem prošle godine proslavio 38-mu godišnjicu postojanja. ,,Uoči 38. rođendana fakulteta, Crnoj Gori su otvorena vrata ka Evropi. Mi smo u evropskom procesu Crne Gore prepoznali svoje mjesto, pa samo prilagodili planove i programe, sarađujemo sa velikim brojem stranih obrazovnih ustanova, ali i sa domaćim sudskim i pravosudnim institucijama. Od ove godine imamo i doktorske studije, a možemo se pohvaliti i programom bezbjednost i kriminalistika, koji će uvećati kadrovsku sposobnost i kvalitet državne administracije”, kazao je tom prilikom dekan Mujović. K tome je naglasio da je Fakultet „iznjedrio vodeće ljude crnogorskog sudstva i pravosuđa, te čelne ljude velikih medijskih kuća”. A možda ga, ipak, treba zatvoriti?

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo