Dok se spremaju COVID pasoši, širom Evrope kretanje je usporeno, uslovljeno ili onemogućeno. Između ostalog i zbog toga iz EU apeluju na jedinstven pristup, kako bi se izbjegla diskrepanca u mjerama njenih članica. Realnost je drugačija

Bliži se turistička sezona. Vrijeme za armije turista i protok novca. Makar je tako bilo do prošle godine. Kako bi ponovo pokrenuli ovaj pogon, u Evropskoj uniji i njenim članicama uveliko se radi na uvođenju digitalnog pasoša koji bi u sebi nosio podatke o vakcinacijama, testovima i ostalim važnim podacima vezanim za COVID-19. Cijeli proces, koliko god bio izvjestan, prate brojna pitanja.

Izrael, kao vodeća zemlja u broju vakcinisanih bliži se broju od 80 posto. Život se vraća u normalu. Otvaraju se prodavnice, tržni centri… No, za neka mjesta poput bazena, teretana, pozorišta… potrebna je zelena karta – specijalna digitalna propusnica koja se izdaje nedjelju dana nakon što se osoba revakciniše. Propusnicu mogu dobiti i oni koji su preležali COVID-19. Problem sa propusnicom je što važi šest mjeseci. Krajem februara oko 3,2 miliona Izraelaca je moglo sebi da priušti ovu propusnicu. „Sa zelenom kartom, vrata vam se prosto otvaraju. Vraćamo se u život!“, poziva Izraelce glas sa TV reklame.

Neku sličnu budućnost sanjaju i EU parlamentarci.

Evropska komisija najavila je da će u martu predložiti zakon o digitalnom pasošu. „Zeleni pasoš će tako vrlo brzo postati realnost, kako bi se početkom ljeta moglo planirati otvaranje turističke sezone. Cilj je omogućiti sigurna putovanja“, najavila je  predsjednica Europske komisije Ursula von der Lejen.

Korona pasoši će biti svojevrstan dokaz o vakcinaciji osobe. Sadržaće i rezultate testiranja za osobe koje nisu imale pristup vakcini, kao i informacije o oporavku od COVID-19, prisutnosti antitijela…

„Digitalna zelena propusnica trebala bi da olakša Evropljanima život. Cilj je postupno im omogućiti sigurno kretanje unutar EU ili izvan nje iz poslovnih ili turističkih razloga”, istakla je von der Lejen.  Za to će, predviđaju stručnjaci, trebati  još makar tri mjeseca. To je istakao i portparol Komisije Erik Mamer.

Da li je Zapadni Balkan dio Evrope i ima li ga u planovima vezanim za digitalne pasoše, saznaćemo vjerovatno za koji dan kada bude predstavljen zakonski okvir ovog posla.

A u međuvremenu, uzduž i poprijeko Evrope, kretanje je usporeno, uslovljeno ili onemogućeno. Upravo zbog toga iz EU traže jedinstven pristup, kako bi se izbjego raskorak u mjerama njenih članica.

Realnost je drugačija.

Grčka je počela izdavati digitalne potvrde onima koji su u svojoj zdravstvenoj knjižici zabilježili revakcinaciju. „Zovemo ih potvrdama, a ne pasošima”, Aleks Patelis, glavni ekonomski savjetnik grčkog premijera Kiriakosa Micotakisa verbalnom gimnastikom pokušava izbjeći problematike koje one izazivaju. „Za zemlje poput Grčke, koje zavise od turizma, neophodno je da se ovo pitanje riješi prije ljetne sezone”, napisao je Micotakis u pismu predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Lejen. Zemlji su očajnički potrebni posjetioci, jer petina BDP-a dolazi od turizma. Nadaju se naročito dolascima iz Izraela i Britanije. Određena vrsta pasoša već se testira između Grčke, Kipra i Izraela.

Švedska i Danska idu svojim ritmom. Plan je razviti pasoš do prvog jula. Dojče vele prenosi da je Danska prije Švedske predstavila ovu vrstu dokumenta koji bi, prije svega, poslovnim ljudima mogao olakšati putovanja. Nije zgoreg napomenuti da je u ovim zemljama procenat vakcinisanih trenutno oko 7, odnosno 5 odsto, a da je švedski model stvaranja imuniteta dosta kritikovan od strane javnosti.

Britanci najavljiuju velike ljetnje događaje, poput muzičkih festivala Reding i Lids koji su u prekorona godinama okupljali po 100.000 posjetilaca. Vakcinacija teče po planu, još da se izdaju pasoši, razmišljaju ostrvljani. Ili makar neki od njih. Unutar zemalja mišljenja nijesu jedinstvena. Vlada Velike Britanije prvo je odbacila planove za ovakve pasoše. Ministar Nadim Zahavi nazvao ih je diskriminatorskim, ali prošle nedjelje ministar inostranih poslova Dominik Rab rekao je da su dokumenti „u razmatranju”.

U Poljskoj i Rumuniji su vakcinisani nakon ulaska u zemlju oslobođeni karantina.

Španija i Bugarska podržavaju svojevrsni COVID-pasoš. Austrijski kancelar Sebastian Kurc izjasnio se u intervjuu za Standard za uvođenje pasoša sa podacima o vakcinaciji, nagovijesto i da će Austrija uvesti svoj ako EU ne donese odluku do proljeća. Francuska i Belgija su zabrinute kako bi ove propusnice mogle potencijalno diskriminisati nevakcinisane.

Do sada, uprkos intenzivnim raspravama, države EU nisu se mogle dogovoriti o jedinstvenom evropskom COVID-pasošu, odnosno sertifikatu o vakcinaciji. Odgovorni evropski komesar Maroš Šefčovič rekao je u utorak da neke zemlje još imaju „etičke nedoumice i nedoumice koje se odnose na zaštitu podataka”. Druge opet žele sačekati nove naučne studije o učinku vakcine.

Njemačka je, prenio je DW, manje-više zatvorila kopnene granice sa Češkom i Tirolom u Austriji kao mjestima sa velikom stopom zaraze. Komesarka za zdravstvo EK Stela Kiriakides kritikuje ovu taktiku. No, takvoj taktici, piše DW, pribjegavaju i Danska, Švedska, Finska, Mađarska i Belgija. „Graničari ne mogu zaustaviti virus”, direktna je Kiriakides.

Logično pitanje postavio je predsjedavajući najvećeg kluba poslanika u Evropskom parlamentu Manfred Veber (CSU). Ono o nepostojanju jedinstvenih pravila za avionske veze sa Latinskom Amerikom. A može i jedinstvenih pravila uopšte.

Kineski predsednik Si Đinping je pozvao na uvođenje „globalnog mehanizma” koji bi koristio QR kodove kako bi se otvorila međunarodna putovanja. „Moramo da uskladimo politike i standarde i da uspostavimo ‘brze trake’ kako bismo olakšali uređen protok ljudi”, rekao je on. Iz organizacije Hjuman Rajts Voč su upozorili da bi se ovakvi kodovi mogli koristiti za „šire političko nadgledanje i isključivanje”.

Neki stručnjaci pozivaju svoje vlade da pričekaju međunarodne standarde za pasoše prije nego što otvore putovanje. Upozoravaju, poput Vebera, da bi neujednačeni standardi mogli dovesti do nesigurnih praksi ili geopolitičkih igrarija. „Od početka je izazov natjerati zemlje da čine ono što je najbolje za svijet, a ne ono što je najbolje za ljude unutar njihovih granica“, rekla je dr Nikol Eret ekspert za javno zdravstvo vašingtonskog univerziteta.

„Imagine, all the people…”, pjevao je 1971. Džon Lenon. Refren još odzvanja.

Međunarodno udruženje aviokompanija (IATA) je preduhitrilo EU. Za kraj marta planirali su uvođenje elektronske evidencije o vakcinaciji i testu na COVID-19. Travel Pass koji su predstavili isprobaće nekoliko velikih avio kompanija među kojima su Etihad, Quatar, Malaysia Airlines, Emirates… Air New Zealand najavio je uvođenje Travel Passa koji će se od aprila koristiti kao “mjesto za pohranu svih zdravstvenih podataka digitalno na jednom mjestu”.

Nacionalne, seksualne, polne razlike izgleda će uskoro progutati vrijeme podjela nad podjelama. Stručnjaci upozoravaju da bi skora podjela svijeta na vakcinisane i nevakcinisane mogla donijeti nove probleme.

Već se nagovještava podjela koja postavlja politička i etička pitanja. „Vakcine većinom odlaze u bogate zemlje i privilegovane rasne grupe u njima. Dodjela posebnih prava vakcinisanima, i pooštravanje ograničenja nevakcinisanima, dovodi do rizika dodatnog proširenja socijalnog jaza”, piše Nju Jork Tajms.

U grupu „nepovlašćenih“ dobar vremenski period spadaće većina onih koji su najskloniji putovanjima. Mlađih. Oni nijesu prioritetne grupe za vakcinaciju, a s obzirom na spor proces vakcinacije u gotovo svim zemljama Evrope, sačekaće sa prelaskom granica zemlje. Zbog toga je, makar pred očima javnosti, zabrinut  i francuski predsjednik Emanuel Makron.

Bogatije zemlje COVID pasoše vide kao vakcinaciju na kvarno. Ako hoćeš da putuješ, moraš se vakcinisati. Mnogi bi i putovanja i slobodu izbora. Pred nama je moralno minsko polje, viču svjetski mediji. I zaista izgleda tako. Pitanje koje se rijetko čuje je – šta je sa djecom, trudnicama, osobama sklonim alergijama koji su isključeni iz sistema imunizacije. I opet – gdje smo u svemu tome mi iz zemalja koje tek treba da pristupe EU.

Kakva je alternativa i da li se o njoj uopšte razmišlja? Moguće da će to biti obavezni karantini, kao što je do sada bio slučaj u mnogim zemljama. Za one koji to sebi mogu priuštiti. Bilo zbog novca ili trajanja karantina. Naravno, i testiranje bi moglo biti ponuđeno kao alternativa. No, opet dolazimo do početka vrzinog kola u kom negativni rezultat testa nije potvrda da neko nije zarazan. Isto, sve su prilike, važi i za vakcinaciju.

Upravo zbog toga se čuju brojni glasovi iz EU koji kažu da prije uvođenja COVID pasoša treba pronaći odgovore na pitanje može li vakcinisana osoba biti prenosilac virusa.

Cno tržište spremno čeka, sigurni su mnogi. Vratimo se Izraelu. U Haaretzu, jednom od najdugovječnijih medija te zemlje, objavljeno je da se zelene karte mogu bez problema falsifikovati. Niko ne zna koliko je lažnih sertifikata u upotrebi, pa se vladini zvaničnici već oglašavaju sa pričom o ovoj kartici kao prelaznom rješenju.

Crno tržište za falsifikovane potvrde o vakcinaciji na društvenoj mreži Telegram broji više od 100.000 korisnika ove zemlje, objavio je Kanal 12.

Mediji prenose i da je Epl  iz svoje prodavnice App Store uklonio desetine sumnjivih aplikacija koje nude sertifikate o vakcinaciji.

Dragan LUČIĆ