Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CONDO HOTELIMA PRIVATIZUJU CRNOGORSKU OBALU: Nova Zavala na Kamenovu

Objavljeno prije

na

Građani Crne Gore polako, ali sigurno gube zakonom garantovano pravo pristupa morskoj obali i brojnim prirodnim plažama kojima obiluje Crnogorsko primorje. Nacionalni trend razvoja turizma skrenuo je sa strateških pravaca gradnje hotela visoke kategorije ka izgradnji „odmarališnih destinacija”, „mix use resorta”, condo hotela, kondominijuma, apartmanskih kompleksa. Ovi nazivi preovlađuju u ključnim planskim dokumentima poput Prostornog plana posebne namjene za morsko dobro, državnim studijama lokacija za pojedine sektore morske obale, prostornim i detaljnim urbanističkim planovima primorskih opština.

Između gradnje ekskluzivnih hotela i isplativije varijante sa condo hotelima, vilama i apartmanima, investitori se po pravilu odlučuju za ovo drugo. Na sačuvanim uvalama i čarobnim plažama grade se ogromna stambena naselja, cijeli gradovi i sela, stanovi i apartmani, lokali, luke i marine. Sve je namijenjeno tržištu na kome se na nekretninama u obalnom području ostvaruju ogromni profiti.

Gradnja komercijalnih kapaciteta na najvrednijim lokacijama omogućava privatnim kupcima tih nekretnina da se dokopaju najljepših dijelova obale koji bi trebalo da budu javni ili iskorišćeni za elitne hotele i razvoj turističke privrede.

Ovakav opasan i nakaradan trend trošenja očuvanih prirodnih resursa na stanogradnju i condo hotele, vodi ka privatizaciji crnogorske obale. To je u suprotnosti sa Zakonom o morskom dobru koji određuje da je morsko dobro u državnoj svojini i u javnoj upotrebi.

Propisano je takođe da su prirodne plaže pristupačne svakome i da se slobodno mogu koristiti za kupanje. U praksi to već ne izgleda tako, dok u skoroj budućnosti pripadnici srednje klase, odnosno običan svijet koji ne ljetuje u skupim hotelima, ne kupuje apartmane u condo hotelima ni stanove u vilama i zgradama pored mora, neće imati pristupa pješčanim uvalama.

Gotovo svaka veća investicija u turizmu počinje građevinskom dozvolom za gradnju veoma popularnih condo hotela sa pratećim vilama i depandansima. To su samo novi nazivi za stanove u nešto luksuznijem pakovanju.

Condo hotel podrazumijeva da jedan dio kapaciteta može biti prodat privatnim licima, uz poštovanje propisa o korišćenju. Naime, kupac može koristiti svoj stan ili apartman maksimalno 60 dana tokom godine, dok se očekuje da ostalim mjesecima bude iznajmljivan turistima.

U pojedinim turističkim zemljama ovakve objekte nazivaju kvazi stambenim zgradama. Formiraju se državne komisije koje kontrolišu primjenu posebnih zakonskih uslova njihovog poslovanja u pogledu dužine korišćenja stanova od strane vlasnika i zaštite pristupa javnim plažama.

Pravilnik o vrstama, minimalno-tehničkim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata Ministarstva uređenja prostora i turizma definiše condo hotel kao „vrstu hotela čije su smještajne jedinice u svojini više subjekata koje mogu biti predmet prodaje i pojedinačno se upisuju u zemljišne knjige, sa teretom da smještajnim jedinicama upravlja menadžment kompanija i da smještajne jedinice moraju biti u komercijalnoj funkciji kompanije najmanje 10 mjeseci u toku kalendarske godine.”

Koji je to organ, komisija ili inspekcija, koji će kontrolisati da li i koliko dugo u stanu boravi vlasnik ili gost?

Condo hotel našao je mjesto i na budvanskoj plaži Kamenovo koja je, uz plaže Jaz i Buljarica, u svim ekonomskim planovima Demokratske partije socijalista od početka devedesetih, isticana kao glavni adut države za privlačenje stranih investicija i razvoj visokog, elitnog turizma. Ta je ideja očigledno propala. Kamenovo postaje stambeno naselje, dok su projekti Jaz i Buljarica zaboravljeni. Nisu navedeni čak ni na popisu 30-ak planiranih turističkih kompleksa u planu posebne namjene.

Nedavno je na javnu raspravu izložen Nacrt državne studije lokacije – dio sektora 46 za Kamenovo, plan izgradnje uvale koja je spletom neobičnih tranzicionih okolnosti i predatorskog umijeća biznismena Duška Kneževića i partnera, dospjela u vlasništvo Atlas grupe.

Studiju je po narudžbi Vlade obradio Republički zavod za urbanizam i projektovanje iz Podgorice.

Radi se o skandaloznoj namjeri pretvaranja ove prirodne plaže i njenog zaleđa u novu Zavalu, betonirano naselje sa preko dvadeset hiljada kvadrata bruto izgrađene površine.

Ni na atraktivnom Kamenovu, nekadašnjem nudističkom raju francuskog Cluba Mediterane, nije planirano podizanje klasičnog hotela. Umjesto skupih hotelskih soba Atlas grupa nudi jeftiniju varijantu. Kompleks sa dva condo hotela i četrnaest vila, bolje reći stambenih zgrada smješten u prirodnom okruženju mora, pijeska i zelenog kopna Kamenova. Svuda su zgradurine od dva do sedam spratova.

Studija lokacije obuhvata površinu od oko osam hektara. Oko10.000 kvadrata zauzimaju nazovi-hoteli sa 17.256 m2 izgrađenog prostora, dok se 14 vila prostire na 8.187m2 sa oko 4.900 kvadrata stambenog prostora. Ovome treba dodati i niz drugih komercijalnih sadržaja, restorane, kafiće, razne poslovne, plažne i sportske objekte.

Stanovi u vilama na obalama Kamenova, načičkani između rta Đevištenje i rta Pržno prodavaće se po 5.500 do 7.000 eura po kvadratnom metru. Samo po osnovu prodaje vila investitor planira zaradu od 26.670.000 eura.

Atlas grupa neće plaćati komunalne takse Opštini Budva za opremanje građevinskog zemljišta za stambeno-turističko naselje, „jer se radi o turističkom kompleksu sa hotelskim kapacitetima,” navodi se u Studiji lokacije.

Kompaniju Atlas ogrijalo je sunce Kamenova. Zemlju procijenjenu na dvadesetak miliona eura nije preplatila. A neće, hvala Vladi i Opštini Budva, ni komunalije za sve svoje zgrade.

Knežević gradi na otetoj zemlji

Dok Atlas grupa planira gradnju, 25 mještana Pržna, Svetog Stefana i Kamenova vode maratonski sudski spor za povraćaj oko 15.000 m2 zemljišta eksproprisanih 1957. godine. Mještani osporavaju i vlasništvo Atlas grupe na dodatnih 18.000 m2 zemljišta u državnoj svojini. „Radi se o besprizornoj pljački našeg zemljišta za koje nikada nije plaćena naknada, napravljenoj 1990. godine, kada je opštinska komisija protivpravno knjižila kosovske firme na 33.200 m2.,” navodi Ilija Kažanegra iz Pržna. Na sporni zemljišni kompleks, bivše odmaralište radnika Elektroprivrede Kosova, kao većinski vlasnik vodi se firma Rekreaturs DOO Budva. Tu su i Kosovska banka u stečaju i firma Kožar SOUR Trgovina sa Kosova, po osnovu vlasništva na 651 kvadrat. Prištinsku firmu Rekreaturs u ratnim devedesetim u Budvu seli bivši upravnik odmarališta Veliša Milašević i registruje u Budvi. Atlas grupa kupuje većinski paket akcija Rekreatursa na crnogorskoj berzi za oko 60.000 njemačkih maraka, i uz pomoć crnogorskih sudova knjiži se kao vlasnik zemljišta u Kamenovu. Svoje pravo na zemljište u Kamenovu pred međunarodnim sudom u Strazburu potražuju i firme sa Kosova i iz Srbije, čiji su se radnici, u socijalizmu, odmarali u toj lijepoj uvali.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo