Povežite se sa nama

OKO NAS

CIN CG: AZILANTI U CRNOJ GORI: Rvanje sa MUP-om i predrasudama

Objavljeno prije

1 mjesec

na

Mnogi dokazani aktivisti za ljudska prava imaju problem da nađu utočište u našoj zemlji

 

 

Crna Gora je od 2019. do 2023. godine odobrila međunarodnu zaštitu za svega 51 stranca. Najviše je Rusa – 19. Većina su osobe velike platežne moći. Istovremeno, dokazani aktivisti za ljudska prava, kao i drugi koji pokušavaju da nađu utočište u Crnoj Gori, ne uspijevaju da dobiju azil.

Neki od njih u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) tvrde da su naišli na otvoreno neprijateljstvo dijela crnogorske vlasti koja o Aleksandru Lukašenku i Vladimiru Putinu ima visoko mišljenje.

V.I. (puno ime poznato redakciji) je imao ružičastu predodžbu o Crnoj Gori kao prozapadnoj članici NATO-a i broj jedan kandidatu za EU, kada je 27. jula 2024. zatražio međunarodnu zaštitu od političkog progona u Bjelorusiji.

Razuvjerio ga je Radovan Popović, sada već bivši pomoćnik ministra policije Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance. U rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5. juna 2024, Popović je odbio zahtjev za međunarodnu zaštitu ovom bjeloruskom državljaninu jer, kako se navodi u dokumentu: „ne postoji opravdan strah od progona u matičnoj zemlji“. Ovo rješenje je potvrdio i Upravni sud Crne Gore presudom od 16. januara 2025, odbivši žalbu na rješenje Popovića. V.I. je prije nedjelju dana dobio presudu i rečeno mu je da u roku od 15 dana mora napustiti Crnu Goru. Za utjehu mu je da neće biti deportovan u Bjelorusiju gdje ga čeka KGB.

On i njegova porodica su došli u Crnu Goru krajem 2020. godine i otpočeli uspješan biznis uz odobreni boravak. Međutim, V.I. se nakon pandemije Covid-a vratio u Bjelorusiju zbog problema sa poslovanjem njegove tamošnje kompanije. Iako je firma ponovo stala na noge, u proljeće 2023, počeli su problemi. Nakon poreske inspekcije uslijedile su razne kontrole jedna za drugom. Banka sa kojom je sarađivao preko 10 godina mu je naglo otkazala kreditne linije bez obrazloženja.

Od prijatelja u državnoj bezbjednosti (Bjelorusija je zadržala sovjetski naziv KGB), priča za CIN CG, saznao je da je razlog njegovih iznenanih problema 20-minutni video na Youtube-u koji je objavio u avgustu 2020, na koji je i sam zaboravio. Snimio ga je tokom velikih protesta nakon pokradenih predsjedničkih izbora. V.I . je javno podržao preko Interneta one: „koji se bore za slobodnu Bjelorusiju“ i „pobjedu demokratije“. Na snimku se čuje kako govori da je „Lukašenko ugušio proteste prolivanjem krvi“ i da „narod treba na isti način uzvratiti“.

U julu 2023. dobio je telefonski poziv od KGB-a. Rečeno mu je da dođe na razgovor. Na pitanje zbog čega, rekli su mu je da će znati kad dođe. V.I. kaže da bi se „razgovor“ loše po njega završio, kao i za mnoge druge koji su ranije nestali nakon odazivanja KGB-u i završili u raznim kazamatima. Odmah je kupio kartu za Istanbul i preko Turske pobjegao za Crnu Goru ostavivši svoj mobilni telefon sa sim karticom u Minsku za slučaj da mu je KGB pratila kretanje preko baznih stanica. Kasnije je od susjeda saznao da je policija dolazila kući da ga traži. Policija je onda kontaktirala njegovu suprugu da pita za njega. Supruga je odgovorila da nisu zajedno i da je otišao za Rusiju.

Dobro dokumentirana tortura nad političkim disidentima i kritičarima Lukašenka koji u zatvorima drži gotovo 1300 političkih zatvorenika zbog i najmanjeg prekršaja (uključujući i sitne donacije organizacijama za ljudska prava ili žrtvama terora) nijesu, međutim, mogle uvjeriti crnogorski MUP da V.I. prijeti opasnost. Popović i vijeće Upravnog suda (čiji izvjestilac je bila sudija Tatjana Krpović) konstatuju da strah V.I. od povratka u zemlju „nije bio preovladavajući motiv“ da mu se pruži azil jer „nedostaje i elemenat progona“. Popović i vijeće Upravnog suda zamjeraju i V.I. što nije tražio azil u prvoj zemlji tranzita Turskoj, previdjevši da je porodica podnosioca već živjela u Crnoj Gori sa urednim boravkom.

„Iako u određenoj mjeri postoje kršenja ljudskih prava u Bjelorusiji, MUP je utvrdio da se V.I. može nesmetano vratiti u zemlju porijekla, te da mu povratkom ne bi bili ugroženi život, sloboda i bezbjednost“, navode. Za crnogorski MUP, Bjelorusija je „industrijski razvijena“ zemlja. Popović je u rješenju pohvalio Bjelorusiju da je primila 2.915 izbjeglica pod mandatom UNHCR-a, 143 tražilaca azila i preko 6 hiljada apatrida i da se Lukašenkov režim bori protiv trgovine ljudima.

Slično rješenje MUP je donio i u slučaju ruskog državljanina N.T. (ime poznato redakciji) kome je takođe odbijen zahtjev za međunarodnu zaštitu rješenjem UPI-132/23-5/4 od 1. septembra 2023. godine. Ovaj mladi Rus je tražio azil zbog problema koje je imao zbog svog homoseksualnog opredjeljenja i straha od mobilizacije i slanja u rat.

Ne ulazeći u opravdanost zahtjeva, MUP je svojim odbijajućim rješenjem ponovio ranije floskule. Citira se Ustav Ruske Federacije koji jamči „prava na lično dostojanstvo“, i da „niko ne može biti podvrgnut mučenju, nasilju, ponižavanju“. „Građani Rusije imaju pravo da učestvuju u politici i u upravljanju državom i pravo da slobodno biraju svoje predstavnike“, navodi se u zaključku MUP-a.

Sa stavom ovdašnjeg Ministarstva, sigurno se ne bi složile desetine hiljada ruskih građana koji su doživjeli montirane sudske procese, mučenja i često direktne fizičke likvidacije u zemlji i inostranstvu od strane Putinovog režima.

Azil u Crnoj Gori još ne uspijevaju da dobiju dokazani kazahstanski aktivisti za ljudska prava Dinara Botaevna Smailova i njen suprug Almat Mukamedžanov. 

Almat i Dinara (poznatija kao Dina Tansari) u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kažu da im je Crna Gora kao novo utočište izgledala privlačno. „Zemlja je članica NATO pakta i kandidat za članstvo u Evropsku uniju (EU), pa smo vjerovali smo da ćemo tamo biti zaštićeni od političkog progona“, ponadali su se supružnici.

U Crnu Goru su stigli 8. oktobra 2023. godine i zatražili međunarodnu zaštitu. Samo nedjelju kasnije, 16. oktobra, kazaške vlasti su pokrenule novi krivični postupak protiv Smailove (do tada ih je bilo pet). Tužilac iz grada Ust-Kamenogorsk je optužio Smailovu da je počinila „izuzetno tešku prevaru velikog obima“ protiv šest lica na osnovu člana 190 Krivičnog zakonika (KZ) Kazahstana. Tužilac tada nije dostavio izjave navodnih žrtava, već je kasnije, krajem novembra, dostavio skenirane izjave. Smailova se tereti da nije prijavila dobrovoljne donacije ovih šest osoba u ukupnom iznosu od 23 hiljade tengi ili 44 eura. I pored primjedbi Anare Kusainove, advokatice Smailove, da donacija od ukupno 44 eura ne podliježe ni krivičnoj ni drugoj odgovornosti shodno članu 3 KZ-a, za Smailovom je raspisana nacionalna potjernica. Krajem godine, tačnije 27. decembra 2023, Kazahstan je raspisao i međunarodnu potjernicu. Status njenog supruga je ostao nejasan. Pokušaj raspisivanja međunarodne potjernice, prema dostupnim podacima, nije prošao kontrolu Interpola.

Aktivizam Smailove je počeo u julu 2016. godine kada je na svojoj Facebook stranici objavila da je preživjela grupno silovanje u mladosti i da više ne namjerava ćutati o tome i o sveprisutnom nasilju nad ženama i djecom u Kazahstanu. Pozvala je žene da javno progovore o rodnom nasilju. U aprilu 2017. godine, ona i suprug su uspostavili SOS liniju za žrtve porodičnog i seksualnog nasilja i registrovali su Javni pokret protiv nasilja ’NeMolchi.KZ’“ (u prijevodu „nema ćutanja“). Krajem 2019. godine, zahvaljujući djelovanju fondacije i međunarodnom pritisku, Kazahstan je usvojio stroži zakon za krivična djela silovanja i ostalih vidova seksualnog nasilja. Pojačana je i regulativa prevencije porodičnog i seksualnog nasilja. Smailova je 2018. god. dobila odlikovanje UN-a od predsjednice UN Women, Fumzile Mlambo-Ngugke, kao jedna od „žena koje su promijenile svijet“ 2017. godine. U aprilu 2020. je uvrštena u prvih pet žena globalnih aktivista UN Women u borbi protiv COVID-a.

Specijalne izvjestiteljke UN-a Meri Lolor i Doroti Estrade-Tank (predsjedavajuća UN-ove Radne grupe za diskriminaciju žena i djevojčica) su u zvaničnim pismima upozorile Crnu Goru da je kazahstanska vlada u zadnjih sedam godina „razvila obrazac progona i maltetiranja Smailove“. Takođe, Ujedinjene nacije su zamolile Crnu Goru da uzmu u obzir „rizike sa kojima se suočavaju kao borci za ljudska prava ako bi se vratili u matičnu zemlju“, navodeći da Smailovoj prijeti zatvorska kazna od deset godina. Osim UN-a i drugih međunarodnih organizacija o njihovom progonu je pisao AP, Slobodna Evropa (RFE), BBC, Vašington post (WP) itd.

Meri Lolor navodi u pismu našoj Vladi da je zahvaljujući Smailovoj i njenoj fondaciji NeMolchi.KZ pruženo preko 35 hiljada besplatnih konsultacija preko stalno dostupne linije, dok je preko 2,5 hiljade žena dobilo pravnu, i socijalnu pomoć. Aktivizam Smailove i Mukamedžanova protiv nasilja je doveo do osude 240 silovatelja. Takođe, zbog nemara i nepostupanja, do sada je osuđeno i 10 policajaca. Više od 200 državnih službenika je disciplinski odgovaralo u postupcima na osnovu žalbi klijenata fondacije koja daje besplatne pravne savjete.

Sve ove aktivnosti nisu prolazile blagonaklono kod autokratskih vlasti bliskih Moskvi. „U državnoj vlasti imate opasnih pedofila, silovatelja i nasilnika raznih vrsta koje ne vole ovo što mi radimo, iako smo politički potpuno neutralni“ objašnjava Mukamedžanov u razgovoru za CIN-CG.

Problemi sa državom su počeli nakon pozivnice zamjenika generalnog sekretara UN-a Smailovoj da govori na 72. sjednici Generalne skupštine UN 21. septembra 2017. godine. Sa UN-ove govornice u Njujorku Smailova je pozvala centralnoazijske žene „da se ne stide progovoriti i da traže procesuiranje nasilnika“. Ubrzo nakon njenog govora, u Almatiju, u Kazahstanu, vlasti su organizovale pres konferenciju na kojoj je optužena za prevare i odavanje povjerljivih podataka žena žrtava seksualnog nasilja koje su zatražile pomoć od NeMolchi.KZ. „Patriotske“ nevladine organizacije su ubrzo na internetu počeli kampanju verbalnih napada na fondaciju uz prijetnje svakome ko javno govori o nasilju, ubistvima i nekažnjivosti jer se time navodno ruši ugled države.

U Crnoj Gori supružnici nisu dočekani raširenih ruku. Slične domaće organizacije koje se bave ljudskim pravima,  nisu pokazale interesovanje da pomognu ili da se uključe u ovaj slučaj. Upiti CIN-CG su takođe ostali bez odgovora.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) 24. aprila 2024. godine obavijestilo je supružnike da ne može donijeti odluku o njihovom zahtjevu za međunarodnu zaštitu koju su podnijeli 26. oktrobra 2023. godine u predviđenom roku od šest mjeseci. Razlog je što donošenje odluke, kako su objasnili, „podrazumijeva utvrđivanje složenog činjeničnog stanja, odnosno razjašnjenja složenih pravnih pitanja“. Stoga je rok za donošenje odluke produžen za još devet mjeseci od strane MUP-a. U dokumentu MUP-a stoji da odgovor na njihov zahtjev „mogu očekivati do 26. januara 2025. godine“. Iako je rok probijen preko mjesec dana do sada nema nikakvog odgovora.

Situacija se za supružnike dodatno usložila kada su krajem ljeta 2024. godine primijetili da su praćeni. Počeli su dobijati i tekstualne prijetnje na njihovom i ruskom jeziku da su locirani i da se neće izvući. Na ponovljene urgencije i UN-a i Savjeta za građansku kontrolu rada policije da im se pruži sigurnost u Crnoj Gori dok čekaju ishod svog zahtjeva, ministar Šaranović je 24. oktobra 2024. god. odgovorio Savjetu birokratski i hladno. Ponovio je raniji dopis MUP-a da je produžen rok za odlučivanje o njihovom zahtjevu „radi utvrđivanja složenog činjeničnog stanja, odnosno razjašnjenja složenih pravnih pitanja“. Po pitanju uhođenja i prijetnji supružnicima u Crnoj Gori ministar Šaranović je obavijestio Savjet za građansku kontrolu rada policije da je „sa navedenim upoznata Uprava policije“. Supružnici su za CIN-CG odgovorili da ih niko nije kontaktirao povodom prijavljenih prijetnji.

Da ovakve stvari nisu bezazlene govori slučaj kazahstanskog novinara i opozicionog aktiviste Aidosa Sadikova koji je ubijen u Kijevu početkom jula 2024. god. Porodica Sadikova je optužila kazaškog predsjednika Kasima-Jomarta Tokajeva da je naredio likvidaciju.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

SLUČAJ MATA KANKARAŠA: Gimnazija kažnjava zbog javne riječi

Objavljeno prije

3 dana

na

11 Aprila, 2025

Objavio:

Podgorička Gimnazija disciplinski je sankcionisala profesora matematike Mata Kankaraša zbog televizijskog gostovanja.  Uz obavezu da ubuduće prilikom javnih nastupa i drugih vidova iznošenja stavova o kolegama u javnosti – postupa sa dužnom pažnjom

 

 

,,Ja sam samo govorio javno ono što ostali govore tajno u Gimnaziji”, kaže za Monitor Mato Kankaraš, profesor matematike u podgoričkoj Gimnaziji ,,Slobodan Škerović”. Podgorička Gimnazija disciplinski je sankcionisala  Kankaraša zbog televizijskog gostovanja u vrijeme dok je ta ustanova bila u žiži javnosti.

Gimnazija je krajem prethodne godine imala punu medijsku pažnju, nakon otkrivanja seksualnog uznemiranja učenice od strane profesora Radomira Čečovića.  Slučaj je okončan tako što je profesor  ostao bez posla, a direktorica Gimnazije Biljana Vučurović razriješena zbog nepostupanja u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice.

Neposredno prije razrješenja direktorice, Kankaraš je govorio na ETV o stanju u Gimnaziji. Nakon tog gostovanja Vučurović, tada već bivša direktorica, podnosi inicijativu kojom traži da se pokrene disiplinski postupak protiv Kankaraša jer je u TV nastupu povrijedio njen ugled i dostojanstvo.

U obrazloženju se navodi da je Kankaraš govoreći o tome da je direktorica pogriješila jer je svojim postupcima pogoršala svoju sitruaciju, kazao: ,,Možda bi mogla da sačuva malo više obraza nego kako je učinjela”. Problematizuje se i to što je Kankaraš izjavio ,,…kako jedna majka može da bude tako otuđena od te stvari. Ako bih ja imao šćer i da je sad pošaljem u školu, hoće li jedan od pedeset godina da je smara kada završi tu školu, bi li ja bio srećan? To je odvratno… ko bi to mogao da prihvati… čovjek tako ne bi sa prostitutkom”. Vučurović navodi da su ovim pređene sve granice socijalno primjerenog ponašanja, analizirajući njen privatni život, nje kao majke, nanoseći štetu kako njoj, tako i ugledu njenih ćerki i njene porodice.

Kankaraš je pred disciplinskom komisijom izjavio da je zbog subjektivnog osjećaja tadašnje direktorice škole  svojim izjavama povrijedio njen ugled i čast to mogao biti osnov za pokretanje sudske parnice radi naknade štete zbog povrede časti i ugleda.

Umjesto suda, odlučila je Gimnazija.

Posljednjeg dana marta, vd direktor Gimnazije Zoran Pejović donosi odluku kojom je Kankaraš odgovoran za težu povredu radne obaveze jer je u TV emisiji vrijeđao kolege i tadašnju direktoricu Vučurović. Izrečena mu je novčana kazna u visini od 20 odsto mjesečne zarade za mjesec mart.

U odluci se navodi i da ubuduće prilikom javnih nastupa i drugih vidova iznošenja stavova o kolegama u javnosti – postupa sa dužnom pažnjom.

Kankaraš je u emisiji naveo da su profesori koji su na pres konferenciji aplaudirali tadašnjoj direktorici ,,njeni poltroni”. Kritikovao je elitizam i ranija saopštenja i javne nastupe u kojima se navodi da je podgorička Gimnazija najvažnija javna ustanova u Crnoj Gori: ,,Kao da je to škola koja je nesposobna da iškoluje nesposobnog ili nepismenjakovića! Iako ja iz svojih generacija i generacija koje trenutno školujem znam… koji kada maturiraju ne bi mogli dvije svezati! Ako vi završite ovu školu ne znači da ste vi nešto pretjerano… ja nemam takvo mišljenje, a volim je jer je bila moja škola, ali ne mogu da rečem da je bolja i da će svako iz ‘Slobodan Škerović’ biti bolji nego iz ostalih gimnazija”.

Kankaraš koji je u Gimnaziji zapošljen od februara 2023. kaže da je i ranije zbog svojih javno izrečenih stavova putem društvenih mreža imao problema sa upravom Gimnazije. Kritikovan je i kada je u junu 2023. govorio na protestu ispred Ministarstva prosvjete, u organizaciji Prosvjetne zajednice, koji je održan zbog tadašnjeg skandala aminovanja masovnog prepisivanja maturanata.

Smatra da se takav način sprječavanja iskazivanja mišljenja od strane profesora i dalje baštini u Gimnaziji. U zapisniku sa disciplinskog postupka navodi se pitanje vd direktora – Da li je u redu da istupa u ime ustanove, a da za to nema ovlašćenje?

,,Ne radi se o ANB-u pa da otkrivam tajne podatke, već javnim nastupom iznosim svoj stav. Ničim nema propisano da moram tražiti saglasnost”, kazao je Kankaraš.

„Zbog iznošenja vrednosnog suda u javnosti izrečena mi je gotovo ista kazna kao Čečoviću zbog slanja poruka gnusne sadržine dojučerašnjoj učenici“, ocijenio je Kankaraš.

„Ovakav neslavni i neočekivani rasplet dovodi me  do toga da preispitam izbor svog radnog mjesta. Ne znam kako sebi da ovo objasnim osim da je urađeno kako bi se namirio onaj dio kolektiva koji je gravitirao oko bivše direktorice i koji prema meni već gaji veliki animozitet. To nije pošteno”, napisao je Kankaraš na svoj Fejsbuk profilu.

On najavljuje da će se na ovu odluku žaliti Agenciji za mirno rješavanja sporova, a ukoliko se spor ne riješi mirnim putem cijeli slučaj će završiti pred Osnovnim sudom u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTRAJK U ISTRAŽNOM ZATVORU PODGORICA: Problem koji raste

Objavljeno prije

4 dana

na

11 Aprila, 2025

Objavio:

Na štrajk glađu i nedolazak na zakazana ročišta, pritvorenici su se, kako su naveli u pismu upozorenja medijima, odlučili zbog loših pritvorskih uslova i zbog toga što im je, kako tvrde, pritvor pretvoren u kaznu

 

 

 

Grupa od 42 pritvorena lica u Istražnom zatvoru Podgorica stupila je u štrajk, izražavajući na taj način nezadovoljstvo uslovima , vođenjem sudskih postupaka  i navodnim kršenjem osnovnih ljudskih prava i pravnih principa.

Na štrajk glađu i nedolazak na zakazana ročišta, pritvorenici su se, kako su to naveli u pismu upozorenja dostavljenom medijima, odlučili zbog loših pritvorskih uslova. Štrajkom su „zaprijetili“ prije nekoliko dana ukoliko ih ne posjete predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ili premijer Milojko Spajić, ministar pravde Bojan Božović, ombudsman Siniša Bjeković i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić.  Posjetio ih je jedino  predsjednik Višeg suda Zoran Radović, nadležan za nadzor nad pritvorenim licima, čiju posjetu nijesu tražili.

I pored posjete Radovića, pritvorenici su  kao što su i najavili, u srijedu, u 15 časova, stupili u štrajk i pozvali svoje advokate i članove porodica da im pruže podršku.

„Uz potpise o početku protesta, prestaćemo da uzimamo hranu kao i da naručujemo kantinu. Do posjete i dogovora odbićemo odlaske na suđenja jer u trenutnoj situaciji i pod ovakvim okolnostima suđenja ne postoje pravno. Postoji samo pritvor koji je pretvoren u kaznu. O svim detaljima i zahtjevima pojedinačno ćemo upoznati nadležne kada nas posjete, uz napomenu da ovako više ne može!“, saopštili su protvorenici. Pozvali su da ih podrže i zaposleni u UIKS-u: „Jer i oni muke muče i najbolje znaju u kakvim uslovima i koliko boravimo pod istragama, kao što i znaju u koliko otežanim uslovima oni rade“. Podršku su tražili i od civilnog sektora i svih građana „koji su za poštovanje elementarnih ljudskih prava“.  Pozvali su da im se svi pridruže u protestima ispred UIKS-a svakim radnim danom od sedam do 15 časova, počevši od četvrtka, 10. aprila, od sedam časova.

„Ovo je naša molba nadležnima da čuju naš glas i da nas ne dovode u situaciju da ugrožavamo svoje živote“, navodi se u pismu pritvorenika dostavljenom medijima. Najavljuju da će ići do kraja u borbi za elementarna ljudska prava. „Jer smo i onako toliko obespravljeni da je ostalo još samo da nas strijeljate“, zaključuju u pismu.

Nakon što su pritvorenici stupili u štrajk,  Uprava za izvršenje krivičnih sankcija saopštila je da će „preduzeti sve neophodne mjere kako bi se istovremeno obezbijedilo poštovanje prava na štrajk, a s druge strane i očuvanje reda i bezbjednosti u Upravi“.

Advokat Mihailo Volkov smatra da ima osnova za štrajk, i  navodi da se problemi pritvorenih lica tiču prostornih, higijenskih i zdravstvenih uslova koji su zaista loši.

„Njihovi su problemi dvojaki. Prvo se tiču tih prostornih, higijenskih i zdravstvenih uslova, koji su  zaista loši. Podsjetiću da su ti uslovi propisani Zakonom o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjere bezbjednosti gdje se jasno navodi u kakvim uslovima pritvoreno lice treba da bude. Zdravstvena zaštita pripada tom licu podjednako kao onome koje se nalazi van tih prostorija. U jednom predmetu mom klijentu nije bilo moguće pružiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu u prostorijama UIKS-a što je konstatovao vještak, i to je bio jedan od razloga da se ukine pritvor i da se izrekne adekvatna mjera“, navodi advokat.

On smatra da se nerijetko i zaboravlja čemu služi institut produženja pritvora, te da on ne treba da bude kazna, kao što je to danas slučaj.

„Čini mi se da danas u Crnoj Gori predstavlja pretpostavka kazne, što je suprotno onome što su standardi evropskog međunarodnog prava i našeg domaćeg zakonodavstva. Smatram ove njihove zahtjeve opravdanim i očekujem da ih neko čuje“, naglašava Volkov.

U ZKP, u jednom segmentu koji se tiče prava prìtvorenih lica, postoji obaveza predsjednika suda da vrši određeni nadzor. Čak i da kvartalno obilazi pritvorenike.

„Bojim se da su se ti obilasci sprovodili čisto formalno, bez nekog suštinskog sagledavanja stvari, ali, da budem iskren, postavlja se pitanje i mogućnosti predsjednika suda, odnosno  šta on može kao individua da ponudi u rješavanju tog problema, ako se na kvalitetan način, prije svega, ne uključi Vlada kao nosilac izvršne vlasti“, tvrdi  Volkov.

Prema godišnjem izvještaju Savjeta Evrope o zatvorskoj populaciji, konstatovano je da se Crna Gora nalazi u evropskom vrhu po broju pritvorenika.

Kako je navedeno u izvještaju, stopa zatvorenika u Crnoj Gori znatno je viša od evropskog prosjeka i iznosi 168 osuđenika na 100.000 stanovnika. Imajući u vidu da je prosjek u Evropi 124, to ukazuje na visoku stopu zatvaranja u poređenju sa drugim zemljama u Evropi.

Prema statistici zatvorskih kazni Savjeta Evrope (SPACE I) za 2023. godinu konstatovano je da prenatrpanost zatvora i dalje predstavlja veliki problem u značajnom broju evropskih zatvorskih uprava.

Sa druge strane, naglašeno je da se naša država ne suočava sa problemom prenatrpanosti u zatvorima, iako je broj zatvorenika na 100 raspoloživih mjesta u Evropi porastao za 2 odsto od januara 2022. do januara 2023. godine (sa 91,7 na 93,5 zatvorenika).

Svetlana ĐOKIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVE SMJENE U POLICIJI: Ko brani zakon

Objavljeno prije

1 sedmica

na

4 Aprila, 2025

Objavio:

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je prošle sedmice suspenziju četvorici bivših policijskih starješina sa sjevera Crne Gore zbog povreda službene dužnosti i veza sa kriminalom.  I dok se nastavlja čišćenje u policiji, neki od starješina najavljuju krivične prijave, tvrdeći da se smjene sprovode mimo zakona

 

 

Poruke sa kriptovane aplikacije „SKY“ i hapšenja brojnih pripadnika policije pokazuju koliko je Crnoj Gori potrebna reforma sektora bezbjednosti. U posljednjem periodu sprovedene su brojne smjene u policiji. No, dio smijenjenih policajca i starješina tvrdi da se smjene ne sprovode u skladu sa zakonom.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović sproveli su veliku čistku rukovodećih kadrova u službi bezbjednosti. Ministar je prošle godine naredio kontrolu životnog stila i imovine zaposlenih u Upravi policije, a razrješenja i disciplinski postupci navodno su posljedica tih kontrola.

Posljednje smjene dogodile su se prošle sedmice po odluci Šaranovića, a suspendovani su doskorašnji načelnik beranske policije Predrag Kukalj, bivši šef kriminalističke policije u Rožajama Sead Husović i bivši komandiri bjelopoljske policije Danko Gogić i Almir Ćatović. Prema pisanju medija, to je samo dio spiska službenika Uprave policije čije postupanje se provjerava. Svi policajci bili su prethodno pominjani u medijima.

Zbog navodnog primanja mita Kukalj je hapšen prije gotovo deceniju i po u akciji “Signal”, tokom koje su lisice na ruke stavljene 21 policajcu, cariniku i preduzetniku, ali je oslobođen zbog nedostatka dokaza. Kasnije je i vraćen na posao. U vrijeme kada je lišen slobode bio je rukovodilac Ispostave granične policije u Beranama. Tadašnji poslanik Nebojša Medojević još 2011. godine tvrdio je da je Kukalj tokom obavljanja funkcije rukovodioca IGP Berane stekao ogromnu imovinu, “koja je u neskladu sa legitimnim i legalnim prihodima”. Njega su bivši granični policajci Rešad Kalač i Hamdo Murić pominjali 2011. godine, zahtijevajući da se preispita šverc cigareta i nafte koji se, kako su tvrdili, “odvijao za vrijeme Kukaljevog mandata”.

Seadu Husoviću je 2013. godine u Rožajama zapaljena garaža, a vatra je tada progutala i njegov “audi A6”. U tom momentu on je bio inspektor za borbu protiv droge. Danko Gogić je 2019. godine dobio “posebno priznanje” od tadašnjeg predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića – nagrađen je kao jedan od najboljih policajaca. Godinu kasnije sveštenstvo i monaštvo Srpske pravoslavne crkvene opštine Bijelo Polje optužilo ga je da je, kršeći Ustav i zakone koji garantuju građanima slobodu kretanja, bez ikakvog razloga i pravnog osnova zabranio kretanje kolone vozila od Berane do Bijelog Polja u čast praznika i slave tog grada. Almira Ćatovića je prije deceniju, tokom velikih protesta tadašnjeg Demokratskog fronta, taj politički savez optuživao da je maltretirao građane Bijelog Polja i bahato se ponašao na punktu Ribarevine, prilikom odlaska na proteste i povratka sa njihovih protesta u Podgorici…

Šaranović je  saopštio da su policajci suspendovani po različitim osnovama, kao što su krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, primanje mita, kao i zbog pokrenutih disiplinskih postupaka zbog teže povrede službene dužnosti. U saopštenju se dodaje da MUP i Uprava policije mogu ostvariti zacrtane prioritete ukoliko tome prethodi ostvarenje ključnog prioriteta, da postanu institucija od najvećeg povjerenja javnosti.

“Decenijska infiltracija kriminala u policijske redove, kao najteže nasljeđe iz prošlosti, otvorila je prostor za rast svih oblika kriminala, a naročito bezbrižno djelovanje organizovanih kriminalnih grupa. Koliki je bio stepen kriminalizacije policije najbolje govori okolnost da u kriminalnim aktivnostima nijesu prednjačili policijski službenici sa nižim policijskim ovlašćenjima, već bivši direktori policije, bivši pomoćnici direktora i desetine visokih policijskih starješina”, kazao je Šaranović.

Odlučan da, kako tvrdi, organizovanom kriminalu stane na kraj, Šaranović je još početkom godine najavio da će suspendovati 70 policijskih službenika. Nakon tragedije koja se 1. januara dogodila na Cetinju istog mjeseca je javnost obaviještena o suspenziji 19, pa još četvoro. Krajem januara su pokrenuti i disciplinjski postupci protiv sedam policajaca i troje starješina sa sjevera, zbog sumnje da nijesu preduzeli sve mjere i radnje u slučaju Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom naselju Sokolac.

Bjelopoljsko Osnovno tužilaštvo formiralo je predmet protiv šest službenika tamošnje policije.Prošlog mjeseca su suspedovani i supruga bivšeg direktora policije Veselina Veljovića, Tamara Veljović i policajac Veselin Bošković.

Televizija Vijesti objavila je nedavno da su se tom mediju obratila četvorica suspendovanih policajaca koji tvrde da nemaju veze sa kriminalom, niti imaju imovinu koja se ne može objasniti. Tvrde da se protiv njih vodio disciplinski postupak na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji, koja je u međuvremenu rasformirana. Istakli su i da im nije objašnjeno zbog čega je konkretno sproveden disciplinski postupak i poručili da se protiv njih vodi politički progon, a da oni kao dugogodišnji profesionalci sa politikom nemaju veze.

Krivičnu prijavu zbog smjena najavili su devetorica dugogodišnjih starješina. Targetirane starješine, protiv kojih su pokrenuti disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno, tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje.  Među njima su i četvorica nedavno suspendovanih starješina.

Advokat Mihailo Volkov zastupa neke od smijenjenih u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih. On ukazuje da Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku.

„Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoje razloge za tu odluku“, pojašnjava Volkov.

Iz Nezavisnog sindikata policije Crne Gore ranije su saopštili da niko ne može biti sankcionisan na bilo koji način bez jasnih i provjerljivih dokaza. Sa druge strane, ističu da u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) ne može da radi niko za koga se dokaže da je nedostojan ove profesije.

„Pružamo apsolutnu podršku svakom pojedincu ili instituciji koji žele da očiste službu od onih kojima ona služi samo kao kišobran za vršenje kriminalnih aktivnosti. Saradnja sa kriminalcima u bilo kom obliku mora biti najstrože kažnjavana i mi kao sindikat ohrabrujemo nadležne institucije da pooštre kaznenu politiku u tom dijelu. Mora se postaviti jasna granica i mora se vrlo precizno znati što nekome donosi opredjeljenje za jednu ili drugu stranu zakona“, saopštili su ranije iz nezavisnog sindikata policije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo