Povežite se sa nama

MONITORING

CIA, Đukanović i čovjek optužen za Arafatovu smrt

Objavljeno prije

na

Muhamed Dahlan, bivši palestinski ministar sigurnosti, kojeg tamošnje vlasti sumnjiče za pronevjeru više stotina miliona državnih fondova, ima poslove u Crnoj Gori. On bi mogao biti i jedna od važnih veza između Mila Đukanovića i kraljevske porodice Al Nahjan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koju je crnogorski premijer upravo posjetio. U Abu Dabiju Đukanović je tražio spas za svoju bankrotiranu ekonomiju.

Ovo nije prva posjeta crnogorskog vođe bogatom arapskom kraljevstvu. On je u Abu Dabi putovao i 2008. I tada je imao sastanke sa kraljevskom porodicom, nakon čega su najavljeni veliki projekti.

Prema pisanju palestinskih medija iz tog vremena, čovjek koji je Đukanovića povezao sa emiratskom kraljevskom porodicom je baš Dahlan, nekadašnji bliski saradnik Jasera Arafata i Mahmuda Abaza. Dahlan je, dok je vladao Fatah, bio jedan od najmoćnijih ljudi u Gazi. Ali, nakon što je Hamas na izborima preuzeo vlast u Gazi, Dahlan je morao da napusti tu teritoriju. Optuživali su ga za pokušaj državnog udara.

Kasnije je Dahlan ušao i u sukob sa svojim dugogodišnjim političkim saveznikom iz Fataha Mahmudom Abazom, aktuelnim vođom palestinske države. Abaz 2011. Dahlana izbacuje iz Fataha.

Sada suprotstavljene palestinske frakcije – Hamas i Fatah – imaju nešto zajedničko. I jedni i drugi Dahlana optužuju za pronevjeru državnih fondova, endemsku korupciju i enormno lično bogaćenje. Još davnih devedesetih Dahlan je bio na meti kritičke javnosti. U istraživačkom tekstu iz 1997. godine, posvećenom Dahlanu – Čovjeku koji je progutao Gazu – navodi se da je početni kapital zaradio na monopolu na uvoz benzina koji je osiromašenom stanovništvu pod opsadom prodavao po enormnim cijenama.

Kasnije Dahlana optužuju i za izdaju palestinskih interesa – čvrste veze sa američkim obavještajnim krugovima i izraelskim MOSAD-om. Dahlan je, kažu njegovi protivnici, povjerljivi čovjek CIA. U posljednje vrijeme dovode ga i u vezu sa smrću vođe PLO-a Jasera Arafata. Navodno je Dahlan poslao Arafatu u parišku bolnicu otrov, upakovan kao lijek. Arafatovo tijelo nedavno je ekshumirano zbog sumnji da je otrovan polonijumom. I pronađeni su tragovi na odjeći, ali stručnjaci još nijesu potvrdili da je to stvarni uzrok smrti. Dahlan je negirao sve ove optužbe.

Poznato je da je Arafat u posljednjim godinama života bio u sukobu sa Dahlanom. Htio je da ga skloni sa važnih funkcija, ali je Dahlana tada politički podržao Abaz i postavio ga kasnije za ministra sigurnosti. Vjeruje se da su tome kumovali i Amerikanci.

U pojedinim dokumentima, do kojih je Monitor došao, ali i u bliskoistočnim i zapadnim medijima, može se pročitati da Dahlan namjerava da plasira svoj novac u Crnoj Gori, u poslovima vezanim za nekretnine.

Dahlan i sin Mahmuda Abaza ulaze u Crnu Goru gotovo istovremeno, dok dvojica palestinskih političara još tijesno sarađuju. Dvije godine nakon crnogorske nezavisnosti, u aprilu 2008. godine, Dahlan u Podgorici registruje kompaniju Levant international incorporation. Zanimljivo je da je zastupnica ove firme čuvena Diana Batu, bivša portparolka PLO-a, koju je američki predsjednik Džordž Buš uzdizao u zvijezde „zbog sklonosti kompromisu”. Batu je inače dugogodišnja Dahlanova advokatica.

Nekoliko mjeseci kasnije, u avgustu 2008, Dahlan upisuje još jednu kompaniju – Manarah holding Montenegro. Dok je Levant registrovan za konsalting i menadžment, Manarah je osnovan za razvoj projekata u nekretninama. Obje kompanije su na istoj podgoričkoj adresi Džordža Vašingtona bb. Stan od oko 80 kvadrata u vlasništvu je Levanta, prema podacima Uprave za nekretnine. Izvršni direktor Manaraha je Bazil Jabir. Jabir, inače, vodi firmu istog naziva samo bez odrednice Montenegro na više adresa: Djevičanskim Ostrvima, Abu Dabiju, Kairu i Panami.

U februaru 2008. godine, u Crnu Goru sa poslovima ulazi i Mahmud Abaz Jaser, sin palestinskog vođe Abaza. Mlađi Abaz je takođe registrovao dvije kompanije u Podgorici – Falcon general investments companyi First option project conctruction management co. Ove su kompanije registrovane na istoj adresi na kojoj se nalaze i one Dahlanove.

Sin Mahmuda Abaza pominje se u više dokumenata kao kontroverzni biznismen koji ima probleme sa korupcijom i sarađuje sa licima sa Interpolovih potjernica. I sam Dahlan optužuje Abazove sinove da profitiraju zahvaljujući očevom autoritetu i vezama.

U dokumentu iz jula 2012. Hronika kleptokratije (korupcija unutar palestinskog političkog establišmenta), prikazanom na nedavnom svjedočenju pred američkim Kongresom, na više se mjesta kao političari koji su pronevjerili ogromne palestinske fondove pominju Abaz, njegovi sinovi i Dahlan. Govori se i o sukobu koji se rasplamsao između Abaza i Dahlana. Ističe se i da Dahlan ima veze sa Crnom Gorom i još nekim državama, među kojima su Egipat i Emirati.

Prema brojnim navodima od 2008. godine, kada počinje da tamni njegova zvijezda u Palestini i Gazi, Dahlan je proveo najviše vremena u Kairu. Mogao bi biti višestruko povezan sa klanom Saviris, koji gradi na Luštici projekat težak više od milijardu. Saviris i Dahlanov saradnik Muhamed Rašid zajedno su u panamskom registru u firmi Monte Mena (vidi boks).

Dahlanovom povratku na vlast, prema više izvještaja, nadaju se određeni krugovi u SAD-u. Navodi se i da Dahlan ima i podršku političkog vrha Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ta podrška palestinskom vođi Mahmudu Abazu, tvrdi se, pričinjava ozbiljne probleme, posebno oko finansijske pomoći koju Palestina prima od arapske braće. Navodno bi to ekonomsko slabljenje moglo da ojača Dahlana u Palestini, što bi prema brojnim tvrdnjama odgovaralo vrhu CIA.

Da li možda ti isti krugovi blagonaklono gledaju na veze Dahlana i Đukanovića? Teško je dobiti odgovor, ali činjenica je da se Crna Gora kada je u pitanju Palestina, udaljava od evropske strategije. Nedavno, u Ujedinjenim nacijama Crna Gora nije glasala za Palestinu, već je bila uzdržana, čime se povlađivalo Vašingtonu, ali su dezavuisani naši evropski partneri.

Kako god – novac iz Emirata mogao bi dobro doći Đukanoviću, kojeg nije samo sreća jedne decembarske noći u Abu Dabiju dovela do kraljevske palate.

Palestinski mediji su tada, koncem 2008. objavili navode svog izvora: ,,Dahlan je u Abu Dabiju sa premijerom Crne Gore. Viđen je u lobiju kraljevske palate, prije dvije noći, sa najsumnjivijim likovima koje možete da zamislite. Priča je sljedeća: Dahlan, u palati, kao posrednik uz masnu proviziju ugovora za kraljevsku porodicu poslove sa nekretninama u Crnoj Gori”.

Nakon te posjete crnogorski mediji su pisali da je kraljevska porodica zainteresovana za projekte na ulcinjskoj Velikoj plaži, Brodogradilištu Bijela, Prvoj banci… Od svega nije bilo ništa. Firma iz Emirata, iza koje je stajala kraljevska porodica, javila se na tender za prodaju Brodogradilišta, ali taj posao nije sklopljen navodno zbog neispunjavanja tenderskih uslova. Da li je stvarno to bio razlog ili je problem masna provizija. Prema jednoj verziji ulazak emiratskih kompanija u Crnu Goru uslovljavan je spasom Prve banke. Tu Arapi nijesu htjeli da ulažu zbog velikih dubioza i problematičnih plasmana.

Šta će biti sada, u ovoj ogromnoj krizi? Možda se Đukanović sprema da ispod cijene ponudi sve što je preostalo – Veliku plažu, Adu, Valdanos…

Da budemo jasni – ozbiljni investitori iz Emirata mogli bi pomoći oporavku crnogorske ekonomije. Poznato je da tamo ima slobodnog i zdravog kapitala koji traži nove prilike i destinacije za ulaganja. A, da li će ovo šefovo putovanje i direktni pregovori sa porodicom Al Nahijan donijeti korist Crnoj Gori? To zavisi od toga da li su Đukanović i razni posrednici kao što je Dahlan spremni da se odreknu privatne koristi zarad javnog interesa. Bilo bi to čudo.

Arapi dolaze

Pored Muhameda Dahlana, u crnogorski privredni registar upisano je još ljudi sa istim prezimenom. Tu su Abdrabu Jusef Dahlan Šaker i Ahmed Abdrabu Dahlan Jusef. Oni su u firmama – Middle East Real Estate DOO Podgorica i Queens beach development company. Obje kompanije su registrovane za poslove nekretninama. Sjedište prve je u srcu Podgorice, u Karađorđevoj ulici, dok je Queens na Malom brdu. Ova dvojica Dahlana su aktivni i u regionu. Oni su u upravi Alfursan, kompanije osnovane u Beogradu.

Ovlašćeni zastupnik ovdašnje Middle East je Janko Škuletić, koji je istovremeno i direktor Queens beach. Da su ove firme povezane sa Muhamedom Dahlanom potvrđuje i činjenica da je Škuletić bio zastupnik Dahlanove Manarah holdinga u nekim prilikama u Crnoj Gori, kao što je Sajam nekretnina u Bečićima.

Janko Škuletić je bio i predstavnik poznate firme Solider iz Emirata, koja je krajem 2008. godine dala ponudu za zemljište na kome je Radoje Dakić, ali se kasnije povukla iz tog posla. ,,Solider posluje po principima energetske efikasnosti i održivog razvoja koristeći najmoderniju tehnologiju”, rekao je tada Škuletić. Crnogorski mediji objavili su ovih dana da će Emirati, pored ostalog, ulagati u projekte energetske efikasnosti.

Nedavno je kompanija Queens beach development otkupila tendersku dokumentaciju za zaleđe Kraljičine plaže, u opštini Bar, što je potvrdio Dragan Simović, potpredsjednik barske opštine.

Iza Queens Beach, prema registru Privrednog suda, stoji kompanija Hidra commercial investments iz UAE. Prema pretragama ta je firma sa Savirisovim Orascomom osnovala u Abu Dabiju 2008. građevinski konzorcijum Emirates foundation. Pored Orascoma u konzorcijumu su i firme Sorouh i Capital investment. Obje sa sjedištem u Abu Dabiju. Pojedine kompanije u ovom lancu, odradile su velike projekte i ozbiljni su investitori.

Veze sa familijom

Muhamed Dahlan je kritikovan i zbog veza sa Muhamedom Rašidom, kojeg su nedavno, u odsustvu, palestinske vlasti osudile na 15 godina zatvora zbog finansijskih pronevjera. Dahlan i Rašid su nakon Arapskog proljeća optuživani da su doturali oružje iz Izraela libijskom vođi Gadafiju i za to, navodno, dobijali veliki novac.

Mnogi dostupni izvori ističu da je Rašid Dahlanov čovjek od povjerenja, preko kojeg ovaj obavlja različite transakcije. Kako je Monitor pisao Rašid, nekadašnji ekonomski savjetnik Jasera Arafata, u Crnoj je Gori prema privrednom registru u četiri kompanije: Monte Mena investments, Trust holding, Prima invest (koja je obrisana iz registra) i Montenegro company for real estates, investments and development.

Rašid je povezan sa crnogorskim premijerom. Dragica Mrvaljević, direktorica Đukanovićeve kompanije Primary invest , istovremeno je bila i direktorica Rašidove Monte Mena investment. A prema Revizorskom izvještaju Prve banke za 2007, Rašidove kompanije su dobile dva kredita od braće Đukanović, u iznosu od blizu 13 miliona eura.

Kao što je već objavljeno, kompanija Monte Mena registrovana je i u Panami. Tamo je uz Rašida među osnivačima i egipatski mutimilijarder Samih Saviris, koji bi trebalo da gradi na Luštici kompleks vrijedan više od milijarde. U panamskoj Monte Mene su i Đukanovićevi bliski saradnici – ambasador Vojin Vlahović, bivši dugogodišnji savjetnik aktuelnog premijera i Veselin Vukotić, Đukanovićev učitelj i partner u univerzitetskom biznisu.

Monte Mena i dalje preko sajta reklamira grandiozni projekat na Skočiđevojci, nadomak Petrovca i na Podkošljunu, kod Budve. Đukanovićeva kompanija Global Montenegro posjeduje na Podkošljunu zemljište od 20.229 kvadratnih metara. Slučajno? Kao što je slučajno što je Rašidova Monte Mena u Podgorici na istoj adresi na kojoj Aco Đukanović posjeduje jednu od brojnih nekretnina.

Milka TADIĆ-MIJOVIĆ
Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo