Povežite se sa nama

OKO NAS

ČETVRTI PUT SPRIJEČENO ODRŽAVANJE SJEDNICE SO ANDRIJEVICA: Silom protiv DPS-a

Objavljeno prije

na

Dok su iz DPS saopštili da je u Andrijevici suspendovan pravni poredak, iz SNP poručuju da je u pozadini svega borba za održavanje monopola nekih tajkunskih (DPS) preduzeća koja bi trebalo da dobiju koncesije na prirodne resurse u Andrijevici

 

Politička scena u Andrijevici lagano se pretvara u televizijsku sapunicu bez kraja, kao što se to, od prošle jeseni, dešava u Šavniku. DPS bi da preuzme većinu, pomognut sa tri odbjegla odbornika iz aktuelne vlasti, ali im to ovog puta ne ide onako kako im je pošlo za rukom 2011. godine.

Grupa građana koja već četiri puta do sada nije dozvolila da se zakazana sjednica održi, kažu da neće dozvoliti prekrajanje izborne volje bez novih lokalnih izbora. Država ne reaguje.

Prvi put je grupa mladića upala u salu u trenutku kada je trebalo da se glasa o inicijativi za smjenu predjsednika opštine Željka Ćulafića (SNP), I sjednica je prekinuta. Potom su ,u nekoliko navrata, zauzimali salu prije ulaska odbornika i tvrdili da čekaju pozorišnu predstavu zabavljača Šante Pante.

Šanta Panta, koji je, inače, porijeklom iz ovih krajeva, po odlaganju sjednice prije nekoliko dana, zaista se pojavio. Onda su građani kazali da, pošto je Šanta Panta malo kasnio, sada očekuju Kursadžije.

I tako već dva mjeseca. Naoštreni odbornici DPS  sa jedne strane, a građani sa druge najblaže rečeno naelektrisani. Jedna varnica, i svega bi moglo biti. “Ako smo nešto naučili od DPS-a, to su prevare. Ovako su se oni ponašali i varali godinama. Samo im vraćamo istom mjerom”, kazao je Monitoru jedan od građana koji učesrtvuje u blokadama sjednica SO Andrijevica.

Inicijativu za smjenu Ćulafića podnijeli su jedan odbornik Nove srspke demokratije, Mijomir Dragović,  četrnaest odbornika opozicionog DPS i jedan SD. Oni su u obrazloženju naveli da to čine zbog toga što predsjednik opštine nije obezbijedio sprovođenje strateškog plana razvoja, druge razvojne planove, programe i strateška dokumenta od državnog značaja, kao i da nije podnio u zakonskom roku Skupštini izvještaj o svom radu i radu organa lokalne uprave i službi.

Šesnaest odbornika je dovoljan broj za smjenu Ćulafića, s obzirom da lokalni parlement u Andrijevici čini 31 odbornik.

Nakon što odbornici DPS i tri odbornika koji su se odmetnuli iz dosadašnje vladajuće većine 15. jula nisu prihvatili zahtjev Ćulafića da se sjednica odloži, jer je bio u izolaciji zbog varičele, kako bi po poslovniku mogao da se izjasni, grupa nezadovoljnih građana je upala u salu za sjednice i onemogućila rad lokalnog parlamenta.

Od tada predsjednik Skupštine opštine Mladen Đukić (Demokrate) redovno zakazuje nastavak, ali se uvijek dešava isto. Policija uredno obezbjeđuje objekat gdje se održava sjednica, ali navodno nemaju ovlašćenja da intervenišu u Sali u kojoj se sjednice redovno održavaju.

Dok god predsjednik Skupštine zakazuje nastavak, eventualna nova većina nema zakonskog osnova da održi paralelnu sjednicu, kao što su to uradili prošli put kada su preuzeli vlast u Andrijevici, u hotelskom restoranu. I tada je bio samo jedan odbornik razlike u odnosu snaga u lokalnom parlamentu. U zagrljaj DPS-u je preletio jedan odbornik Pokreta za promjene, a Nebojša Medojević je uzalud prizivao tužilaštvo da ispita očiglednu političku korupciju.

Nakon toga Demokratskoj partiji socijalista nije bilo teško da krene ofanzivno po terenu, pa su obradili čak i Seočane. Da li se još neko sjeća one epizode kako su stanovnici sela Seoce kod Andrijevice odlučili da u znak revolta zbog rezultata referenduma prodaju cijelo selo? Od ljutih Srba, DPS ih je, samo njima poznatim mehanizmima, više od polovine premetnuo u svoje glasače, i od prodaje sela je ostala samo priča.

Neko je duhoviti primijetio kako se razgovori u Andrijevici najbolje vode poslije trećeg piva. Pa se čuo i predlog da odbornici sjednicu održe u čuvenoj kafani na Bandovića mostu.  Tamo svi dolaze, bez razlike. Zatim da jednoglasno donesu rezoluciju da će raditi na tome da ovaj maleni grad ne bude simbol siromaštva i socijalnog bijede u Crnoj Gori. Da će svi zajednički učiniti nešto korisno za Andrijevicu, umjesto što vode rat za fotelje. Možda se uz pivo dogovore.

Ćulafić se ranije obratio državnim organima i Specijalnom državnom tužiocu da preispitaju o kakvim se koruptivnim radnjama radi i po hitnom postupku procesuiraju njihove aktere, a “sve u cilju poštovanja zakona i volje građana”.

Iz SNP u Andrijevici tvrde da se radi o “političkoj korupciji između odbornika Nove srpske demokratije i Demokratske partije socijalsita” i pozivaju državne organe da to sankcionišu i spriječe.

Centrala Nove srpske demokratije je nakon toga raspustila Opštinski odbor u Andrijevici. Kordinator za Andrijevicu, poslanik NSD Dejan Đurović, kazao je da garantuje za svoje kolege da neće rušiti većinu od 30. avgusta 2020. godine.

Sada već bivši predsjednik OO NSD, Veselin Raketić, snimljen je u društvu odbornika Demokratske partije socijalista u jednoj kafani, a na društvenim mrežama se šire glasine da je smjena Ćulafića dogovorena upravo između njega i odbornika DPS.

Lokalnu vlast u Andrijevici od avgusta 2020. godine čini koalicija SNP, NSD i Demokrate, ali sa samo jednim odbornikom više od demokratske partije socijalista i njenog  koalicionog partnera SD, koji su prije toga bili na vlasti skoro deset godina.

Tijesna većina je od početka bila pogodna za razne ucjene odbornika, pa su sjednice neredovno održavane ili odlagane, što je na kraju rezultiralo i sadašnjom krizom.Iz SNP se odmetnuo Milan Mirković, iz Demokratske Crne Gore Bogdan Mijović, a iz NSD Mijomir Dragović.

Dok su iz DPS, nakon prekida prve sjednice, saopštili da je u Andrijevici suspendovan pravni poredak, iz SNP, čiji je Ćulafić član, poručuju da je u pozadini svega borba za održavanje monopola nekih tajkunskih (DPS) preduzeća koja bi trebalo da dobiju koncesije na prirodne resurse u Andrijevici i optužuju odmetnute odbornike da su zbog toga potkupljeni.

Padaju teške riječi. I teške prijetnje. I pomirenja pred sudijom za prekršaje. Tako je bilo na početku. Sada, poslije četvrtog prekida, sve je ušlo u kolotečinu i prešlo u humor.

Skoro da je sasvim izvjesno da će ovo ići ovako sve dok Vlada ne uvede prinudne mjere. Onda, po sili zakona, Željko Ćulafić ostaje predsjednik opštine, parlament se raspušta, a on uz Vladine povjerenike upravalja opštinom do novih izbora.

              Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo