Uzduž i poprijeko – od Cetinja do Nikšića, od Glavnoga grada i Tuzi do pljevaljskih sela, od vrtića do fakulteta, vlast betonira političku podobnost kao jedini kriterijum za izbor ljudi koji će biti na čelu obrazovnih institucija. Sredstva se ne biraju, o posljedicama se ne misli. Ili ne haje. IZDRŽLJIVOST: U vrhu je, sedmicama već, priča o cetinjskoj Gimnaziji. Nadležnima se mora priznati izdržljivost – zasad su pregrmjeli 23 dana protesta gimnazijalaca, pokušali sa zastrašivanjem i podmetanjem, stoički podnijeli svjedočenje sopstvenog kadra, gradonačelnika Prijestonice Mila Jankovića, o fašizmu u njihovim redovima… Dok ovaj broj Monitora ide u štampu taktika vlasti je – pristajanje na kompromis, onako kako tu stvar oni vide. Ministar Sreten Škuletić je najavio da će ispuniti zahtjev cetinjskih gimnazijalaca i da bi novi Školski odbor mogao biti formiran ,,uskoro”.
Gimnazijalci sa Cetinja i njihovi roditelji znaju gdje žive. ,,Formirali smo predsjedništvo Savjeta roditelja, a predstavnika u Školskom odboru izabraćemo tek po prispijeću pismenih garancija iz ministarstva da će prihvatiti ono što je obećao direktor Zavoda za školstvo Dragan Bogojević”, kaže za Monitor Dražen Vujović, jedan od roditelja.
Bogojević je svojom riječju garantovao da će dva predstavnika Zavoda u novom školskom odboru izabrati ,,onog direktora gimnazije kojeg budu željeli ova gimnazija i ovaj grad”. Gimnazijalci su prihvatili takvo rješenje, ali se, u međuvremenu pojavila i sumnja – ko kaže da će Bogojević ostati gdje je i da školski odbor kakav je on predložio neće trajati samo dok oni ne uđu u učionice. U pismu gradonačelniku Jankoviću zahtijevali su da novi školski odbor u istom sastavu odlučuje, ne samo o imenovanju vršioca dužnosti ,već i po novom konkursu za izbor direktora. Opreza nikad dosta.
PODRŠKA: Đacima sa Cetinja podrška je tokom protesta stizala sa raznih strana. Oglasili su se mnogi, šetnjom su se sa njima solidarisali učenici podgoričke Gimnazije. Zaštitnik ljudskih prava Šefko Crnovršanin primijetio je da su ,,prava djece već povrijeđena i sve se više ugrožavaju”. Dakako, nije precizirao ko im ugrožava prava. Premijer Milo Đukanović odvajkada zna gdje je snaga države: ,,Ako je država odgovorna za organizaciju procesa obrazovanja i ako obezbjeđuje kompletan fond sredstava za finansiranje obrazovanja, onda smatram da se moraju nedvosmisleno odrediti mehanizmi, a ministar prosvjete i nauke ima posljednju riječ oko izbora kandidata zaduženih za realizaciju politike koju osmišljava Vlada, preko resornog ministarstva”.
Ko jednom utuvi da budžet zavisi od uspješnosti šverca duvana, očito teško dovodi u vezu državne pare sa poreskim obveznicima, građanima i njihovim pravima. Ko vlada dvije decenije, valjda logično, računa da Vlada ima da ,,osmisli” sve – od direktora škole do portira.
Unija slobodnih sindikata ocijenila je „da se zbog ovakvog ponašanja institucija u Crnoj Gori u slučaju cetinske Gimnazije, stiče utisak, da narod postoji zbog države, a ne država zbog naroda”. Sindikat prosvjete pozvao je ministarstvo da depolitizuje obrazovni sistem i prestane da dijeli zaposlene na ,,vaše” i ,,one druge”.
ISTI PRINCIP: Za razliku od Cetinja izbor direktora Gimnazije 25. maj u Tuzima prošao je mirno. Samo je predstavnik roditelja u Školskom odboru Džemalj Nikaj podnio ostavku. Objasnio je da je način izbora direktora ,,krajnje nedemokratski”.
,,U odboru sjede dva predstavnika Ministarstva prosvjete i dva predstavnika Zavoda za školstvo tako da je izbor bio čista farsa. Riječ je samo o tome da se izabare kandidat koji je podoban Zavodu za školstvo i resornom ministarstvu”, rekao je Nikaj. On smatra da bi čovjeka za tu funkciju trebalo da biraju oni koji su najviše zainteresovani za školu, odnosno predstavnici roditelja, nastavničkog vijeća i lokalne samouprave. Moglo bi, da decentralizacija ovdje nije tako šuplja riječ. Skoro kao depolitizacija.
Da punu pažnju ministarstvo posvećuje svakom nivou obrazovanja, svjedoče događaji oko izbora direktora nikšićkih vrtića. Kad je Upravni odbor Javne predškolske ustanove Dragan Kovačević raspisao konkurs na koji su se javila četiri kandidata, Mrka Mrkić i Đorđe Milić, predstavnici ministarstva u odboru, smatrali su normalnim da se sa kućom koju predstavljaju konsultuju oko izbora. ,,Ministar Škuletić rekao mi je da on u Nikšiću ne poznaje ljude i da mi to bolje znamo”, objašnjava za Monitor Mrka Mrkić. Kaže da su još jednom bezuspješno pokušali da se konsultuju sa ministrom, ali da se, dva sata uoči sjednice UO na kojoj je trebalo glasati, telefonom javila zamjenica ministra Vesna Vučurović sa nalogom kako treba glasati. Nijesu poslušali. Na tajnom glasanju, od sedam članova odbora, četiri su glasala za Velinku Čvorović – kandidatkinja sa preporukom ministarstva nije dobila ni jedan glas. U zakonskom roku nije bilo prigovora.
,,Prigovor” je stigao kasnije. Zamjenica ministra zvala je Mrkića i Milića na sastanak u Opštini. Nakon što su odbili, najavila je i ostvarila ,,radikalne mjere”. Kroz dva dana iz ministarstva je, sa njenim potpisom, stiglo rješenje o smjenjivanju Mrkića i Milića. Nijesu, oko izbora direktora konsultovali ministarstvo, obrazloženo je. Kandidatkinja sa podrškom vlasti sad je, kaže Mrkić, v. d.
,,Smatram da nije referenca Ministarstvu prosvjete da svako malo neko brani zakon od ministarstva. To su u ovoj situaciji hrabro učinili cetinjski gimnazijalci koji su podržani od Cetinjana na čelu sa gradonačelnikom Milom Jankovićem”, ocjenjuje Mrkić.
U Kosanici kod Pljevalja, Školski odbor OŠ Dušan Ivović imenovao je Nebojšu Rubežića za vršioca dužnosti direktora. Ništa nije smetalo to što na posljednjem konkursu, zaključenom nekoliko dana ranije, njegova prijava nije razmatrana, jer nije dostavio sva potrebna dokumenta. Dobio je tri od sedam glasova članova odbora, ali su riješili da se odsutni ne broje. Rubežić nije zaposlen u školi u Kosanici, već radi kao učitelj u OŠ Salko Aljković u Pljevljima. Sve se može.
FINE GLAVE: Adnan Čirgić, saradnik u nastavi na Filozofskom fakultetu u Nikšiću podnio je ostavku na to mjesto i optužio šeficu na Studijskom programu za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Rajku Glušicu za samovolju.
,,Glušici je dozvoljeno da, umjesto zakona, sama sprovodi kadrovsku politiku prema ličnim simpatijama i ideološkoj koncepciji kojoj pripada” , rekao je Čirgić. Glušica je odgovorila da nije bilo apsolutno nikakve diskriminacije prema Čirgiću i da mu je ,,lično pomogla da ostvari svoje ambicije više nego i jednom saradniku do sada”. Čirgić je objasnio da je imao punu saradničku platu i samo jedan čas ,,zbog toga što su ih Glušica i njoj podobni podijelili međusobno kao honorar”. Ako ništa – kako je Glušica mogla da ,,daje” punu platu nekome ko drži samo jedan čas?
Ima i finih prvih glava obrazovnih institucija. Ističe se direktor OŠ Dragiša Ivanović Niko Raičević: Protiv nastavnice Aile Šoškić koja ga je optužila da agituje za DPS podnio je, dosad, četiri tužbe. Najavio je i petu. Melitu Strugar, koja je došla da na jednom od suđenja podrži koleginicu Šoškić, Raičević je ,,oslobodio časova i dnevnika”. Upućeni tvrde da direktor Niko umije, pred izbore, da organizuje ,,druženje” zaposlenih u nekoj od lokalnih kafana. Pojede se, popije, utvrdi ko će za koga glasati… Kreativan je to put ka društvu znanja.
Zamjenica ministra prosvjete i nauke Vesna Vučurović ovih je dana rastumačila da bi cetinjski gimnazijalci najmanje trebalo da razmišljaju o proceduri izbora direktora njihove škole, jer je njihova osnovna obaveza da uče. Ima ko da misli.
Cetinjski protest mogao bi da podstakne društvo da vidi da je školski sistem pod opsadom DPS povjerenika. I da, na taj način, nasilje ulazi u srž društva.
DRAŽEN VUJOVIĆ, roditelj đaka Cetinjske gimnazije
Prepoznata prevara
– Zašto je Cetinju stalo da Miomir Đurišić bude direktor Gimnazije?
Djeca su prepoznala dobrog čovjeka i roditelji su bili zadovoljni njegovim radom. Pare dobijene od ministarstva kvalitetno je uložio i održao ono što je urađeno, kompletno uredio dvorište Gimnazije. Riječ je o jednostavnom čovjeku, pristupačnom djeci, roditeljima, profesorima. Profesori ističu da su četiri godine radili u harmoničnoj atmosferi. Uporno ponavljamo da želimo čistu situaciju, bez obzira je li neko Srbin, Crnogorac ili Egipćanin.
– Kako je došlo do toga da roditelji poslušaju djecu?
Zato što nije jedno dijete, nego čitava škola. Djeca su prepoznala prevaru. Prvog septembra škola nije imala direktora – tek 9, nakon učeničkih protesta, izabrali su vršioca dužnosti. Nastupi sa pozicija sile iritirali su i djecu i roditelje. Mislili su da sve mogu silom da riješe. Roditelje je posebno provociralo to što nijesu htjeli da nas saslušaju.
– Je li bilo pritisaka na učesnike protesta?
Prvi pritisak je ignorisanje, drugi – slanje inspekcija. Kad smo pozvani u ministarstvo, djeca koja su bila u delegaciji ostavljena su na stepenicama. Tamo im je prijetio čovjek koga su prepoznali kao glavnog pravnika u ministarstvu. Lucija Adžić, prosvjetna inspektorka rekla im je da su ugušili i veće štrajkove pa će i ovaj. Kroz razne kuhinje, djecu i roditelje nazivaju narkomanima, šire priče da protestvuju djeca iz ,,oloških” porodica.
Kosara K. BEGOVIĆ