Povežite se sa nama

MONITORING

CETINJE: DPS PROTIV DPS-A: Uzalud milioni za prijestoncu

Objavljeno prije

6 godina

na

cetinje

Duže od godine Cetinje uživa status povlaštenog grada, sa posebnim novcem koji se za prijestonicu izdvaja iz državnog budžeta. Ništa, međutim, ne ukazuje da je gradu, opštini i građanima išta bolje nego ranije. Ogroman uticaj na to što se malo šta od projekata planiranih u očekivanju dodatnog novca realizuje, kažu Monitorovi izvori, imaju loši odnosi između Aleksandra i Aleksandra. Bivšeg gradonačelnika Bogdanovića i sadašnjeg Kašćelana.

U julu prošle godine Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o prijestonici kojim je propisano da će za potrebe razvoja Cetinja godišnje biti opredjeljivan jedan odsto tekućeg budžeta Crne Gore. Za ovu godinu to je oko 5,6 miliona. Da bi se jasnije vidjelo koliko je to novca može poslužiti podatak da ukupan budžet Opštine Danilovgrad, po broju stanovnika približne Cetinju, za 2018. iznosi

od 5.540.000. Ministarstvo kulture iz budžeta dobija oko sedam, Ministarstvo nauke 4.6 miliona.

Onima koji su se žalili da su ovim zakonom diskriminisani, građani drugih opština, stigao je odgovor da je riječ o pozitivnoj diskriminaciji Cetinjana, koja je, po Ustavu, dozvoljena. Objašnjenje je tanušno, baš kao i fajda koju su do sada građani Cetinja od propisanog povlaštenog položaja imali.

Zakonom je predviđeno formiranje Fonda za razvoj Prijestonice iz kojeg se finansiraju: projekti koji doprinose otvaranju novih radnih mjesta; razvojni projekti; infrastrukturni projekti; projekti za očuvanje kulturno istorijskog i prirodnog nasleđa; projekti za valorizaciju turističkih potencijala; projekti od javnog interesa koji se realizuju po modelu javno-privatnog partnerstva ili drugog oblika partnerstva i ostali projekti od značaja za razvoj Prijestonice.

Da sa svim tim silnim projektima ne ide kako treba, moglo se zaključiti i iz izjave premijera Duška Markovića koji je prošle sedmice posjetio Njeguše i razgovarao sa cetinjskim rukovodstvom. ,,Govoreći o budućem razvoju Prijestonice i cetinjskog kraja predsjednik Vlade je zatražio od lokalnog rukovodstva konkretne projekte rekavši da novca ima dovoljno”, saopšteno je iz Vlade.

Monitorovi izvori kažu da se, umjesto da pravi nove i realizuje postojeće projekte, novi gradonačelnik bavi ,,potkopavanjem” projekata bivšeg gradonačelnika.

Svašta je bilo predviđeno Godišnjim programom razvoja prijestonice Cetinje za 2018. godinu. Za početak – Adaptacija hala u gornjem Obodu, kao i završetak radova na izgradnji Biznis inkubatora. To je trabalo da bude ,,snažan podsticaj razvoju mikro i srednjem biznisu, te realizaciji investicionih aktivnosti, a time i otvaranju novih radnih mjesta”. Planirano je da se hitnom sanacijom, vrijednom 400.000 eura, za komercijalnu upotrebu osposobi preko 15.000 kvadrata dijela Obodovih hala. Projekat je, prema planu, višegodišnji, a njegova ukupna vrijednost je oko dva miliona eura.

Gradonačelnik Kašćelan je nedavno kazao kako Obod vidi kao razvojni resurs, uočio je i da u okruženju biznis zone sa malim i srednjim preduzećima rade i zapošljavaju lokalnu radnu snagu, ali – svemu treba da prethodi ozbiljna analiza tržišta i podrška vlade. Valjda još koji milion. Ni pomena o zaustavljanju propadanja i radnim mjestima.

Projekat rekonstrukcije Studentskog trga i Istorijskog jezgra trebao je da riješi problem parkiranja u centru grada, donese nove prihode za „Parking servs i održavanje objekta” i, naravno, omogući nova radna mjesta. I to je višegodišnji projekat, ali je planom bilo predviđeno da se na njega ove godine potroši 850.000 iz kapitalnih i 50.000 iz tekućih izdataka. Po onome što se vidi golim okom – nije potekao ni cent.

Kao posebno važan projekat, predviđena je izgradnja trga i pijace na Njegušima. Očekivalo se: ,,uređenje prostora koji trenutno ne priliči mjestu koje posjeti veliki broj turista, stvaranje uslova za punu valorizaciju proizvodnje i plasiranje prehrambenih i drugih proizvoda domaćeg stanovništva”, opet zapošljavanje . Trg nije završen, gradonačelnik Kašćelan kazao je na Njegušima da bivša vlast nije dobro ugovorila posao sa investitorom.

Tu je, normalno, i tradicionalni cetinjski problem sa vodom. Preciznije, nedostatkom vode. Programom je planirana rekonstrukcija sekundarne vodovodne mreže. I taj projekat viđen je kao višegodišnji. Njegova ukupna vrijednost je 4,6 milona eura, a prema planu ove godine je trebalo potrošiti ,,950.000 na kapitalnim i 50.000 na tekućim izdacima”. “Da bi se ušlo u rekonstrukciju vodovodne mreže moramo izvršiti eksproprijaciju zemljišta, za što su odrađene sve pripremne radnje. Tek nakon saglasnosti svih vlasnika zemljišta i isplate novca, koji je obezbijeđen, slijedi izdavanje građevinske dozvole i početak radova”, kazao je Portalu Analitika gradonačelnik Aleksandar Kašćelan. Vode i dalje na Cetinju redovno nema, tokom ljeta po čitavu noć. Kako se znalo da će prijestonica dobiti novac, savršeno je nejasno zašto se saglasnosti nijesu mogle prikupiti ranije.

U planu je bilo i uređenje prostora od Ćipura do Vladinog doma uz rekonstrukciju Podvožnjaka, uređenje šetačke staze do Orlovog krša, kao i projekat osvjetljenja Ćipura i Biljarde. Ništa ne sija.

Gradonačelnik Kašćelan obračunava se sa svojim prethodnikom, pored ostalog tako što preispituje njegovo poslovanje. U dugove koje je Bogdanović ostavio, kažu Monitorovi izvori, ubraja i kamate koje dospijevaju za 20 godina. Cetinjani uveliko pričaju o smjenjivanju kadrova koje je postavio Bogdanović, posebno o ostavci direktora Sportskog centra koju je Kašćelan direktno tražio od Ivana Vukmirovića. Vukmirović je, inače, Bogdanovićev kum. Kašćelana optužuju da favorizuje kadrove iz Podgorice, ne prima građane i slabo komunicira s narodom, što je za Cetinjane neoprostivo.

Važan problem je i kadrovska politika. Kašćelan objašnjava da prijestonica ima višak zaposlenih i da pati od nepovoljne kadrovske strukture u pojedinim službama. I njegov prethodnik je imao zanimljiv odnos prema kadrovima. Sa oko tri stotine najprije je smanjio broj zaposlenih u Opštini na 180, potom je broj činovnika opet porastao do 240.

Prema Monitorovim izvorima, Bogdanović i Kašćelan su se, upravo oko kadrovske politike, više puta sukobili na patrijskim sastancima na visokom nivou. Za loše odnose između dva Aleksandra zna i premijer Marković.

O izvoru sukoba među gradonačelnicima postoje različite verzije. Neki od Cetinjana sa kojima je Monitor razgovarao pretpostavljaju da je problem u tome što je izbore na Cetinju dobio Bogdanović, dok ,,Kašćelan zna da ne bi pobijedio ni na izborima u zgradi u kojoj je porastao”. Oni skloniji teorijama zavjere, pitaju se nije li Kašćelan postavljen sa zadatkom da potraži Bogdanovićev ,,prljav veš”.

Sa druge strane, tu je Bogdanovićevo nezadovoljstvo time što je, po partijskom zadatku, morao na ministarsko umjesto gradonačelničkog mjesta koje mu se više sviđa. Svako iz svojih razloga, sad se međusobno obračunavaju.

U međuvremenu, Cetinje čili. Prema posljednim Monstatovim podacima o prirodnom priraštaju i i unutrašnjim migracijama Cetinje je od početka godine smanjeno za 163 osobe. Već odavno crnogorska prijestonica po tome što u njoj više ljudi umire nego što se rađa pravi društvo većini sjevernih opština. Tokom prve polovine godine, broj umrlih na Cetinju bio je dvostruko veći od broja rođene djece. Na 62 rođenih – 124 umrlih. Od januara do jula na Cetinje se doselilo 58 stanovnika. Sa Cetinja je u tom periodu otišlo njih 159. Razlika između onih što su došli i onih što su otišli je trocifrena – 101.

Za Cetinje se često kaže da je grad-muzej. Kako stvari teku, prijestonica bi to lako mogla doslovno postati. Ljudi ne žive u muzejima.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

20 sati

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

20 sati

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo