Povežite se sa nama

OKO NAS

ČELNICI OPŠTINA NA PRIMORJU JEDINSTVENI: Dosta im je morskog dobra

Objavljeno prije

na

Lokalne samouprave na jugu države pokrenule su inicijativu za ukidanje Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Svojom obalom žele samostalno upravljati

 

 

“Isuviše dugo traje ta institucija koja nam je malo dobra donijela. Zato mnogi vjeruju da bi oslobađanje od njenih kandži donijelo ovom gradu preporod”, kaže novinarka iz Ulcinja Arjona Resuljani.

Ona navodi da je početkom ove godine lokalna uprava podnijela predstavku Ustavnom sudu Crne Gore u kojoj se ističe da su već tri decenije Opština Ulcinj i njeni građani diskriminisani zbog postojanja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD), čije je sjedište u Budvi.

Nijesu više samo Ulcinjani ogorčeni na Morsko dobro. Sada su na Primorju svi jedinstveni u stavu da samostalno žele da upravljaju svojom obalom i prije svega da sami odlučuju o tome kako će trošiti sredstva koja se ubiraju u toj zoni. Čelnici svih primorskih opština saglasili su se ove sedmice, na sastanku u Tivtu, da je postojeći koncept morskog dobra prevaziđen i centralistički, kao i da ometa razvoj tih lokalnih samouprava.

Oni  se pozivaju na evropska pravila i standarde koji, tvrde,  nalažu da upravljanje i planiranje prostorom mora biti u rukama opština. „Ovo je u saglasju sa najavljenim izmjenama i dopunama zakonskih rješenja koja se predlažu kroz novi Zakon o lokalnoj samoupravi u domenu decentralizacije”, smatra predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević napominjući  da je postojanje Morskog dobra tipičan primjer centralizacije.

Na ovako nešto nije se pomišljalo u vremenima dok je Crnom Gorom suvereno vladala Demokratska partija socijalista, čiji je Raičević istaknuti član i poslanik u državnom Parlamentu, i kada su vlasti u opštinama na Primorju bile većinski pod njenom kontrolom. Suštinski, ovo preduzeće je i formirano 1993. godine da bi se, na legalan način, od Ulcinja, tada jedine opozicione opštine na Primorju, u državnu kasu preusmjeravali prihodi i upravljalo njenom najvrjednijom imovinom. Stoga je i razumljivo što je čak 57 odsto teritorije kojom gazduje Morsko dobro, odnosno čitavih 33 miliona metara kvadratnih, nalazi  u toj opštini. I u kojoj su i obale rijeke Bojane morsko dobro!?

Nakon avgusta 2020. godine popustio je pritisak iz Podgorice, pa je jednoglasno došlo do  inicijative kojom se traži ukidanje Morskog dobra iako predsjednici ovih šest opština dolaze iz različitih stranaka i političkih grupacija. Neke su vlast, a neke opozicija na državnom nivou.

Jedan od inicijatora okupljanja primorskih gradonačelnika je bio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić. Ovaj član Predsjedništva Demokratske Crne Gore je proteklih mjeseci često kritikovao Morsko dobro što je od 2021. godine minimalno ulagalo u tu opštinu. “JPMD treba da zna da mi kao gradska vlast nećemo dozvoliti da novac koji to preduzeće prihoduje sa teritorije naše opštine ulaže svuda po Primorju, a ništa u Kotoru i to zbog svog nerada. To  nije prihvatljivo“, poručio je nedavno Jokić čelnicima ove institucije.

U političkoj utakmici je svakako važno imati inicijativu, nuditi prijedloge i rješenja. A lokalni izbori u Kotoru biće održani 29. septembra.

Do tada će Radna grupa koju su oformili predsjednici opština, uz podršku Zajednice opština Crne Gore, već imati pripremljenu verziju zaključaka o upravljanju i gazdovanju morskom obalom, odnosno, kako je predložila potpredsjednica Opštine Budva Jasna Dokić (Građanska lista Budva naš grad), donošenje potpuno novog zakona o morskom dobru. „Ukidanje morskog dobra se u proteklih 20 godina ukazalo kao potreba“, smatra predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić (Demokrate).

Zaključci Radne grupe biće potom upućeni Vladi i Skupštini Crne Gore. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu (Nova demokratska snaga Forca) kaže da će „taj politički stav odgovornih ljudi sigurno sve donosioce odluka na nivou države natjerati da podrže njihov predlog“.

Sigurno je da samo politički pritisak može natjerati centralnu vlast u Podgorici da podrži prijedloge Primoraca, pa u Morskom dobru navode da će prihvatiti odluku nadležnih – kakva god ona bude. “To je legitimna inicijativa koju imaju pravo da upute Vladi i Skupštini predstavnici šest primorskih opština. Svaku odluku Vlade i Skupštine Crne Gore mi ćemo ispoštovati”, rekao je izvršni direktor JPMD Mladen Mikijelj.

Vlada Crne Gore nije prihvatila inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o morskom dobru koju je u aprilu podnio tadašnji predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari. U mišljenju koje nije obavezujuće za Ustavni sud, kabinet Milojka Spajića navodi da je “granica morskog dobra u opštini Ulcinj određena na osnovu međusobne povezanosti morskog, kopnenog i rječnog sistema koji čine zonu morskog dobra ekološki osjetljivim područjem i gdje promjene u jednom prirodnom sistemu izazivaju posljedice u drugom sistemu“.

                                                                                                   Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo