Lokalne samouprave na jugu države pokrenule su inicijativu za ukidanje Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Svojom obalom žele samostalno upravljati
“Isuviše dugo traje ta institucija koja nam je malo dobra donijela. Zato mnogi vjeruju da bi oslobađanje od njenih kandži donijelo ovom gradu preporod”, kaže novinarka iz Ulcinja Arjona Resuljani.
Ona navodi da je početkom ove godine lokalna uprava podnijela predstavku Ustavnom sudu Crne Gore u kojoj se ističe da su već tri decenije Opština Ulcinj i njeni građani diskriminisani zbog postojanja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD), čije je sjedište u Budvi.
Nijesu više samo Ulcinjani ogorčeni na Morsko dobro. Sada su na Primorju svi jedinstveni u stavu da samostalno žele da upravljaju svojom obalom i prije svega da sami odlučuju o tome kako će trošiti sredstva koja se ubiraju u toj zoni. Čelnici svih primorskih opština saglasili su se ove sedmice, na sastanku u Tivtu, da je postojeći koncept morskog dobra prevaziđen i centralistički, kao i da ometa razvoj tih lokalnih samouprava.
Oni se pozivaju na evropska pravila i standarde koji, tvrde, nalažu da upravljanje i planiranje prostorom mora biti u rukama opština. „Ovo je u saglasju sa najavljenim izmjenama i dopunama zakonskih rješenja koja se predlažu kroz novi Zakon o lokalnoj samoupravi u domenu decentralizacije”, smatra predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević napominjući da je postojanje Morskog dobra tipičan primjer centralizacije.
Na ovako nešto nije se pomišljalo u vremenima dok je Crnom Gorom suvereno vladala Demokratska partija socijalista, čiji je Raičević istaknuti član i poslanik u državnom Parlamentu, i kada su vlasti u opštinama na Primorju bile većinski pod njenom kontrolom. Suštinski, ovo preduzeće je i formirano 1993. godine da bi se, na legalan način, od Ulcinja, tada jedine opozicione opštine na Primorju, u državnu kasu preusmjeravali prihodi i upravljalo njenom najvrjednijom imovinom. Stoga je i razumljivo što je čak 57 odsto teritorije kojom gazduje Morsko dobro, odnosno čitavih 33 miliona metara kvadratnih, nalazi u toj opštini. I u kojoj su i obale rijeke Bojane morsko dobro!?
Nakon avgusta 2020. godine popustio je pritisak iz Podgorice, pa je jednoglasno došlo do inicijative kojom se traži ukidanje Morskog dobra iako predsjednici ovih šest opština dolaze iz različitih stranaka i političkih grupacija. Neke su vlast, a neke opozicija na državnom nivou.
Jedan od inicijatora okupljanja primorskih gradonačelnika je bio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić. Ovaj član Predsjedništva Demokratske Crne Gore je proteklih mjeseci često kritikovao Morsko dobro što je od 2021. godine minimalno ulagalo u tu opštinu. “JPMD treba da zna da mi kao gradska vlast nećemo dozvoliti da novac koji to preduzeće prihoduje sa teritorije naše opštine ulaže svuda po Primorju, a ništa u Kotoru i to zbog svog nerada. To nije prihvatljivo“, poručio je nedavno Jokić čelnicima ove institucije.
U političkoj utakmici je svakako važno imati inicijativu, nuditi prijedloge i rješenja. A lokalni izbori u Kotoru biće održani 29. septembra.
Do tada će Radna grupa koju su oformili predsjednici opština, uz podršku Zajednice opština Crne Gore, već imati pripremljenu verziju zaključaka o upravljanju i gazdovanju morskom obalom, odnosno, kako je predložila potpredsjednica Opštine Budva Jasna Dokić (Građanska lista Budva naš grad), donošenje potpuno novog zakona o morskom dobru. „Ukidanje morskog dobra se u proteklih 20 godina ukazalo kao potreba“, smatra predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić (Demokrate).
Zaključci Radne grupe biće potom upućeni Vladi i Skupštini Crne Gore. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu (Nova demokratska snaga Forca) kaže da će „taj politički stav odgovornih ljudi sigurno sve donosioce odluka na nivou države natjerati da podrže njihov predlog“.
Sigurno je da samo politički pritisak može natjerati centralnu vlast u Podgorici da podrži prijedloge Primoraca, pa u Morskom dobru navode da će prihvatiti odluku nadležnih – kakva god ona bude. “To je legitimna inicijativa koju imaju pravo da upute Vladi i Skupštini predstavnici šest primorskih opština. Svaku odluku Vlade i Skupštine Crne Gore mi ćemo ispoštovati”, rekao je izvršni direktor JPMD Mladen Mikijelj.
Vlada Crne Gore nije prihvatila inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o morskom dobru koju je u aprilu podnio tadašnji predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari. U mišljenju koje nije obavezujuće za Ustavni sud, kabinet Milojka Spajića navodi da je “granica morskog dobra u opštini Ulcinj određena na osnovu međusobne povezanosti morskog, kopnenog i rječnog sistema koji čine zonu morskog dobra ekološki osjetljivim područjem i gdje promjene u jednom prirodnom sistemu izazivaju posljedice u drugom sistemu“.
Mustafa CANKA