Povežite se sa nama

OKO NAS

ČELNICI OPŠTINA NA PRIMORJU JEDINSTVENI: Dosta im je morskog dobra

Objavljeno prije

na

Lokalne samouprave na jugu države pokrenule su inicijativu za ukidanje Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. Svojom obalom žele samostalno upravljati

 

 

“Isuviše dugo traje ta institucija koja nam je malo dobra donijela. Zato mnogi vjeruju da bi oslobađanje od njenih kandži donijelo ovom gradu preporod”, kaže novinarka iz Ulcinja Arjona Resuljani.

Ona navodi da je početkom ove godine lokalna uprava podnijela predstavku Ustavnom sudu Crne Gore u kojoj se ističe da su već tri decenije Opština Ulcinj i njeni građani diskriminisani zbog postojanja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JPMD), čije je sjedište u Budvi.

Nijesu više samo Ulcinjani ogorčeni na Morsko dobro. Sada su na Primorju svi jedinstveni u stavu da samostalno žele da upravljaju svojom obalom i prije svega da sami odlučuju o tome kako će trošiti sredstva koja se ubiraju u toj zoni. Čelnici svih primorskih opština saglasili su se ove sedmice, na sastanku u Tivtu, da je postojeći koncept morskog dobra prevaziđen i centralistički, kao i da ometa razvoj tih lokalnih samouprava.

Oni  se pozivaju na evropska pravila i standarde koji, tvrde,  nalažu da upravljanje i planiranje prostorom mora biti u rukama opština. „Ovo je u saglasju sa najavljenim izmjenama i dopunama zakonskih rješenja koja se predlažu kroz novi Zakon o lokalnoj samoupravi u domenu decentralizacije”, smatra predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević napominjući  da je postojanje Morskog dobra tipičan primjer centralizacije.

Na ovako nešto nije se pomišljalo u vremenima dok je Crnom Gorom suvereno vladala Demokratska partija socijalista, čiji je Raičević istaknuti član i poslanik u državnom Parlamentu, i kada su vlasti u opštinama na Primorju bile većinski pod njenom kontrolom. Suštinski, ovo preduzeće je i formirano 1993. godine da bi se, na legalan način, od Ulcinja, tada jedine opozicione opštine na Primorju, u državnu kasu preusmjeravali prihodi i upravljalo njenom najvrjednijom imovinom. Stoga je i razumljivo što je čak 57 odsto teritorije kojom gazduje Morsko dobro, odnosno čitavih 33 miliona metara kvadratnih, nalazi  u toj opštini. I u kojoj su i obale rijeke Bojane morsko dobro!?

Nakon avgusta 2020. godine popustio je pritisak iz Podgorice, pa je jednoglasno došlo do  inicijative kojom se traži ukidanje Morskog dobra iako predsjednici ovih šest opština dolaze iz različitih stranaka i političkih grupacija. Neke su vlast, a neke opozicija na državnom nivou.

Jedan od inicijatora okupljanja primorskih gradonačelnika je bio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić. Ovaj član Predsjedništva Demokratske Crne Gore je proteklih mjeseci često kritikovao Morsko dobro što je od 2021. godine minimalno ulagalo u tu opštinu. “JPMD treba da zna da mi kao gradska vlast nećemo dozvoliti da novac koji to preduzeće prihoduje sa teritorije naše opštine ulaže svuda po Primorju, a ništa u Kotoru i to zbog svog nerada. To  nije prihvatljivo“, poručio je nedavno Jokić čelnicima ove institucije.

U političkoj utakmici je svakako važno imati inicijativu, nuditi prijedloge i rješenja. A lokalni izbori u Kotoru biće održani 29. septembra.

Do tada će Radna grupa koju su oformili predsjednici opština, uz podršku Zajednice opština Crne Gore, već imati pripremljenu verziju zaključaka o upravljanju i gazdovanju morskom obalom, odnosno, kako je predložila potpredsjednica Opštine Budva Jasna Dokić (Građanska lista Budva naš grad), donošenje potpuno novog zakona o morskom dobru. „Ukidanje morskog dobra se u proteklih 20 godina ukazalo kao potreba“, smatra predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić (Demokrate).

Zaključci Radne grupe biće potom upućeni Vladi i Skupštini Crne Gore. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu (Nova demokratska snaga Forca) kaže da će „taj politički stav odgovornih ljudi sigurno sve donosioce odluka na nivou države natjerati da podrže njihov predlog“.

Sigurno je da samo politički pritisak može natjerati centralnu vlast u Podgorici da podrži prijedloge Primoraca, pa u Morskom dobru navode da će prihvatiti odluku nadležnih – kakva god ona bude. “To je legitimna inicijativa koju imaju pravo da upute Vladi i Skupštini predstavnici šest primorskih opština. Svaku odluku Vlade i Skupštine Crne Gore mi ćemo ispoštovati”, rekao je izvršni direktor JPMD Mladen Mikijelj.

Vlada Crne Gore nije prihvatila inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o morskom dobru koju je u aprilu podnio tadašnji predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari. U mišljenju koje nije obavezujuće za Ustavni sud, kabinet Milojka Spajića navodi da je “granica morskog dobra u opštini Ulcinj određena na osnovu međusobne povezanosti morskog, kopnenog i rječnog sistema koji čine zonu morskog dobra ekološki osjetljivim područjem i gdje promjene u jednom prirodnom sistemu izazivaju posljedice u drugom sistemu“.

                                                                                                   Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo