Zamislimo da Apelacioni sud potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću (po pet godina ztvora). Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da spriječi njihovo utamničenje
Od 30. avgusta, kada je ujedinjena opozicija uspjela da prekine tri decenije dugu vladavinu DPS-a, traju spekulacije i nagađanja o članovima buduće vlade, čelnicima državnih institucija i regulatornih agencija i onima koji će u parlamentu predstavljati tri (vladajuće) koalicije.
Međutim, ono što nijesu nagađanja jesu činjenice da se, u ovom trenutku, vode krivični postupci protiv tri ključne figure političkog saveza Demokratski front: Andrije Mandića (NOVA), Milana Kneževića (DNP) i Nebojše Medojevića (PzP). Mandić i Knežević su nepravosnažno osuđeni na po pet godina zatvora zbog formiranja i članstva u kriminalnoj organizaciji koja je, prema prvostepenoj presudi, planirala teroristički napad/državni udar u noći nakon parlamentarnih izbora 2016. godine. Postupak po žalbama na osuđujuću presudu je u toku pred sudijama Apelacionog suda Crne Gore.
U istoj zgradi, samo tri sprata niže, traje prvostepeno suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, koji je označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe kojoj većinom pripadaju članovi njegove partije, a koju Specijalno državno tužilaštvo predvođeno Milivojem Katnićem tereti za pranje novca tokom predizborne kampanje 2016. godine.
Iz mnoštva nedoumica koje proizvodi aktuelna situacija izdvajamo neke: Mogu li započeta suđenja uticati na naredne angažmane trojke sa vrha DF-a; Kako će odluke u Višem i Apelacionom sudu uticati na budućnost saveza koji se uveliko priprema za preuzimanje poluga vlasti od DPS-a i njegovih koalicionih partnera? Konačno, da li buduća vlast ima plan za eventualni kontraudar kojim bi mogla preduprijediti neželjeni rasplet u institucijama koje personifikuju Katnić (nedavno reizabran) i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda u trećem mandatu?
Pošto sudski postupci, započeti prije nešto manje od četiri godine, do danas nijesu završeni, došli smo u situaciju da bi, makar teoretski, budući premijer ili čelni čovjek nekog od tzv. ministarstava sile (unutrašnji poslovi, odbrana) mogao postati neko od osoba koje su nepravosnažno osuđene za djela učinjena protiv države Crne Gore!? Koliko god da zvuči paradoksalno, takva situacija u ovom trenutku uopšte nije nemoguća.
Tako je Milan Knežević, gostujući nedavno na A1, kazao da je čuo da on figurira kao kandidat za prvog čovjeka ANB-a, ali da će to biti isključivo njegova odluka.
„Čuo sam da figuriram kao jedan od kandidata za šefa ANB ali to što ja figuriram ne znači da će to mene opredjeljivati prema tom izboru“, potvrdio je Knežević u razgovoru za Monitor. „Bezbjednost Crne Gore će biti osnovni prioritet moga djelovanja ukoliko dođem na mjesto šefa ANB-a, a kažem da ne mogu da potvrdim niti demantujem takve informacije, što znači da to nije sasvim izvjesno niti sigurno“.
Može li to biti? Prema nekim tumačenjima, nema nikakvih smetnji da Knežević bude izabran za šefa ANB-a, s tim da bi ukoliko želi tu funkciju, morao podnijeti ostavku na funkciju predsjednika Demokratske narodne partije. To stoji u članu 25 Zakona o ANB-u, u kojem se navodi da direktor ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati. Članom 27a istog akta propisano je koje uslove zaposleni treba da ispunjava, a iz kojeg proizilazi da Kneževiću suđenje za državni udar nije prepreka, jer za ovaj posao nije potrebno uvjerenje da se protiv njega ne vodi neki krivični postupak.
S druge strane, međutim, stižu tumačenja kako baš taj član predstavlja nepremostivu prepreku Kneževiću (ukoliko on, uopšte, želi posao direktora ANB) pošto se u njemu navodi da kandidat ne može imati državljanstvo druge države, da nije pravosnažno osuđivan za neko krivično djelo te da ne postoji bezbjednosni rizik za zasnivanje radnog odnosa u Agenciji.
Tako stižemo i do pitanja da li će doskorašnja vlast, predvođena DPS-om, upravo sudske postupke protiv lidera DF-a iskoristiti za neku vrstu obračuna sa svojim dugogodišnjim političkim protivnicima koji ih, za mnoge nenadano, nasljeđuju na tronu. Za tako nešto moglo bi biti dovoljno to da, makar na papiru, samostalno sudstvo potvrdi osuđujuće presude Mandiću i Kneževiću. Oni bi onda, zbog dužine dosuđene kazne, bili odmah sprovedeni na njeno (petogodišnje) izdržavanje. Ili bi nova vlast morala pronaći neki način da to spriječi.
Kakvu bi reakcija u javnosti izazvao ovakav epilog presude u slučaju poznatom kao državni udar, moglo bi se samo naslućivati dok se prisjećamo scena od prije tri godine ispred crnogorskog parlamenta i u njemu nakon što su poslanici tadašnje većine glasali za skidanje imuniteta Mandiću i Kneževiću, kako bi se protiv njih mogao pokrenuti krivični postupak.
„Nema sumnje da će odlazeća vlast izazivati opstrukcije i pokušati na bilo koji način destibalizovati stanje kako bi novu vlast nazvala nesposobnom da održi mir i stabilnost“, smatra Srećko Crnogorac, glavni savjetnik lidera koalicije Za budućnost Crne Gore Zdravka Krivokapića. On je, u razgovoru za TV Vijesti, rekao da očekuje opstrukcije odlazeće vlasti tokom prenosa vlasti, a i kasnije.
I Nebojša Medojević u razgovoru za N1 ističe da ne očekuje da će predsjednik DPS i Crne Gore Milo Đukanović mirno gledati ako se agresivno krene sa otvaranjem dosijea tajne policije ili sa revizijom ključnih privatizacija u kojima su, kako navodi predsjednik PzP, učestvovali članovi njegove porodice.
Medojević kaže da tu može doći do napetih situacija, jer Đukanović ima veliki novac i veliki moć. „Zato sam rekao da nova Vlada mora te osjetljive i rizične aktivnosti koordinirati sa međunarodnom zajednicom. Mi moramo da demontiramo najopasniju mafiju Evrope, koja je imala i međunarodnu podršku“. On navodi da je, „na sreću“, Crna Gora mala i da se ne radi o velikom broju ljudi, i tvrdi da se zna ko su ljudi koji su se bavili švercom cigareta i(li) droge.
„Informacije imamo, dokaza imamo dosta, sada samo treba da napravimo jednu snažnu Vladu koja će da radi na reformama„, kazao je Medojević.
A nas na početak ove priče vraćaju medijske spekulacije prema kojima će Demokratski front zatražiti od tročlane koalicije da čelna mjesta bezbjednosnog sektora pripadnu ljudima bliskim tom savezu. U pitanju su funkcije direktora ANB-a, direktora Uprave policije i ministra unutrašnjih poslova. Doduše, prema izvorima Monitora, nijesu samo oni zainteresovani za ta mjesta. Tako da je ta rubikova kocka još daleko od toga da bude konačno složena.
Svetlana ĐOKIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice