Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI SNP I PROLJEĆNO ZASIJEDANJE PARLAMENTA: Iz krize u krizu 

Objavljeno prije

na

Hoće li zaživjeti manjinska vlada, još nije izvjesno, ali je sigurno: i ako SNP da podršku toj ideji, ona će od početka biti opstruirana. Osim što to već čine Demokrate i Front, teško je zamisliti i da će ta vlada uspjeti da pripremi fer izbore i odblokira evropski proces, jer će njene odluke zavisiti od Đukanovićevog DPS-a.  Sa kojim je Crna Gora decenijama uzaludno putovala u Evropu

 

Crnogorska politička scena danas: čekaju se SNP i Strahinja Bulajić. SNP bi, kako je saopšteno iz vrha te partije, trebalo do kraja ove sedmice da donese odluku da li podržava koncept manjinske vlade, koji je predložio GP URA. Bulajić (DF), koji je privremeno, do izbora novog predsjednika parlamenta, zamijenio lidera Demokrata Aleksu Bečića, trebalo bi da zakaže sjednicu parlamenta 1. marta, na kojoj bi bio izabran novi predsjednik Skupštine. Za sada, međutim, nije izvjesno ni da će manjinska vlada dobiti zeleno svjetlo od strane SNP-a, ali ni da će 1. marta biti izabran novi šef parlamenta. Dok se te odluke čekaju, protesti Demokrata se nastavljaju, a Demokratski front prijeti blokadama saobraćajnica.

SNP još nije ni utvrdila termin održavanja sjednice Glavnog odbora stranke, na kojoj bi se ta partija izjasnila o manjinskoj vladi, kako je to ranije najavio predsjednik SNP-a Vladimir Joković. Mediji, pozivajući se na nezvanične izvore,  pišu da će se sjednica ipak održati do kraja ove sedmice. Neke od odluka koje je ta partija u međuvremenu donijela, od dijela avgustovske većine tumače se kao znak da će SNP ipak dati pristanak za formiranje manjinske vlade. TV Vijesti su objavile ove sedmice da je na sjednici Predsjedništva SNP-a, održanoj ove sedmice, donijeta odluka da će potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić biti šef pregovaračkog tima te partije u pregovorima o manjinskoj vladi.

Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić tu odluku SNP-a označio je kao razlog najave blokade 17 saobraćajnica.

„Naši aktivisti će blokirati saobraćajnice i poslati poruku građanima da ne pristajemo na izdaju, prevaru i prekrajanje većinske volje Crne Gore i tražimo rješenja koja će omogućiti da parlamentarna većina pronađe formulu koja će obezbijediti poštovanje volje građana od 30. avgusta 2020. godine“, saopštio je lider DF-a. On je kazao da će blokada saobraćajnica trajati sat i po vremena i da je „10.565 ljudi dalo brojeve telefona i čekaju poziv da izađu na 17 punktova“.

Istovremeno, lider DF-a je saopštio da v.d. predsjednika Skupštine Strahinja Bulajić neće raditi mimo onoga što su odluke i pravac DF, najavljujući tako da Bulajić neće sazvati sjednicu Skupštine 1. marta, na kojoj bi se birao novi šef parlamenta. Na taj način bi, čak i ako bude dogovora o manjinskoj vladi, taj model i prije nego što bi krenuo bio opstruiran. „Moram da priznam da je gospodin Bulajić, za razliku od nekih drugih, čestit, častan i hrabar čovjek. Sve što odluči DF, znam da će on ispoštovati”, kazao je Mandić. I poručio: „Imamo veoma ozbiljan plan kojim nećemo dozvoliti ni da vlada Zdravka Krivokapića priprema izbore, a ni da manjinska vlada Dritana Abazovića priprema te izbore. Mi ulažemo napore da u okviru parlamentarne većine, plus manjine, formiramo vlast, a ako to ne bude funkcionisalo, mi imamo plan“.

Osim što u slučaju da se ne zakaže sjednica 1. marta, ne bi bio izabran predsjednik parlamenta, Bulajić može usporiti i izbor nove vlade u Skupštini.

„Ukoliko dođe do prolongiranja održavanja sjednice parlamenta, to bi značilo produbljivanje krize, da se kriza iz parlamenta seli negdje drugo, a to naravno nikad nije dobro”, ocijenila je Milka Tadić Mijović, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore.

Pošto Crna Gora nema zakone o Skupštini i Vladi, Poslovnikom parlamenta rokovi za odlučivanje se prilagođavaju parlamentarnoj većini i predsjedniku. Pravnici sa kojima je Monitor razgovarao, ukazuju da postoje deblokirajući mehanizmi i da to ne može trajati unedogled.

Bulajića je na opstrukciju izbora nove vlasti pozvao i lider Demokrata Aleksa Bečić, porukom da je sad „sva moć” u njegovim  rukama. I lider Prave Marko Milačić pozvao je Bulajića da „sve dok ne postoji saglasnost aktuelne parlamentarne većine, ne zakazuje sjednicu proljećnjeg zasijedanja i tako spriječi izdaju i omogući održavanje vanrednih parlamentarnih izbora”.

Poslanik GP URA Miloš Konatar kazao je ranije da je stav kluba Crno na bijelo da se sjednica parlamenta održi što prije (1. mart), te da ne očekuje da Bulajić pravi opstrukciju.

Konatar je, govoreći o manjinskoj vladi, kazao da se razgovori svakodnevno odvijaju i da idu u dobrom pravcu: „Sada smo u fazi usaglašavanja. Mislim da je oko toga postignuta saglasnost, a to su programski ciljevi buduće evropske vlade. Sada smo u fazi kada se razgovara o strukturi i sastavu”.

Lider GP URA Dritan Abazović kazao je hrvatskom javnom servisu (HRT) da  vjeruje „da ćemo, ukoliko bude bilo mudrosti, brzo sastaviti vladu“. Zvučalo je manje optimistički nego ranije.

Upitan zbog čega je došlo do zastoja, iako je bilo najavljeno da će ga predsjednik Crne Gore Milo Đukanović imenovati za mandatara, odgovorio je: „Mandat se daje onima koji sigurno mogu sastaviti vladu, iako u teoriji postoje i suprotne stvarnosti, u smislu da se to nekada ne dogodi. Ne vidimo zašto bismo žurili oko toga. Prvo, nisam ja neko ko ima ekskluzivno pravo da dobije mandat da sastavi vladu“.

I  Đukanović, koji ima još desetak dana da predloži mandatara, saopštio je da mu najrealnije djeluje da će se postići konsenzus o izboru manjinske vlasti. On je naveo da očekuje „finalne informacije” o ishodu međustranačkih pregovora u vezi formiranja tog modela „da bih onda mogao stupiti na scenu i organizovati pregovore sa svim parlamentarnim strankama… Da li će to biti manjinska vlada s mandatom od godinu ili druga koja bi mogla potrajati duže, pa i do kraja mandata ovog saziva parlamenta – vidjećemo iz sadržaja razgovora koji se vode”, rekao je Đukanović, dodajući da postoje i druge opcije, poput vanrednih parlamentranih izbora, ako ne bude konsenzusa.

Hoće li se krenuti u model manjinske vlade još nije izvjesno, ali je sigurno: i ako SNP da podršku toj ideji, ona će od početka biti opstruirana. Osim što će se najveće partije avgustovske većine (Demokrate i Front) svim silama truditi da joj onemoguće i formiranje i rad, teško je zamisliti da će ta vlada uspjeti da stvori uslove za fer izbore i odblokira evropski proces, što taj ključni argument GP URA za taj model, imajući u vidu  da će odluke te vlade zavisiti od Đukanovićevog DPS. Sa kojim je Crna Gora decenijama uzaludno putovala u Evropu. Otuda se čini da se iz političke krize u kojoj se Crna Gora nalazi mjesecima, ulazi u novu nestabilnost i novu krizu.

Kada se stidljivo počelo govoriti o ideji manjinske vlade, kao njen preduslov se pominjao Đukanovićev odlazak, i reformisanje te partije. Od toga nema ništa.

„Formiranje manjinske vlade i svaka njena odluka zavisiće isključivo od kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) i Liberalne partije (LP) bez čijih 30 glasova nema i neće biti stabilne i evropske parlamentarne većine. Dakle, buduća vlada i sve njene odluke zavise u potpunosti od nas – baš ovakvih kakvi jesmo”. Tako je osiljeno reagovao portparol DPS-a Miloš Nikolić, na izjave potpredsjednice URA-e Jovane Marović da „naš stav da je neprihvatljivo njihovo učešće (DPS) u izvršnoj vlasti dovoljno govori o tome šta mislimo o njihovom „reformisanju“.

Dio partija koje su protiv manjinskog aranžmana, Demokratski front poziva na formiranje tehničke vlade, koja bi stvorila uslove za održavanje vanrednih izbora. Oni nude dva tipa tog modela vlasti – tehničku vladu od nestranačkih ličnosti (podržanu od aktuelne parlamentarne većine i manjinsklih partija) ili tehničku vladu od političara (takođe uz podršku skupštinske većine). Za sada, nema naznaka da ima većine koja bi podržala taj model.

O koncentracionoj vladi sastavljenoj od široke lepeze društvenih aktera, čiji bi cilj bio da smiri tenzije i u razumnom roku obezbijedi fer izbore, koju podržava više intelektualaca, a koju je i Monitor već okarakterisao kao najbolje rješenje, nema ni riječi.

Tenzije se uvećavaju. Strah gomila. Idealan ambijent da se odustane od svih obećanja o reformama i boljem životu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo