Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI RASPLET POLITIČKE KRIZE: Riječi na sniženju

Objavljeno prije

na

Nemamo Sudski savjet, Ustavni sud, reformisano pravosuđe, a moguće ni vladu. Imamo Temeljni ugovor sa SPC, opštinu Zetu, dvije inicijative za smjenu vlade i političke aktere u ogoljenoj bici za vlast

 

U sedmici u kojoj se u parlamentu očekuje glasanje za Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja manjinskoj vladi koju predvodi Dritan Abazović, a koju su nedavno, nakon potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, podnijeli poslanici DPS, SDP, SD, LP i DUA, stigla je još jedna takva inicijativa. Njeni potpisnici su poslanici Demokratskog fronta, Demokrata, Demosa, Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore, a podnijeta je nakon izglasavanja tzv. zetskih zakona u Skupštini, te glasanja za članove Sudskog savjeta, koji, na kraju, ipak  nijesu izabrani. (vidi box). Istovremeno, podnešena je i inicijativa za razrješenje predsjednice Skupštine Danijele Đurović (SNP).

Procjene su da Abazovićeva vlada, ako uspije da preživi glasanje o nepovjerenju u petak 19. avgusta, najvjerovatnije neće inicijativu DF i Demokrata, čije je glasanje zakazano za 2. septembar. Abazovićeva vlada, kada se zbroje inicijative za izglasavanje nepovjerenja, trenutno ne uživa podršku 68 od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore.

Hoće li Vlada već krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji, izgubiti povjerenje, zavisi od poslanika Demokrata, koji se i ne  izjašnjavaju kako će glasati na sjednici zakazanoj za 19. avgust, ali ipak daju do znanja da su spremni da na koncu glasaju protiv Abazovića i manjinske vlade. Da li će Demokrate glasati za inicijativu DPS-a, ili onu koju su podnijeli skupa sa DF, još se ne zna. Najavljeno je da će tu odluku donijeti na organima partije pred glasanje o prvoj inicijativi za smjenu vlade.

„Ako naši organi i definitivno donesu odluku da oborimo Vladu, inicijativa DF-a koju smo podržali može ostati kao svojevrsna rezerva da kojim slučajem DPS ne odustane od inicijative za 19. avgust, ali i garancija da će se tada razrješenjem predsjednice Skupštine  i definitivno srušiti neligitimina DPS – URA – SNP parlamentarna većina”, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović.

Sve u svemu: nemamo Sudski savjet, Ustavni sud, reformisano pravosuđe, a moguće uskoro ni vladu. Ali, imamo Temeljni ugovor sa SPC, opštinu Zetu, dvije inicijative za smjenu vlade i političke aktere u ogoljenoj bici za vlast. U kojoj je politička kalkulacija ispred principa. Od toga treba li smijeniti vladu, važnije je ko će s kim to učiniti, i ko će sjutra u novoj vladi dobiti odgovarajuću poziciju. Isto važi i za sva druga pitanja, od reforme pravosuđa, pa nadalje.

Zbog toga su aktuelni pregovori svih sa svima o tome kako bi izgledala buduća vlada. Vode se partijske konsultacije i o ideji rekonstrukcije Vlade, koju je, ako njegov kabinet preživi petak, najavio premijer.

„Ukoliko Vlada ne padne, u ponedjeljak kreće velika rekonstrukcija“, rekao je Abazović. On je kazao da će u izvršnu vlast biti pozvani svi sem oni „koji su sami sebe isključili”, aludirajući na DPS i SDP.

I nakon inicijative koju su podnijeli DF i Demokrate, premijer je saopštio da „relaksiran“ čeka petak i da „nema ništa protiv ako treba da se konstituiše nova većina u Skupštini“.

Abazović se prilično relaksirano odnosio prema dosadašnjim obećanjima. Prvo nije imao ništa protiv da vlada ne bude baš ekspertska kakvu je obećao, ako je on u njoj, pa potom ni da mu DPS bude podrška vladi, dok je on na njenom čelu.

Premijer je za sada jedino siguran da neće da vrati mandat. „Ako Vlada padne, mehanizam se vraća kod Mila Đukanović, ako sudbinu Crne Gore treba da determinišemo na način što ćemo da koristimo dobru volju Mila Đukanovića da taj budući mandat da kolegi Bečiću, nekom drugom kolegi ili nestranačkoj ličnosti ili nekom iz Demokratske partije socijalista ja to smatram neodgovornim u ovom trenutku. Zbog toga je apel da idemo putem rekonstrukcije”, saopštio je.

Kako pišu Vijesti, pozivajući se na nezvanične izvore, DF je zainteresovan za rekonstrukciju i pokušava da ubijedi Demokrate da pristanu na to. Zato, navodno, incijativa o nepovjerenju koju su podnijeli ima dvostruku ulogu – da im omogući da izlobiraju podršku Demokrata i da Abazoviću „kupi” vrijeme za realizaciju obećanog. DF se navondo nada da Demokrate neće u petak rušiti Abazovića s DPS-om.

Lider DF-a Andrija Mandić potvrdio je da je Abazoviću, ukoliko se potpiše Temeljni ugovor sa SPC, obećao glasove za Sudski savjet. Obećanje nije ispunjeno.

„Jasno smo rekli, potpišite Temeljni ugovor sa SPC i računajte na glasove DF-a. Šta se desilo posljednjeg dana jula, da se onako na brzinu organizuje sjednica Odbora za politički sistem i da se, suprotno dogovoru, ide sa ova četiri kandidata, čiju će sudbine po svemu sudeći odrediti Ustavni sud…”, kazao je Mandić u parlamentu. On je rekao da DF neće podržati nijednog člana za Sudski savjet, ali ostaje ponuda da su spremni da učestvuju i da se dogovaraju o izboru Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca i sudija Ustavnog suda.

Iz Demokrata su ideju o rekonstrukciji vlade od strane avgustovske većine (DF, Demokrate i GP URA) koja je prije dvije godine srušila DPS na izborima, uslovili Abazovićevom ostavkom. Takođe, saopštili su da će, ukoliko je bude, ipak razmotriti i pisanu inicijativa, koju je Abazović usaglasio sa najmanje 32 poslanika, „kao ozbiljan subjekt, koji ima devet poslanika“.

„U ovom trenutku u skupštinskoj proceduri imate potpise praktično 90 odsto poslanika da Vlada nema povjerenje i da treba da padne, a neligitimni premijer, kome su puna usta demokratije i evropejstva, i dalje ne podnosi ostavku, iako je svojevremeno pozivao g. Zdravka Krivokapića da podnese ostavku. Definitivno za rubriku vjerovali ili ne… Ponavljamo, da kakva god bude naša definitivna odluka na sjednici 19. avgusta, mi ulaziti nakon toga u prevarantske modele, u kakve su ulazili GP URA i SNP, nemamo namjeru, jer je za nas volja naroda uvijek bila i biće zvijezda vodilja“, saoštio je Boris Bogdanović iz Demokrata.

Koliko će trajati Abazovićeva vlada, i šta će se desiti ako padne, za sada nema preciznog odgovora. Izbore, gotovo niko ne pominje. Sigurno je samo jedno – da su riječi ovdašnjih političara na – sniženju. Jeftinoća  zrači iz njih.

 

Zeta opština, pravosuđe na čekanju

Rezultati ovonedjeljne sjednice parlamenta, osim najave nove inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi su – izglasani zetski zakoni, kojima je Zeta dobila status opštine, ali i neizglasavnje predloženih članova iz reda uglednih pravnika u Sudski savjet.

Za izmjene Zakona o Glavnom gradu, koji je bio preduslov za dobijanje statusa opštine Zeti,  glasala su 44 poslanika, dva su bila protiv i 35 je bilo uzdržano. Izmjene su izglasane zahvaljujući glasovima DPS, SDP i URA.

Nije usvojen amandman Marka Milačića iz Prave Crne Gore koji je tražio da se primjena zakona odloži 30 dana nakon objavljivanja rezultata izbora u Podgorici. Takođe, nije prošao ni amandman Alekse Bečića i Danila Šaranovića (Demokrate) koji su isto tražili odlaganje primjene zakona, do 1. januara 2024.

Nakon izglasavanja zetskih zakona, Demokrate i DF, te druge opozicione partije najavile su Inicijativu za smjenu vlade. Jedan od argumenata je zebnja da se izglasavanjem statusa opštine Zeti omogućava izborno prekrajanja pred najavljene lokalne izbore u korist DPS-a.

Iako se vjerovalo da će na ovoj sjednici parlamenta biti izglasani članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, te da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, dio ustupka prvenstveno DF-u, u cilju formiranja dvotrećinske većine za deblokadu pravosuđa, DF je glasao protiv predloženih kandidata za Sudski savjet.

Predloženi kandidati, profesori Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić i Radoje Korać, te advokati Dragan Šoć i Fikret Kurgaš nisu dobili dvotrećinsku podršku poslanika (54 glasa).

„To je naš protest zbog nedostatka dijaloga, a to nije naš odnos prema kandidatima”, saopštio je Predrag Bulatović (DF) i pozvao na opšti dijalog vezano za Ustavni sud, VDT i Sudski savjet.

Božena Jelušić (URA) je navela da su članovi Sudskog savjeta trebalo da se izaberu „juče“ i da blokada pravosuđa traje od 2018.

„Izgleda nikome nije suštinski stalo da se odblokira put ka EU“, ocijenila je i dodala da nikakva odgovornost nije porasla, osim „partijskih očnjaka“. Izgleda. Samo što to uključuje i vođu pokreta URA-e.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo