Nemamo Sudski savjet, Ustavni sud, reformisano pravosuđe, a moguće ni vladu. Imamo Temeljni ugovor sa SPC, opštinu Zetu, dvije inicijative za smjenu vlade i političke aktere u ogoljenoj bici za vlast

U sedmici u kojoj se u parlamentu očekuje glasanje za Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja manjinskoj vladi koju predvodi Dritan Abazović, a koju su nedavno, nakon potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, podnijeli poslanici DPS, SDP, SD, LP i DUA, stigla je još jedna takva inicijativa. Njeni potpisnici su poslanici Demokratskog fronta, Demokrata, Demosa, Radničke partije, Prave i Ujedinjene Crne Gore, a podnijeta je nakon izglasavanja tzv. zetskih zakona u Skupštini, te glasanja za članove Sudskog savjeta, koji, na kraju, ipak  nijesu izabrani. (vidi box). Istovremeno, podnešena je i inicijativa za razrješenje predsjednice Skupštine Danijele Đurović (SNP).

Procjene su da Abazovićeva vlada, ako uspije da preživi glasanje o nepovjerenju u petak 19. avgusta, najvjerovatnije neće inicijativu DF i Demokrata, čije je glasanje zakazano za 2. septembar. Abazovićeva vlada, kada se zbroje inicijative za izglasavanje nepovjerenja, trenutno ne uživa podršku 68 od 81 poslanika u Skupštini Crne Gore.

Hoće li Vlada već krajem sedmice, kada ovaj broj Monitora bude u prodaji, izgubiti povjerenje, zavisi od poslanika Demokrata, koji se i ne  izjašnjavaju kako će glasati na sjednici zakazanoj za 19. avgust, ali ipak daju do znanja da su spremni da na koncu glasaju protiv Abazovića i manjinske vlade. Da li će Demokrate glasati za inicijativu DPS-a, ili onu koju su podnijeli skupa sa DF, još se ne zna. Najavljeno je da će tu odluku donijeti na organima partije pred glasanje o prvoj inicijativi za smjenu vlade.

„Ako naši organi i definitivno donesu odluku da oborimo Vladu, inicijativa DF-a koju smo podržali može ostati kao svojevrsna rezerva da kojim slučajem DPS ne odustane od inicijative za 19. avgust, ali i garancija da će se tada razrješenjem predsjednice Skupštine  i definitivno srušiti neligitimina DPS – URA – SNP parlamentarna većina”, saopštio je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović.

Sve u svemu: nemamo Sudski savjet, Ustavni sud, reformisano pravosuđe, a moguće uskoro ni vladu. Ali, imamo Temeljni ugovor sa SPC, opštinu Zetu, dvije inicijative za smjenu vlade i političke aktere u ogoljenoj bici za vlast. U kojoj je politička kalkulacija ispred principa. Od toga treba li smijeniti vladu, važnije je ko će s kim to učiniti, i ko će sjutra u novoj vladi dobiti odgovarajuću poziciju. Isto važi i za sva druga pitanja, od reforme pravosuđa, pa nadalje.

Zbog toga su aktuelni pregovori svih sa svima o tome kako bi izgledala buduća vlada. Vode se partijske konsultacije i o ideji rekonstrukcije Vlade, koju je, ako njegov kabinet preživi petak, najavio premijer.

„Ukoliko Vlada ne padne, u ponedjeljak kreće velika rekonstrukcija“, rekao je Abazović. On je kazao da će u izvršnu vlast biti pozvani svi sem oni „koji su sami sebe isključili”, aludirajući na DPS i SDP.

I nakon inicijative koju su podnijeli DF i Demokrate, premijer je saopštio da „relaksiran“ čeka petak i da „nema ništa protiv ako treba da se konstituiše nova većina u Skupštini“.

Abazović se prilično relaksirano odnosio prema dosadašnjim obećanjima. Prvo nije imao ništa protiv da vlada ne bude baš ekspertska kakvu je obećao, ako je on u njoj, pa potom ni da mu DPS bude podrška vladi, dok je on na njenom čelu.

Premijer je za sada jedino siguran da neće da vrati mandat. „Ako Vlada padne, mehanizam se vraća kod Mila Đukanović, ako sudbinu Crne Gore treba da determinišemo na način što ćemo da koristimo dobru volju Mila Đukanovića da taj budući mandat da kolegi Bečiću, nekom drugom kolegi ili nestranačkoj ličnosti ili nekom iz Demokratske partije socijalista ja to smatram neodgovornim u ovom trenutku. Zbog toga je apel da idemo putem rekonstrukcije”, saopštio je.

Kako pišu Vijesti, pozivajući se na nezvanične izvore, DF je zainteresovan za rekonstrukciju i pokušava da ubijedi Demokrate da pristanu na to. Zato, navodno, incijativa o nepovjerenju koju su podnijeli ima dvostruku ulogu – da im omogući da izlobiraju podršku Demokrata i da Abazoviću „kupi” vrijeme za realizaciju obećanog. DF se navondo nada da Demokrate neće u petak rušiti Abazovića s DPS-om.

Lider DF-a Andrija Mandić potvrdio je da je Abazoviću, ukoliko se potpiše Temeljni ugovor sa SPC, obećao glasove za Sudski savjet. Obećanje nije ispunjeno.

„Jasno smo rekli, potpišite Temeljni ugovor sa SPC i računajte na glasove DF-a. Šta se desilo posljednjeg dana jula, da se onako na brzinu organizuje sjednica Odbora za politički sistem i da se, suprotno dogovoru, ide sa ova četiri kandidata, čiju će sudbine po svemu sudeći odrediti Ustavni sud…”, kazao je Mandić u parlamentu. On je rekao da DF neće podržati nijednog člana za Sudski savjet, ali ostaje ponuda da su spremni da učestvuju i da se dogovaraju o izboru Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca i sudija Ustavnog suda.

Iz Demokrata su ideju o rekonstrukciji vlade od strane avgustovske većine (DF, Demokrate i GP URA) koja je prije dvije godine srušila DPS na izborima, uslovili Abazovićevom ostavkom. Takođe, saopštili su da će, ukoliko je bude, ipak razmotriti i pisanu inicijativa, koju je Abazović usaglasio sa najmanje 32 poslanika, „kao ozbiljan subjekt, koji ima devet poslanika“.

„U ovom trenutku u skupštinskoj proceduri imate potpise praktično 90 odsto poslanika da Vlada nema povjerenje i da treba da padne, a neligitimni premijer, kome su puna usta demokratije i evropejstva, i dalje ne podnosi ostavku, iako je svojevremeno pozivao g. Zdravka Krivokapića da podnese ostavku. Definitivno za rubriku vjerovali ili ne… Ponavljamo, da kakva god bude naša definitivna odluka na sjednici 19. avgusta, mi ulaziti nakon toga u prevarantske modele, u kakve su ulazili GP URA i SNP, nemamo namjeru, jer je za nas volja naroda uvijek bila i biće zvijezda vodilja“, saoštio je Boris Bogdanović iz Demokrata.

Koliko će trajati Abazovićeva vlada, i šta će se desiti ako padne, za sada nema preciznog odgovora. Izbore, gotovo niko ne pominje. Sigurno je samo jedno – da su riječi ovdašnjih političara na – sniženju. Jeftinoća  zrači iz njih.

Zeta opština, pravosuđe na čekanju

Rezultati ovonedjeljne sjednice parlamenta, osim najave nove inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi su – izglasani zetski zakoni, kojima je Zeta dobila status opštine, ali i neizglasavnje predloženih članova iz reda uglednih pravnika u Sudski savjet.

Za izmjene Zakona o Glavnom gradu, koji je bio preduslov za dobijanje statusa opštine Zeti,  glasala su 44 poslanika, dva su bila protiv i 35 je bilo uzdržano. Izmjene su izglasane zahvaljujući glasovima DPS, SDP i URA.

Nije usvojen amandman Marka Milačića iz Prave Crne Gore koji je tražio da se primjena zakona odloži 30 dana nakon objavljivanja rezultata izbora u Podgorici. Takođe, nije prošao ni amandman Alekse Bečića i Danila Šaranovića (Demokrate) koji su isto tražili odlaganje primjene zakona, do 1. januara 2024.

Nakon izglasavanja zetskih zakona, Demokrate i DF, te druge opozicione partije najavile su Inicijativu za smjenu vlade. Jedan od argumenata je zebnja da se izglasavanjem statusa opštine Zeti omogućava izborno prekrajanja pred najavljene lokalne izbore u korist DPS-a.

Iako se vjerovalo da će na ovoj sjednici parlamenta biti izglasani članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, te da je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, dio ustupka prvenstveno DF-u, u cilju formiranja dvotrećinske većine za deblokadu pravosuđa, DF je glasao protiv predloženih kandidata za Sudski savjet.

Predloženi kandidati, profesori Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić i Radoje Korać, te advokati Dragan Šoć i Fikret Kurgaš nisu dobili dvotrećinsku podršku poslanika (54 glasa).

„To je naš protest zbog nedostatka dijaloga, a to nije naš odnos prema kandidatima”, saopštio je Predrag Bulatović (DF) i pozvao na opšti dijalog vezano za Ustavni sud, VDT i Sudski savjet.

Božena Jelušić (URA) je navela da su članovi Sudskog savjeta trebalo da se izaberu „juče“ i da blokada pravosuđa traje od 2018.

„Izgleda nikome nije suštinski stalo da se odblokira put ka EU“, ocijenila je i dodala da nikakva odgovornost nije porasla, osim „partijskih očnjaka“. Izgleda. Samo što to uključuje i vođu pokreta URA-e.

Milena PEROVIĆ