Povežite se sa nama

Izdvojeno

BURA OKO FOTELJE GRADONAČELNIKA BUDVE: Pljušte tužbe, osude, pritisci

Objavljeno prije

na

Demokratska Crna Gora podnijela je tužbu Upravnom sudu u Podgorici protiv Odbora povjerenika Opštine Budva. U tužbi traže  poništenje Odluke o izboru Mila Božovića za predsjednika Opštine Budva. Tvrde da su argumentovali kršenje zakona Crne Gore, koje se desilo kao plod dogovora DF-a i URA-e

 

Usred turističke sezone u Budvi obavljena je nesvakidašnja smjena na vrhu vlasti. Predsjednik Opštine Marko Bato Carević podnio je ostavku da bi u njegovu fotelju, bez izjašnjavanja odbornika i stava koalicionih partnera, sjeo Milo Božović, šef budvanskog odbora Demokratskog fronta.

U Budvi je uz pomoć Vlade Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika izveden  institucionalni puč. Fotelja prvog čovjeka grada je sa jednog lidera DF-a prešla na drugog, bez dogovora stranaka koje su osvojile većinu na prošlim lokalnim izborima i bez izjašnjavanja njihovih predstavnika u lokalnom parlamentu.

Sedmočlani Odbor povjerenika obavlja ulogu Skupštine u Budvi nakon što je u martu ove godine u Budvi uvedena vanredna uprava zbog blokade rada lokalnog parlamenta koji se nije sastajao duže od 6 mjeseci.

Odbor povjerenika uspostavljen je, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, do novih lokalnih izbora. Međutim, kako su izbori odloženi, od prethodno predviđenog datuma za 5. jun, za 6 mjeseci kasnije, za 23. oktobar, to se i uloga i funkcionisanje ovakvog načina upravljanja gradom, prolongirala na neočekivano dug period.

Prvi saziv Odbora povjerenika Vlade Zdravka Krivokapića imao je 5 članova, da bi naredna, Abazovićeva Vlada, promijenila i povećala sastav Odbora povjerenika na 7 članova, od kojih većina dolazi iz Podgorice. To su partijski kadrovi stranaka koje čine aktuelnu većinu na državnom nivou, pa je ova izmjena viđena kao njihova želja da utiču na promjenu političke slike u Budvi.

U susret prijevremenim lokalnim izborima Budva je ostala bez legalnog saziva parlamenta, bez predstavnika građana koji su izraz biračke volje Budvana i koji utiču na donošenje odluka izvršne vlasti. Zakonodavna vlast u Budvi pripala je sedmorici ljudi koji nisu predstavnici građana. To stanje bezvlašća koje traje, iskoristile su stranke koje podržavaju aktuelnu Vladu kako bi zauzele što povoljnije pozicije pred izbore.

Izbor predsjednika Opštine odigrao se na bizaran način, glasovima četvorice povjerenika iz Podgorice. Prvo su na predlog Carevića, izabrali Božovića za potpredsjednika Opštine, jer je to jedini, zakonom predviđen način, koji propisuje da nakon prestanka mandata predsjednika Opštine, funkciju do daljnjeg, do novih izbora, obavlja potpredsjednik.

Inače dva potpredsjednička mjesta u izvršnoj vlasti u Budvi nijesu nakon izbora bila popunjena jer Carević, kao predlagač, nije htio da ih imenuje. Ali kada je DF-u zatrebalo da izvrši akrobaciju sa predsjedničkom foteljom, izabran je po hitnom postupku. Već na sljedećoj sjednici Odbora povjerenika kojim predsjedava Nebojša Jušković, koji dolazi iz Ministarstva finansija i blizak je SNP-u, izabrao je, opet sa samo četiri glasa, Mila Božovića za predsjednika Opštine Budva.

Novog predsjednika Opštine izabrale su četiri osobe iz Podgorice. Budvani se tu ništa nisu pitali. Važno je, kako u DF-u kažu, da je sve bilo po zakonu. A da li je, to će se uskoro saznati.

Zanimljiv je podatak da je Nebojša Jušković na sjednici 43. Vlade od 9. juna, istovremeno imenovan na dvije funkcije. Izabran je za člana Odbora povjerenika u Budvi i za redovnog člana Skupštine Kontrole letenja Srbije i Crne Gore, SMATSA. Skupština Kontrole leta je imenovanjem Juškovića, prvi put od osnivanja, u svojim redovima iz Crne Gore, dobila vazduhoplovca – stoji u pohvali ovog izbora.

Kako je ubrzo nakon imenovanja, izabran za predsjednika budvanskog Odbora povjerenika, agilni pilot Jušković, prihvatio je ulogu da vodi dvije jake skupštine. Postao je prvi čovjek zakonodavne vlasti turističke prijestonice Crne Gore i član Skupštine jedne od najuspješnijih kompanija u avio-saobraćaju Crne Gore i Srbije.

Koalicioni partner DF-a, Demokratska CG, sa kojom je formirana postizborna većina u Budvi i čijim je odborničkim glasovima omogućen izbor Carevića na poziciju predsjednika Opštine, isključena je iz vratolomija oko preuzimanja predsjedničke fotelje. Njih kao  ni ostale političke partije niko ništa nije pitao. Posao 33 odbornika u SO, predstavnika građana Budve, preuzela je grupa od 7 povjerenika koje u ovom gradu niko čak ni ne poznaje.

Demokratska Crna Gora podnijela je 5. avgusta tužbu Upravnom sudu protiv Odbora povjerenika radi poništenja Odluke o izboru predsjednika Božovića. U tužbi je navedeno da će Demokrate, po ovlašćenju lidera Alekse Bečića, u sporu zastupati potpredsjednik partije i nosilac liste za predstojeće izbore Dragan Krapović.

„U tužbi smo tražili poništenje Odluke o izboru gospodina Božovića za predsjednika Opštine Budva. U tužbi smo naveli i jasno argumentovali nesumnjivo kršenje zakona Crne Gore, koje se desilo kao plod dogovora DF-a (NSD) i gospodina Mandića sa jedne, i URE i gospodina Abazovića za druge strane“, kazao je Krapović Vijestima.

„Odbor povjerenika odnosno četiri člana istog, i to gospodin Jušković kao predsjednik odbora (predlog gospodina Damjanovića), gospođa Vujošević i gospodin Nišavić (predlozi gospodina Abazovića) i gospodin Gorašević (predlog gospođe Novaković Đurović) su protivno zakonima Crne Gore prvo predložili, a onda i izabrali gospodina Božovića za predsjednika Opštine Budva“, naveo je Krapović.

On je kazao i da su ostala tri člana Odbora povjerenika odbili da izglasaju takvu odluku „potpuno svjesni da je u pitanju brutalno kršenje zakona, a onda i drastična predizborna zloupotreba i manipulacija“.

„Nakon što tužba bude usvojena, gospodina Juškovića, i ekipu očekuju krivične prijave koje smo takođe najavili i koje ćemo ubrzo podnijeti. Ipak su ovo previše ozbiljne stvari jer će do obaranja odluke gospodin Božović potpisati veliki broj plaćanja, koje kao jedini izvršilac budžeta potpisuje predsjednik Opštine, te veliki broj odluka koje će imati veliki uticaj na živote svih građana Budve, a tako nešto po snazi na prethodnim izborima DF-u jednostavno ne pripada“, kazao je Krapović

„Fotelja predsjednika Opštine Budva je u ovom trenutku velika i protivzakonita institucionalna prednost koalicije DF i URA u Budvi, a povjerinici koji su prihvatili da budu sredstvo kojim se realizuju ovakvi zakulisni dilovi će odgovorati za zloupotrebu službenog položaja“, poručio je Krapović.

Neposredno nakon podizanja tužbe Demokrata oglasio se Jušković. On je kazao kako je na njega vršen pritisak od strane Demokrata, preko njihovog člana a njegovog dugogodišnjeg prijatelja Ninoslava Kaluđerovića, te da je bio upozoren da će biti diskreditovan ukoliko Božović bude izabran za potpredsjednika Budve. Te prijetnje i pritisci odigrali su se prije mjesec i po dana, pa nije baš najjasnije zašto Jušković o tome govori tek kada je podnijeta tužba protiv njegovog rada u Odboru povjerenika.

„Kazao sam da Odbor nema pravo da kreira političku volju građana Budve i ja to neću činiti jer je volja građana neprikosnovena. Ponovio sam da je Vlada imenovala Odbor povjerenika kako bi deblokirala rad lokalne uprave pred sezonu. Dva principa, koje je Odbor povjerenika proklamovao, rad u skladu sa zakonom i efikasnost, u potpunosti su afirmisani“, izjavio je Jušković.

Zašto se ipak Odbor povjerenika u Budvi bavio političkim imenovanjima koja nemaju uporište u izbornoj volji građana, te zašto je ta „neprikosnovena“ volja prekršena, objasniće se uskoro Budvanima.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo