FOKUS
BUKA, BIJES, IZBORI: Bratski do pobjede

Objavljeno prije
5 godinana
Objavio:
Monitor online
Oprobana podjela na Crnogorce i Srbe, uz marginalizaciju svih drugih građana ove države, u startu minimalizuje mogućnost zajedničkog nastupa postojeće opozicije. I čini gotovo nemogućom njihovu saradnju sa partijama manjinskih naroda. U toj igri, zna se, pobjeđuje DPS
Dok se drugačije ne naredi, preko srpsko-crnogorske granice, s jedne na drugu stranu, putovaće samo kletve i uvrede. O njihovom intenzitetu i publicitetu brinuće propagandni štabovi DPS Mila Đukanovića i SNS Aleksandra Vučića. A osnovano se sumnja da i jednim i drugim koordinira ista osoba – Vladimir Beba Popović.
U tom kontekstu neki postupci Podgorice i Beograda postaju lakše razumljivi.
Prvi potez najnovije partije odigrao je premijer Duško Marković. Spajajući proslavu Dana nezavisnosti sa slavodobitnom tvrdnjom da je Crna Gora prva evropska država bez korone (corona free), Marković je najavio da će od 1. juna početi otvaranje državnih granica za posjetioce iz inostranstva. U prvi mah, samo za desetak država u kojima je epidemiološka situacija zadovoljavajuća.
Na tom popisu nije bilo Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, iako je jasno da bez ljudi iz tih država, koji će ovdje doći kao jeftina sezonska radna snaga, a onda i kao redovni gosti, teško može biti ljetnje turističke sezone. Premijer je to znao. Ali on i njegovi saradnici objašnjavaju da je odluka da neke granice za sad ostanu zatvorene, motivisana isključivo brigom za zdravlje građana.
Izgleda, ipak, da smo o toj odluci obaviješteni prije nego što je ona usvojena. Tako makar tvrdi ambasador u Beogradu Tarzan Milošević. U izjavi za Radio Slobodna Evropa doskorašnji politički direktor DPS kaže kako je „radi jasnog i preciznog informisanja važno naglasiti da Vlada Crne Gore još uvijek nije donijela nikakvu novu odluku što se tiče otvaranja granica”!? O čemu je onda pričao premijer Marković? I zašto?
Još zanimljivije, predsjednik Vlade je saopštio da Srbija ne zadovoljava epidemiološke kriterijume u istom danu kada je njegova Vlada u Srbiju poslala 200 svojih građana, redovnih studenata fakulteta u Beogradu i Novom Sadu. Nije valjda da su studenti, svjesno i neodgovorno, tek tako izloženi opasnosti. Ili će prije biti da im je Vlada omogućila da se vrate školskim obavezama nastojeći, istovremeno, da ispuni i planove o održavanju dostignutog nivoa tenzija u crnogorsko-srpskim odnosima.
Očekivana reakcija iz Beograda stigla je momentalno. Ana Brnabić, Ivica Dačić, Zorana Mihajlović i, konačno, Vučić demonstrirali su nepokolebljivu spremnost da stanu u odbranu nacionalnih interesa i zaštitu srpskog naroda sa obje strane, do daljnjeg, zatvorene granice. Tako i priliči političkim profesionalcima u jeku predizborne kampanje, nepunih mjesec dana prije parlamentarnih izbora (glasanje je u Srbiji zakazano za 21. jun).
Dva slikovita primjera tog političko-propagandnog programa. „Nećemo sprečavati običnim crnogorskim građanima da posete Srbiju, ali hoćemo još snažnije i još oštrije sprečavati ulazak crnogorskih kriminalaca i mafijaških klanova iz Crne Gore koji su decenijama ubijali po Srbiji i terorisali naše građane“, presjekla je premijerka Brnabić. Tu je, sem oštrine, demonstrirala i zavidan patriotizam: „Zamolila bih da građani što duže i u većem broju ostaju u našoj Srbiji i da, ako negde moraju da odu, ne idu tamo gde su građani Srbije nepoželjni”. Eto tako.
Državničku mudrost SNS režima pokazao je Vućić. Uz znanu, dušu slovensku. „Nemam nikakvu sumnju da je reč o političkoj odluci vlasti u Crnoj Gori“, rekao je on naglašavajući da će Srbija ostati otvorena za naše građane. „To je u srpskom duhu, u duhu dobrih i bratskih odnosa, i ne želimo da kažnjavamo 30 odsto Srba koji tamo žive kao ni ostale građane te zemlje. To su naša braća, mi nemamo nikoga bližeg od Crne Gore“. Pa ne pustiti suzu.
Sad, znamo mi Aleksandra Vučića. Baš kao što znamo ovdašnje vukove i lisice koji se, sa jednakom brigom i odlučnošću, spremaju za izbore. Iako još ne znamo kad će se tačno održati, premijer ih je onomad nazvao jesenji, jasno je da je predizborna kampanja uveliko počela. Posebno vladajuće partije. Jasan je i njihov naum da i ovi izbori prođu kao produženo referendumsko izjašnjavanje. Uz iste one priče o odbrani i zaštiti crnogorske nacije i države koje se iz Đukanovićevog DPS pričaju od 1998. I koje su pričali i tokom predizborne kampanje 2016, obećavajući da je to „posljednji put“.
Pa se onda pojavio Sinđa. I crnogorska sapunica dobija nastavak.
U međuvremenu, stigla je vijest da je Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije suspendovao pravo Montenegroerlajnsa da slijeće na srpske aerodrome. Iako MNA ovih dana, možda, i nije imala planiranih letova za Beograd odluka je – i u Podgorici i u Beogradu – dočekana kao novi dokaz zlih namjera druge strane.
„Industrija u kojoj poslujemo ne bi trebalo da zavisi od političkih odluka“, navodi se u pomirljivom saopštenju MNA. „Bez obzira na ovu nenadanu odluku Beograda, Srbija će svakako ostati dio naših saobraćajnih planova i pokušaćemo da damo doprinos da se posljedice COVID-19, u ekonomskom smislu, što prije saniraju”.
Premijer Marković nije bio toliko suzdržan. Komentarišući odluku o suspenziji letova MNA na srpske aerodrome, on je ocijenio da je u pitanju „samostalna i nezavisna“ odluka Srbije. I ponovio kako ni Crna Gora nikoga „ne treba da pita za mišljenje šta će da uradi sa onim što je njen interes“.
Tu je dosolio. „Uzaludni su nasrtaji, namjerno kažem nasrtaji, ne pokušaji, jer su pokušaji blaga riječ za sve ono s čim smo se suočavali 1997. i 1998, 1999. i 2000, pa 2006. i 2016“, kazao je Marković odgovarajući na poslaničko pitanje podigrano iz sopstvene partije. Obećao nam je da će ti nasrtaji na „mir, stabilnost a posebno nezavisnost Crne Gore“ biti uzaludni i sankcionisani. A još smo od premijera čuli kako su ti napadi odraz panike i nervoze pred „uspjehom crnogorske politike koji leži u razvoju i demokratskim standardima…“
O tim smo standardima minulih dana mogli, sa raznih adresa, da čujemo dosta toga. Uz sve glasniju ocjenu da su ova država i njena vlast sve dalje od proklamovanih standarda slobode, demokratije i pravde. Da ni na ekonomskom planu stvari ne stoje najbolje, to nam ne treba objašnjavati bilo ko sa strane. Uostalom, da se ima čime pohvaliti, vlast ne bi ponovo bježala na teren nacionalnih i vjerskih podjela.
Sve se to odvija uz pomoć provjerenih saigrača iz redova opozicije. Prošlo je 15 mjeseci od potpisivanja Sporazuma o budućnosti (na velikom protestnom skupu koji je organizova građanski pokret Odupri se) kojim su se svi opozicioni poslanici obavezali da neće izlaziti na izbore dok se za njih ne steknu uslovi. Tu, navedeno je, spadaju – ostavke najviših predstavnika izvršnih i sudskih vlasti i formiranje Vlade građanskog jedinstva. Očito je da se neke opozicione vođe poodavno spremaju da te potpise pogaze. A vlast im, kao mamac i psihološku olakšicu za pogaženu riječ, nudi identitetske priče.
Jasno je: oprobana podjela na Crnogorce i Srbe radikalno umanjuje mogućnost zajedničkog nastupa opozicije. I dodatno produbljuje jaz između opozicionih predstavnika i lidera partija koje predstavljaju nacionalne zajednice Bošnjaka, Albanaca i Hrvata.
DPS-u to olakšava obesmišljavanje bojkota, organizovanje izbora sa satelitima, formiranje postizbornih koalicija. Tamo gdje bi se mogli pojaviti i naznake neposlušnost, makar u vidu suvišnog kadrovskog uslovljavanja, u pomoć priskaču institucije sistema. Ili neko misli da je puka slučajnost nedavno saslušanje predsjednika SD Ivana Brajovića u Specijalnom tužilaštvu, više od godinu nakon što su dokumentovane (koruptivne) optužbe na njegov račun. Baš kao i nedavna najava donošenja presude Apelacionog suda u slučaju državni udar od koje zavisi, ne samo politička, sudbina lidera DF Andrije Mandića i Milana Kneževića.
Malo je vjerovatno da buduća odluka Apelacionog suda nije dio dogovora režima u Podgorici i Beogradu koje personifikuju Đukanović i Vučić, a koji za cilj imaju da što lakše i što duže ostanu na vlasti. I iz toga izvuku najveću moguću materijalnu korist. Saradnja je očigledna. A ko ne vjeruje svojim očima teško da bi ga mogli ubijediti i Vladimir Popović, Stanko Subotić ili Mohamed Dahlan. Mada im argumenata ne bi manjkalo.
Šta je kome Beba
„On je opran svim vodama i poznat po rafiniranim manipulacijama javnim mnjenjem“. Ovako je Vladimira Bebu Popovića zimus opisao reporter Švajcarske radio-televizije (SRF) Kristof Vitrih, obavještavajući svoju publiku da ni u jeku sukoba oko statusa i imovine SPC u Crnoj Gori Vućić i Đukanović ne kidaju zajedničke veze. „Vrijedi zapaziti da obojica šefova država posežu za uslugama istog spin-doktora“, navodi Vitrih.
Popović je, za potrebe Đukanovića i njegovog ostanka na vlasti, oformio nezvaničan medijski tim, „zadužen za plasiranje najcrnje propagande protiv Đukanovićevih protivnika”, navodi se sredinom februara i u saopštenju DF-a. „Na taj način Popović, poput kakvog Gebelsa u Đukanovićevom diktatorskom bunkeru, predstavlja svojevrstan medijski pipak kriminogene hobotnice koju je Đukanović stvorio tokom svoje višedecenijske vladavine Crnom Gorom“.
O učešću i ulozi predsjednika Srbije u tim sivim operacijama DF se nije oglašavao. Što je i razumljivo ima li se u vidu da njegovi čelnici (Mandić i Knežević) na referisanje u Beograd idu avionom Vlade Srbije, koji Vućić šalje po njih.
Zato predsjednik Dveri Boško Obradović godinama, od Vućića i njegovih najbližih saradnika traži odgovore na desetak pitanja među kojima su i sljedeća dva: Da li je tačno da je Vladimir Beba Popović specijalni medijski savjetnik obojice predsjednika (misli se na Đukanovića i Vučića)? Da li je tačno da su na račun Popovića Đukanović i Vučić u jednoj austrijskoj banci zajednički uplatili pet miliona eura za njegove usluge?
Dok Obradović čeka odgovore, Cvijetin Milivojević, marketinški stručnjak i politički analitičar za Danas razrađuje tezu po kojoj je Popović – crni princ srpske propagande.
„On je prekoračio ivicu žileta kada je u pitanju moral, etika i čast u propagandi… Istovremeno radi i na propagandi Mila Đukanovića u Crnoj Gori i Vučićevoj u Srbiji. Kao što je krajem devedesetih paralelno radio za DS, a njegov poslovni partner Milan Beko za JUL i SPS, tako danas u Crnoj Gori od Srba pravi neprijatelje, a ovde od Crnogoraca. I to veoma uspešno radi“, tvrdi Milivojević.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
KONGRES, REFORMA DPS-A I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije
1 danna
21 Februara, 2025
Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina
„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer je novo rukovostvo DPS –a dvije sedmice uoči Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju. Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.
“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika. Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.
Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković, zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović. Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Februara, 2025
Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče
U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).
„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.
Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.
Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.
Uz njih, u kapitalnom budžetu našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.
Konačno, tu su 22 projekta za koje su tenderi ugovoreni ili raspisani u toku prošle godine. Nije, ipak, precizirano da li se tim tenderima traže izvođači ili projektanti. Ta bi informacija ukazala na stepen njihove pripremljenosti za realizaciju. U svakom slučaju, iz dostupnih podataka proizilazi da je makar trećina novih projekata u kapitalni budžet uvršćena reda radi, sa priličnom izvjesnošću da se do kraja godine neće stići dalje od kamena temeljca. Možda ni do njega.
Među pomenutim projektima od izuzetnog značaja za državu izdvaja se Stambeni kompleks na Veljem brdu u Podgorici. Status posebnog taj projekat zaslužuje kako namijenjenim novcem tako i evidentnom nepripremljenošću. Stambeno-poslovni kompleks na Veljem brdu je, danas, tek nešto više od ideje koju su javnosti prezentovali premijer Spajić i ministar urbanizma Slaven Radunović. Izazvavši, tako, brojne nedoumice i kontroverze.
Za pripremne radove na izgradnji budućeg (?) naselja na Veljem brdu u kapitalnom budžetu namijenjeno je 10 miliona. To je jedna šestina ukupne vrijednosti projekta koja je, prema objavljenim podacima Parlamentarne budžetske kancelarije, procijenjena na 60 miliona eura. Prema onome što smo do sada čuli o tom projektu/ideji, stvarna vrijednost investicije morala bi biti višestruko veća.
Najvrijednija planirana investicija u ovogodišnjem kapitalnom budžetu je početak izgradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice. Iako je za taj posao planirano 100 miliona (više od trećine kapitalnog budžeta ali i manje od 20 odsto planirane vrijednosti tog projekta), od poslanika vladajuće većine u Skupštini čuli smo da on, možda, neće biti započet do kraja godine. Kako je muštulugdžija bio Milan Knežević, predsjednik partije (NDP) iz koje dolazi aktuelna ministarka saobraćaja Maja Vukićević, upozorenje treba shvatiti za ozbiljno. Vladini zvaničnici se i dalje drže optimističkog scenarija, po kome će davno obećani radovi (paf-paf i ašov u zemlju, najavljivao je premijer još za lanjski septembar), početi krajem ljeta ili na jesen.
Knežević je u parlamentu problematizovao mogućnost da prošlogodišnji predkvalifikacioni tender za izvođača radova na drugoj dionici autoputa bude „poništen“. Zapravo zanemaren. Suštinski, to bi omogućilo da se na tenderu za izvođača prijave i kompanije koje nijesu učestvovale u predkvalifikacijama. Knežević je insistirao da EU i EBRD (Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj) na taj način pokušavaju favorizovati neke evropske kompanije na račun firmi iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Samo nije pojasnio zbog čega bi Crnoj Gori, kao sufinansijeru tog projekta, smetala dodatna konkurencija na strani izvođača zahtjevnog i, iz ovdašnje perspektive, prilično skupog projekta. „Nama je EBRD kredibilan partner i treba da sarađujemo sa njom, ali pitanje ovog granta mi je vrlo nejasno“, kazao je Knežević, pa dodatno razradio: „ Kada vam neko daje pare on vam postavlja i neke uslove… Šta je u pitanju, vrijeme će pokazati. Ali se plašim da prije 2026. godine, ovom dinamikom, nećemo početi da gradimo tu dionicu.“
Eventualno odlaganje početka gradnje druge dionice autoputa nije jedini razlog zbog koga bi građani koji, „jedva čekaju da vide sve te projekte“, prema očekivanjima premijera Spajića, trebalo da se naoružaju strpljenjem.
Uzmimo za primjer izgradnju neophodnih škola i vrtića u Glavnom gradu. Duže od decenije slušamo kako su podgoričke škole prebukirane. Zato neke, poput Osnovne škole Milorad Musa Burzan, rade u pet smjena. Reklo bi se da su u Vladi prepoznali zlu priliku, pa krenuli da problem riješe. Ili koliko-toliko ublaže. U kapitalnom budžetu nailazimo na šest objekata obrazovanja koji će se graditi, odnosno rekonstruisati i nadograđivati uz pomoć kredita Evropske investicione banke. Gradiće se: Druga Gimnazija, osnovne škole na Zabjelu, u City kvartu i Karabuškom polju, a rekonstruisati i nadograditi vrtići na Zabjelu i Momišićima.
Isti objekti, istim redosljedom, uz istog sufinansijera, navedeni su i u kapitalnom budžetu za 2023. Prije nego počnemo klicati hvala vladi i aplaudirati skorom završetku radova – nije škola autoput da se radi duže od tri godine – nekoliko bitnih informacija. Prema Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023, koji je prošle godine uradila Državna revizorska institucije (DRI), procenat izvršenja planiranih radova na ovim školama i vrtićima iznosi – 0,00 odsto. U kapitalnom budžetu za prošlu godinu na istim objektima planirani su isti radovi, samo je njihova vrijednost podignuta sa nepune 3,5 na pet hiljade eura. I opet ništa.
Treća –sreća. Iste škole i vrtići na popisu, ista vrijednost planiranih radova (pet hiljada eura) i plan koji mora obradovati svakog dobronamjernog stanovnika Podgorice: od opredijeljenih pet hiljada eura, za konsultantske usluge, projekte i studije namijenjeno je, šest puta po 4.998 eura (tekući izdaci). Ostatak od dva eura ide na izdatke za kapitalne objekte.Do kraja godine valjda saznamo šta se to može sagraditi za dva eura. Ako se posao, ponovo, ne prenese u narednu godinu.
Za izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića u Podgorici (četiri), Baru, Beranama, Bijelom Polju i Plavu u kapitalnom budžetu za ovu godinu umjesto nekadašnjih 3.451 euro sada je planirana investicija teška pet hiljada (kapitalni izdaci –dva eura). I tako sedam puta. Tu je i jedno iznenađenje: za izgradnju vrtića u City kvartu Vlada je u ovogodišnjem kapitalnom budžetu namijenila 105.002 eura. Na sto hiljada i jedan euro procijenjena je vrijednost neophodnih konsultantskih usluga, projekata i studija. Pet hiljada i jedan euro biće utrošeni pod stavkom izdaci za građevinske objekte. Eto, konačno, i jednog kamena temeljca. Ako opet ne iskrsne nešto preče.
I u zdravstvu ista priča. Planovi o izgradnji Univerzitetsko kliničkog centra u Podgorici i bolnice u Pljevljima našli su svoje mjesto još u kapitalnom budžetu za 2022, koji je u ime Vlade Zdravka Krivokapića, pripremio i u parlamentu branio tadašnji ministar finansija Milojko Spajić. Tender za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova u Pljevljima raspisan je sredinom prošle godine. U ovogodišnjem kapitalnom budžetu za pljevaljsku bolnicu namijenjena su dva miliona. I jedan euro pride, valjda da ne zafali. Pošto je vrijednost radova za izgradnju i opremanje bolnice u Pljevljima procijenjena na 40 miliona, ovom dinamikom posao bi mogao biti završen za nekih 20 godina. Ako požure.
Podgorički Univerzitetsko klinički centar malo je komplikovanija priča. Procijenjena vrijednost 199 miliona, za ovu godinu opredijeljen milion. Namjena ista kao i prethodnih godina – konsultantske usluge, projekti, studije…
„Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu planirani su radovi na ukupno 63 projekta“, navodi se u Izvještaju DRI o realizaciji budžeta za 2023, poslednjem koji imamo. „Bilo je ukupno 25 aktivnih projekata od kojih je 8 okončano, 17 su u toku, dok za 38 projekata za koje su planirani radovi nije bilo realizacije sredstava“. U međuvremenu, promijenili su se vlada i vladajuća većina, ali je praksa planiranja kapitalnog budžeta, izgleda, ista. Obećanja političara bila su i ostala jeftina roba.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije
2 sedmicena
7 Februara, 2025
Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta
Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i budvanskom parlamentu, iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.
Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika, čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine drži kao taoca. Neki opozicioni poslanici znak protesta zatvorili su put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.
Istovremeno, u Budvi je u ponedeljak izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića, i onog koje predvodi Mladen Mikelji, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića. Ipak, na tome se stalo.
Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima. Ljepota poroka.
Iako su procesi u državnom i budvanskom parlamentu odblokirani, sudeći po saopštenjima i izjavama predstavnika vlasti i opozicije, politička kriza i dalje traje. Izostao je zvanično definisan i potpisan sporazum opozicije i vlasti, iako se krajem prethodne sedmice činilo da bi mogao biti usaglašen i potpisan.
Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine predstavnici vlasti iznijeli su u petak prošle sedmice opoziciji ponudu za prevazilaženje aktuelne političke krize. Ta sjednica je prekinuta, kada je opozicija napustila salu, pa je nastavljena u ponedeljak ujutru, nakon ponovnog sazivanja Kolegijuma od strane Mandića.
Parlamentarna većina je u petak prošle sedmice izašla sa dokumentom pod nazivom Sporazum parlamentarne većine o prevazilaženju blokade Skupštine. U tom dokumentu, između ostalog je stajalo da će Skupština “konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji (VK) za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović”, te da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje VK usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i parlamentarne opozicije. Sporazum je predviđao i da je mišljenje VK obavezujuće za Skupštinu, te da će se implementirati sedam dana od dostavljanja mišljenja.
Opozicija je saopštila da taj Sporazum ne donosi nikakve novine u odnosu na njihovu raniju poziciju i da je za njih neprihvatljiv. “Njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje”, poručili su.
U petak i tokom vikenda, dešavalo se ,izgleda, nešto iza kulisa. “ Spajić je htio dogovor, ali da Mandić nije dozvolio”, kazali su u ponedjeljak predstavnici opozicije, nakon što je Andrija Mandić posle kratkog kolegijuma Skupštine, izrekao petnestodnevnu kaznu izgnanstva iz skupštinskih klupa opozcionim poslanicima zbog blokade parlamenta. Opozicija je navodno imala pripremljen novi dokument, kao odgovor koji im je vlast ponudila krajem sedmice, koji su trebali da u ponedjeljak prezentuju u Skupštini.
DPS je naknadno saopštio da je predlog opozicije za rješavanje krize imao šest tačaka. Prva tačka – zaustavljanje procedura izbora sudije Ustavnog suda, uz usaglašeno obraćanje vlasti i opozicije Venecijanskoj komisiji u cilju pribavljanja mišljenja u vezi odluke Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine. Do dobijanja mišljenja VK , opozicija je tražila da se omogući rasprava o Predlogu zakona o budžetu i povezanim zakonima, ali da se osim toga parlament ne sastaje do izjašnjenja VK. Prema verziji opozicije, mišljenje VK bi se takođe implementiralo nakon sedam dana od dobijanja. Tražili su i potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Skupština je tokom sedmice krenula sa usvajanjem budžeta, a na dnevnom redu su i brojni drugi zakoni. Nakon što je poslanicima opozicije izrekao sankcije, Mandić je saopštio da “crnogorska javnost zna da parlamentarna većina nastupa jedinstveno prema opoziciji”, i da je toj većini “neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore s bilo kojim dijelom parlamentarne većine”, te da to moraju da znaju kolege iz DPSa. Tako je i šef parlamenta zvanično potvrdio da mu se nijesu dopali neki razgovori o rješavanju političke krize koji su se odigravali mimo njega.
On je kazao da je postojao, kako se izrazio, mali, lukavi, dječački plan opozicije. “Postojao je plan da će naći kolege iz PES-a, pa s njima napraviti poseban dogovor na štetu ostatka parlamentarne većine…Oni koji su to osmišljavali su mnogo naivni”, zaključio je.
Zvanično, PES tvrdi da opozicija nije htjela dogovor. “ PES je u petak ponudio konkretan sporazum opoziciji. Tada smo vidjeli možda i neke signale, da su oni možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, juče (ponedeljak) smo bez ikakvog objašnjenja dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na Venecijansku komisiju…”, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić. „U međuvremenu je Vlada kao znak dobre volje za dijalogom, a na prijedlog opozicije sa prethodnog Kolegijuma promijenila zaključak o održavanju sjednice Skupštine opštine Budva. Umjesto da to bude korak ka usaglašavanju stavova, dobili smo bez obrazloženja javno saopštenje parlamentarne opozicije da im je Sporazum parlamentarne većine neprihvatljiv” . Čarapić je pozvao opoziciju da se vrate za pregovarački sto, da nastave dijalog.
“Dijalog je da i jedna i druga strana imaju prijedlog, pa da se pokuša naći rješenje. Ja bih volio da ostanete pri onome što ste pričali u petak”, replicirao mu je lider Evropskog saveza Boris Mugoša. On je kazao da je „ovo bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je pripremljen odavno”. Mugoša je kazao da je u petak, “kad je jedan subjekt vlasti davao naznake da je dogovor moguć, Mandić naprasno prekinuo kolegijum”.
Nastavljeno je ratovanje saopštenjima. IZ PES-a su pozvali opoziciju da se vrati konstruktivnom djelovanju. Saopštili su da je neprihvatljivo uslovljavanje iz predloženog Sporazuma opozicije, da se nakon više od mjesec dana blokade, dodatno uspori dinamika rada Skupštine.
“U potpunosti shvatamo žal Pokreta Evropa sad (PES) što im je vođa parlamentarne većine Andrija Mandić poražen u Budvi i što on i Vučić nijesu uspjeli da “reše” Budvu, kako je to Vučić obećavao svojim plaćenicima u Crnoj Gori. Prvi naredni grad u kojem će Mandić i Vučić doživjeti poraz je Nikšić, a onda ćemo vas ubrzo i na parlamentarnim izborima poslati u političku prošlost”, uzvratili su iz Demokratske partije socijalista.
Dok iz opozicije stižu sinhronizovani glasovi da je Mandić preuzeo kormilo nad parlamentarnom većinom, i to vide kao ključni problem u nemogućnosti rješavanja aktuelne političke krize, dio opozicije kao da ne vidi da kormilo onog praznog dijela parlamenta drži DPS, u koji se, kako je najavio lider te partije, kao počasni predsjednik uskoro vraća Milo Đukanović. Živković ne da nije napravio otklon od Đukanovićevog nasljeđa, nego mu odaje slavljeničku počast. Pod tim kormilom pokušava se blokirati Ustavni sud, koji da bi bio blokiran, naravno mora ostati partijski. Tako se blokira i evropski put.
Naravno i da je Mandićev dio parlamentarne većine koji na dnevni red uporno stavlja identitetske teme, odvlačeći Crnu Goru od evropskog puta. Rezolucija o Jasenovcu, koju su podržali i poslanici PES-a i Demokrata, već je Crnu Goru koštala dobrosusjedskih odnosa. Veze Vučića i njegovog krila u Crnoj Gori mogle bi je koštati još više. PES i Demokrate se pred Mandićevim naletima uglavnom povlače.
Ukoliko glas Đukanovića bude glas opozicije, a glas Mandića, glas vlasti, Crna Gora će biti daleko od Evrope. Zarobljena u bespuću svoje prošlosti.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


ODJECI SASTANKA TRAMPOVIH I PUTNOVIH TIMOVA O UKRAJINI: O diktatorima i ljudima

Odisej u Gazi

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
Izdvajamo
-
Izdvojeno4 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
DRUŠTVO4 sedmice
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi
-
Izdvojeno4 sedmice
ZAPOČETA PRVA FAZA PRIMIRJA NA BLISKOM ISTOKU: Težina mira
-
Izdvojeno4 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
FOKUS4 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno4 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Zakon interesa i vlastite čapre
-
INTERVJU4 sedmice
ANDRIJA RAŠOVIĆ, REDITELJ: U svaki segment predstave utkana je ljubav i iskrenost