Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bugarin prodao tuđu zemlju

Objavljeno prije

na

Način na koji je državljanin Velike Britanije porijeklom iz Petrovca ostao bez atraktivne parcele u zaleđu plaže Lučice u Petrovcu, signal je vlasnicima nekretnina u Crnoj Gori da provjeravaju da li je imovina koju posjeduju i dalje u njihovom vlasništvu iako je ni na koji način nijesu otuđili. Advokat Branislav Suđić, rodom iz Škotske, potomak je poznate porodice Suđić iz Petrovca, koja u ovom primorskom mjestu posjeduje veći broj nekretnina, zemljište u Petrovcu i Lučicama, Buljarici i Svetom Stefanu i staru porodičnu kuću na obali u centru petrovačkog šetališta.

Roditelji advokata Suđića davno su se odselili u Veliku Britaniju, otac Milivoje Suđić radio je nakon Drugog svjetskog rata kao šef dopisništva Tanjuga u Londonu, dok je majka, Miroslava Suđić, bila novinar agencije BBC.

Njegov brat, poznati arhitekta Dejan Suđić, direktor Dizajn muzeja u Londonu, vjerovatno je jedini Crnogorac odlikovan visokim ordenom britanskog kraljevstva.

Suđići rijetko dolaze u Crnu Goru, ali se Branislav, rođen u Velikoj Britaniji u okrugu St. Albans 1941. godine, iznenada našao u situaciji da pred pravosudnim organima Crne Gore dokazuje svoj identitet i vlasništvo na atraktivnoj parceli u Lučicama, površine 1.563 kvadrata, koja je dio porodičnog nasljedstva.

OSTAO BEZ ZEMLJE: Bez znanja i odobrenja vlasnika Branislava Suđića dvije parcele u Lučicama promijenile su u ljeto 2008. godine vlasnika u kupoprodajnoj transakciji vrijednoj 400.000 eura koja po mnogo čemu podsjeća na neku od epizoda popularne britanske TV serije Prevaranti.

U Petrovcu se toga ljeta pojavljuje izvjesni Zlati Georgijevski, bugarski državljanin sa prebivalištem u Skoplju, koji se predstavio kao opunomoćenik lica sa istim imenom i prezimenom, Suđić Branislava iz Skoplja, u čije ime je tražio kupca za dvije parcele br. 1013 i 1014 u Lučicama.

Kao zainteresovani za kupovinu javljaju se Budvanin Goran Kovačević i Milan Kaloštrović iz Petrovca, koje sa Georgijevskim povezuje Tihomir Fatić, ugostitelj iz Petrovca i Ratomir Jovanović iz Beograda.

Ubrzo je postignut dogovor o prodaji zemlje za sumu od 400 hiljada eura, koju će kupci isplatiti u četiri jednake rate. Sklopljen je ugovor o kupoprodaji nepokretnosti između stranaka – Suđić Branislava iz Makedonije sa adresom u Skoplju, koga zastupa Zlati Georgijevski, takođe iz Skoplja, i kupaca Kovačevića i Kaloštrovića koji tako postaju novi vlasnici imanja Suđića.

Ugovor se bez ikakvih teškoća ovjeravaju u Osnovnom sudu na Cetinju 19. jula 2008. godine.

Na osnovu ovjerenog ugovora, kupci se glatko knjiže kao novi vlasnici u budvanskom katastru i počinju radove na raščišćavanju livade i pripreme za gradnju objekta na njoj u skladu sa urbanističkim planom za Lučice koji je u fazi izrade.

No radost kupovine bila je kratkog vijeka. Branislav Suđić iz Škotske doznaje da je njegovo zemljište prodato i nakon prvog šoka i konsultacija sa rođacima i advokatom Brankom Vuksanović iz Budve, podnosi tužbu Osnovnom sudu u Kotoru protiv virtuelnog Branislava Suđića iz Skoplja, Gorana Kovačevića i Milana Kaloštrovića, radi utvrđenja istine i ništavosti ugovora i vraćanje u posjed svog imanja.

No, ispostavilo se da to nije lak posao.

Pravi Branislav Suđić izjavljuje da nije nikada nikome dao punomoćje i nikada ni sa kim nije sklopio ugovor o kupoprodaji spornih parcela.

Georgijevski je raspolagao punomoćjem koje je, navodno, uredno ovjereno kod notara Lenke Micajkove iz Skoplja, priložio je i fotokopiju lične karte Branislava Suđića izdate u Skoplju, sa njegovim matičnim brojem i godinom rođenja. Georgijevski je posjedovao dva pasoša, makedonski i bugarski, i ličnu kartu izdatu u Skoplju.

Složio je priču kako je Suđić star i nemoćan čovjek koji je nekada živio u Škotskoj, o kome se on brine i od koga je dobio punomoćje da proda imanje u Lučicama, jer od rodbine ima samo sina u Engleskoj sa kojim je u zavadi.

Ni kupcima, ni Sudu na Cetinju, a ni službenicima budvanskog katastra nije bilo ničeg sumnjivog u tome što se podaci iz Lista nepokretnosti br. 414 autentičnog Branislava Suđića iz Škotske ne poklapaju sa podacima dvojnika iz Skoplja. Ni matični broj, ni datum rođenja, ni ime države u kojoj živi, nisu bili isti. Deset godina mlađem Branislavu Suđiću iz Škotske u vlasnički list unijet je kao matični broj onaj koji je utvrdila Uprava za nekretnine prilikom upisa prava svojine po osnovu rješenja o nasljeđivanju.

Zanimljiv je podatak da je rješenje o uknjižbi novih vlasnika, navodno, podigao i potpisao Branislav Suđić lično!

Iako kupci nikada uživo nisu vidjeli prodavca, niti je advokat Suđić iz Škotske to učinio. Uostalom, njegov potpis i paraf dvojnika iz Makedonije, drastično se razlikuju.

PAPIRIĆEM DO BOGATSVA: a pitanje novinara Monitora kako su mogli samo na osnovu jednog papira i fotokopije lične karte, bez želje da upoznaju vlasnika ili se makar čuju sa njim – iskeširati 400 hiljada eura nepoznatoj osobi, stranom državljaninu Zlati Georgijevskom, kupac Milan Kaloštrović kaže:

„Raspitivali smo se o Branislavu Suđiću i saznali da nikada nije dolazio u Petrovac i da je sve poslove obavljao preko punomoćnika, pa nismo posumnjali. Mi smo savjesni kupci, isplatili smo novac, platili porez i knjižili se. Dokumenta koje smo priložili prihvatio je i sud na Cetinju i Uprava za nekretnine, pa ako izgubimo spor tužićemo državu Crnu Goru, ove državne institucije i poresku upravu jer su dužne da uruče rješenja o uknjižbi i porezu i da dobiju povratnicu, a to nisu učinili”.

Partneri Kaloštrović i Kovačević smatraju da su Branislav Suđić iz Edinburga i ovaj iz Skoplja jedna te ista osoba, iako su na sudu potvrdili da osoba sa fotokopije lične karte ne liči na tužioca Suđića koji je prisutan ročištima na sudu u Kotoru.

Pokušaj prevare pripisuju njemu, jer „suština je u tome da hoće ovu zemlju dva puta da proda”, kaže Goran Kovačević.

Zanimljivo je da je uz sličnu argumentaciju Viši sud u Podgorici poništio dva rješenja o predlogu za izdavanje privremene mjere kojim se tuženima zabranjuje otuđenje, opterećenje i građenje na spornim parcelama do pravosnažnog okončanja sudskog postupka. Privremenu mjeru tražili su sudija Ranko Šćekić, i po drugi put, sudija Zoran Milić koji sude u ovom predmetu.

U obrazloženju ukidnog rješenja Viši sud je, pored ostalog, naveo mogućnost da je u liku tužioca i u liku tuženog sublimirano jedno lice, da se radi o istoj osobi i na strani tužioca i na strani tuženog.

VIRTUELNI DVOJNIK: U međuvremenu je od Ministarstva unutrašnjih poslova Makedonije stigao odgovor na zahtjev suda u kome se potvrđuje da u toj državi ne postoji Branislav Suđić, sa ličnim podacima i adresom koji su navedeni u kupoprodajnom ugovoru.

Što znači da su priložena dokumenta falsifikati. Bez traga je nestao i punomoćnik Georgijevski.

Advokat Suđić podnio je i krivičnu prijavu protiv aktera u ovom poslu Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koje će u okviru istrage pribaviti dokumentaciju od notara iz Makedonije koji je izvršio ovjeru navodnog punomoćja kojim je prodaja izvršena.

„Sada kada je utvrđeno da nema Branislava Suđića u Makedoniji, nema prodavca, onda nema ni prodaje, pa ni ugovora”, kaže advokatica Vuksanović.

A Branislav Suđić koji se pojavljuje na suđenju nije ta osoba.

Korespondencija između Ministarstva pravde Crne Gore i Makedonije trajala je godinu dana, što je privuklo pažnju službenika britanske ambasade u Podgorici, ističe Branislav Suđić, koji se i njima obratio za pomoć.

Rečeno mu je da nije jedini britanski državljanin kome se tako nešto dogodilo.

Pravo je pitanje koliko je uopšte pouzdana evidencija stvarnih prava na nekretninama u Crnoj Gori i koliko su savjesni službenici ove državne ustanove.

Tokom investicione euforije u kojoj je naglo porasla vrijednost zemljišta na primorju, izgubile su se osnovne moralne vrijednosti u društvu. Razni mešetari, bliski rođaci i nasljednici jedni drugima pod raznim izgovorima otimaju zemlju, knjiže se na tuđu imovinu i prodaju je.

Sud u Kotoru pretrpran je predmetima sa bizarnim primjerima prevare u kojima stvarno pravo vlasništva dokazuju oštećeni građani koji su, zbog nemara ili sudjelovanja pojedinaca u nadležnim državnim institucijama, ostali bez svoje imovine.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo