Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVANSKI ESTRADNI BIZNIS: Milioni za tri dana

Objavljeno prije

na

Čelnici Budve otkrili su recept kako da bez po muke, sve uz veselje zarade milione eura za samo par dana. Tek što se slegla priča oko munjevito zarađenih sedam miliona eura za tri julska dana prošlog ljeta, tokom trajanja muzičkog festivala Exit na plaži Jaz, stigle su nove, ohrabrujuće vijesti, kako je za doček Nove 2015. godine zarađeno oko četiri miliona eura. Kako se dolazi do ovih iznosa nije baš najjasnije, jednako kao i do broja posjetilaca, kojih je, krajem stare i početkom nove godine u Budvi bilo oko 20-ak hiljada.

Zadivljujuće cifre lansiraju se kako bi se opravdali sve veći izdaci iz opštinske kase za održavanje raznih festivala i koncerata, ljetnih ili zimskih. Budva je „lider u regionu” u organizovanju preskupih zabava.

Iako najzaduženija opština u Crnoj Gori, sa manjkom u kasi od nekoliko destina miliona eura, Budva ne žali sredstva da organizuje gala koncerte iako to druge opštine na primorju ili glavni grad, Podgorica, to ne čine.

Iskustvo iz proteklih godina oko organizacije koncerata svjetskih muzičkih zvijezda Madone i Rolingstounsa, muzičkog festivala Pjesma Mediterana ili pozorišnog festivala Grad teatar iz njegovih najboljih dana, ukazuju da bi kulturne i zabavne manifestacije na budvanski način mogle biti i put za izvlačenje para iz budžeta, bez kontrole i uvida javnosti o transakcijama koje ih prate.

Priče o enormnim zaradama tokom dva-tri dana možda su istinite, neko je svakako zaradio, zajedničke pare građana Budve prelile su se u nečije, druge ruke. Dok standard građana Budve iz godine u godinu opada a gradu nedostaju osnovni sadržaji, poput bolnice ili porodilišta, bioskopa, pozorišta ili biblioteke, uređenih i popločanih ulica i trgova…, novac se nemilice troši na organizovanje koncerata od kojih su uređeniji i bogatiji gradovi davno odustali.

Ovogodišnji doček koštao je 210.000 eura, navodi se u zvaničnim izvještajima. Opština je priložila 70.000 eura, Turistička organizacija isto toliko, dok su ostatak, navodno, dali sponzori, čija imena nisu poznata javnosti.

Sa izvođačima čiji honorari iznose i do stotinu hiljada eura sklapaju se ugovori sa klauzulama o tajnosti podataka, iako su pare javne.

Osnovan je i organizacioni odbor za doček nove godine. Čitav posao ide preko Turističke organizacije, a ova ga povjerava drugoj ruci, odnosno producentu, agenciji Comfortably Numb D.o.o. čiji je vlasnik Dragan Bulajić.

Agencija iz Nikšića koja nosi ime poznate pjesme britanske rok grupe Pink Floyd, raspolagala je ukupnim iznosom novca i isplaćivala učesnike novogodišnjeg slavlja prema dogovorenim honorarima. Dvočasovni nastup Gorana Bregovića na trgu ispred zidina Starog grada koštao je Budvane 100.000 eura. Plus PDV od 19 odsto, jer je angažovan preko inostrane firme, pa se tretira kao uvoz, navode u TO Budva.

Po 25.000 eura plaćeno je za koncerte održane 1. i 2. januara, muzičarima Toniju Cetinskom i grupi Parni valjak, dok su sitniš od 5.000 do 2.500 eura dobili domaći pjevači Danijel Alibabić, Milena Vučić i Nina Žižić.

Zašto se honorari izvođačima dogovaraju takoreći u četiri oka, daleko od očiju javnosti i kako to da ovakav vid trošenja novca građana ne potpada pod režim javnih nabavki, pitanja su na koja se traži odgovor. Da to neće i ubuduće moći tako kazali su odbornici SO Budva na poslednjoj, 14. sjednici, održanoj krajem decembra.

Većina odbornika nije podržala predlog da se prihvati ugovor između Opštine i Exit Festivala iz Novog Sada o dugoročnom finansiranju muzičkog festivala Sea dance, exitovog morskog izdanja.

Nakon skidanja ove tačke sa dnevnog reda na jednoj od prethodnih sjednica, odbornici su iskazali stav po drugi put, tako što su napustili salu i uskratili kvorum predstavnicima DPS-a koji su ostali u manjini.

Parlament Budve našao se u neobičnoj poziciji da sklapa poslove i ugovara uslove održavanja jedne komercijalne zabavne manifestacije. Sjednici je prisutvovao i predstavnik firme Myexit Adventure iz Novog Sada, Dušan Kovačević, koji je uzimao učešća u raspravi, reklamirajući svoju firmu u SO Budva, uz iznošenje benefita koje će zadesiti Opštinu i njene građane ukoliko se Exit udjene u gradski budžet.

U Podgorici je registrovana firma EMC Group, D.o.o., čiji je osnivač Myexit, sa kojima Opština treba da sklopi ugovor.Traži se da Opština Budva izdvaja godišnje 500.000 eura za trodnevni festival na Jazu i to na rok od 10 godina. Pola miliona eura neće biti konačna suma, jer uz to ide besplatno ustupanje zemljišta na Jazu, obezbjeđenje kompletne infrastrukture, vode, struje i parkinga, na račun opštinskih službi i puno toga još.

Pola miliona za tinejdžerski festival usred turističke sezone, projekat je koji su odbornici opozicionih stranaka i SDP-a, koji je dio vlasti, odbili uz obilje argumenata kao neprihvatljiv i preveliki namet na prezaduženu Opštinu.

Odbornici su ocijenili neutemeljenom tvrdnju Novosađana da je Sea dance prošlog ljeta donio Opštini dobit od sedam miliona, te iznijeli podatak da je bilo prodato svega 8.567 ulaznica za tri dana svirke na Jazu.

Šefica Demokratskog fronta Lucija Đurašković istakla je kako je veliki paradoks da najzaduženija opština sa ovim projektom ulazi u novi dug. Upozorila je kako suma od pola miliona eura može da naraste i do 700-800 hiljada, zbog komunalnog opremanja festivala.

Opština mora da izdvoji sredstva i za festival Grad teatar. Od para namijenjenih Exitu, a riječ je o sumi od pet miliona eura za 10 godina, mogla bi da se otkupi tvrđava Citadela u Starom gradu, kako bi Grad teatar dobio natrag svoju pozornicu. „Pozorišni festival ima daleko veći značaj za kulturu i turizam Budve”, navela je Đurašković.

Ona je takođe podsjetila da su priče vlasti o tome kako novogodišnje proslave i ljetni festivali doprinose budžetu opštine iste one priče koje su pratile pripreme koncerta Madone, iako se još uvijek ne zna kako je taj koncert doprinio turističkom razvoju Budve i poboljšanju standarda njenih građana.

Odbornik DF-a Đorđije Vujović kazao je kako u predlogu ugovora postoji klauzula o tajnosti podataka, što je neprihvatljivo. On je postavio pitanje kuda ide budvanski turizam, jer organizovanje festivala u julu isključivo za mlade, nije u skladu sa vizijom razvoja elitnog turizma.

Božidar Vujičić (DF) je ukazao da je za ovakve projekte neophodno raspisivanje javnog tendera. On je istakao da dvije firme potpisuju ugovor sa Opštinom i da je budvanski parlament jedini koji se bavi ovakvim poslovima. Pet miliona eura je državna imovina pa je minimalno korektno da se saradnja ugovara na godišnjem nivou, jer DPS kao predlagač nema mandat u narednih deset godina.

Tokom burne sjednice iznijeti su mnogi zanimljivi podaci. Navedeno je kako su Novosađani tokom pregovora tražili milion eura za tri dana na Jazu, pa su Budvani još i dobro prošli sa „svega” pola miliona.

Predstavnik Exita kazao je da Novi Sad daje godišnje oko 200-250.000 eura za festival.

To znači da Novi Sad koji je od Exita turistički profitirao daje gotovo tri puta manje nego Budva koja je poznata turistička destinacija kojoj u špicu sezone nisu potrebni ovakvi podsticaji.

Odbornik Stevan Džaković (PzP) je kazao kako su neprimjerene ucjene predstavnika Exita da će potražiti neko drugo odredište ukoliko Budva ne prihvati postavljene uslove. On je kritikovao netransparetnost cijelog posla u kome se ne zna procedura, kome se uplaćuje 500.000 eura, na koji način se troše pare i kakve su obaveze organizatora. „Ovdje se radi o pljački državnih para iz opštinskog budžeta”, zaključio je Džaković.

Slučaj Exit sačekaće novu skupštinsku raspravu. Da li će Budva dati pet miliona eura za trideset dana muziciranja na Jazu, odlučiće odbornici budvanskog parlamenta. Da li će na odlučivanje u trećem krugu imati uticaja činjenica da je crnogorski Sea Dance festival, u međuvremenu, na ceremoniji dodjele nagrada u Holandiji, proglašen za najbolji evropski festival srednje veličine?

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo