Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVANSKA VLAST POD PRITISKOM DA VLADI PREDA PRAVO UPRAVLJANJA BULJARICOM: Glasaju osuđeni i osumnjičeni za korupciju

Objavljeno prije

na

Odbornici SO Budva imaće priliku da se drugi put za nepune dvije godine izjašnjavaju o tome da li će pravo odlučivanja o načinu valorizacije i eksploatacije svog najvrednijeg prirodnog resursa, ogromnog zemljišnog kompleksa u Buljarici, prenijeti na Vladu.

Na prvoj narednoj sjednici odluka o prenosu prava upravljanja sa Opštine na Vladu nad oko 5,5 miliona kvadrata koja pripadaju Budvi, naći će se pred odbornicima, što je izazvalo burnu reakciju opozicionih stranaka. Opozicija ovakav potez DPS-a ocjenjuje kao političku manipulaciju i tešku zlopupotrebu kojom bi Budva još jednom ostala bez vrijedne imovine.

Lokalni DPS žuri sa ovom odlukom koju donosi po diktatu iz Podgorice i to usred izborne kampanje, zbog osnovane sumnje u pozitivan ishod narednih izbora i mogućnost da ubuduće sami odlučuju o važnim odlukama. Zato je ovakav potez vladajuće partije da se u zadnji čas Budvi oduzme pravo upravljanja svojom imovinom, ocijenjen kao nastavak prakse donošenja štetnih političkih odluka kojima je Budva ekonomski, urbanistički i moralno uništena.

Odluka se donosi „post festum”, nakon što je Vlada bez saglasnosti Opštine Budva, u maju ove godine donijela odluku o raspisivanju međunarodnog tendera za prodaju zemljišta u Buljarici, i sprovela ga, po cijeni koju je sama odredila. Zanimljivo je da je Vlada pribavila saglasnost Opštine Bar koja u Buljarici raspolaže sa „svega” 220.000 kvadrata, dok Budvane za prodaju onolikih miliona niko nije ni pitao. Zemljište je već prodato, pa je naknadni pristanak Budvana čista formalnost potrebna za simulaciju zakonitosti.

Sumnju u zloupotrebu službenih ovlašćenja članova Vlade i Savjeta za privatizaciju nedavno je iznio potpredsjednik Vlade Milorad Vujović.

Odbornici Građanske akcije i DF u budvanskom parlamentu podnijeli su krivične prijave protiv Branimira Gvozdenovića, ministra održivog razvoja i turizma, i Srđe Popovića, predsjednika Opštine, zbog sumnje da su kao predsjednik i član tenderske komisije za valorizaciju Buljarice objavili javni poziv za učešće na tenderu bez odluke lokalne Skupštine o prodaji opštinskog zemljišta.

Prethodno, u decembru 2014, pripremljena odluka je skinuta sa dnevnog reda na zahtjev odbornika DPS-a iz Petrovca, bez čijih glasova nije mogla proći. Mještani Petrovca i naseljenog dijela Buljarice zatražili su da se prije odluke donese detaljni urbanistički plan za njihovo selo, Buljarica 1, kako bi se unaprijed osigurali od eventualnih planova i gradnje u tom području.

Zato dvije godine kasnije, uoči novog glasanja Ministarstvo održivog razvoja i turizma ekpresno daje saglasnost na DUP Buljarica I, koji je na izjašnjavanje MORT-a čekao punih osam godina. Žurba je bila baš velika, jer je saglasnot MORT-a i usvajanje plana na prošloj, julskoj sjednici SO Budva, izvedeno u olimpijskom roku od par dana.

No, pojavljuju se novi problemi na koje u DPS-u nisu računali. Postavlja se pitanje da li o sudbini miliona kvadrata opštinske zemlje mogu odlučivati odbornici koji su pravosnažno osuđeni za kriminalno udruživanje, za pripadnost organizovanoj kriminalnoj grupi koja je sistematski pljačkala i oštetila Budvu za desetine miliona eura, kojom je rukovodio Svetozar Marović.

Riječ je o Aleksandru Armenku, odborniku DPS-a, osuđenom u aferi Copyright teškoj 3,2 miliona eura, na zatvorsku kaznu od šest mjeseci.

Aktuelni zamjenik direktora Turističke organizacije Budva, nalazi se pred svojevrsnim izazovom, da li da poklekne pod pritiscima partije ili da zaštiti interese sopstvene familije i bratstvenika koji imaju posjede u vlasništvu u Buljarici. Iskušenja koje budvanski DPS često priređuje svojim članovima umiješanim u mnogobrojne korupcijske afere. Pred sličnom dilemom su i drugi odbornici iz Paštrovića.

Budvanske Demokrate povodom predstojeće sjednice navode: „Po zakonu jedino SO Budva raspolaže imovinom Opštine u Buljarici. SO Budva je do sada nezakonito zaobiđena u cijelom poslu zato što troje odbornika DPS-a ne žele glasati za tako nešto jer bi takva odluka nanijela mnogo štete njihovim privatnim interesima”.

U centru koji rukovodi cijelom operacijom, tvrde Demokrate, dobro znaju da bez odluke SO Budva ovaj koruptivni posao ne mogu privesti kraju, pa već duže vrijeme pokušavaju preko raznih ljudi u DPS-u i klijentelističko-tajkunskih krugova, pa i preko advokata Nikole Martinovića (konsultanta Vlade za projekat u Buljarici) pritisnuti troje odbornika DPS-a čije familije imaju zemlju u Buljarici, da glasaju za odluku koja se kosi i sa njihovim ličnim interesima. Pored Armenka, tvrde u toj stranci, to su odbornici Marko Vuković i Branka Medin Stanić.

Demokrate im upućuju apel „da ne glasaju za ovu odluku i da zbog svog ličnog interesa, partijske discipline i manjka hrabrosti ne nanesu nesagledive posljedice Budvi i Crnoj Gori.

Upitno je i glasanje trojice bivših odbornika iz redova bivše Pozitivne CG, sa kojima je DPS napravio politički sporazum i obezbijedio većinu u parlamentu nakon raskida višegodišnje koalicije sa SDP- Milana Balevića, Časlava Perovića i Nikole Vukčevića. Ovaj sporazum opozicija je ocijenila kao brutalnu političku korupciju kojom je izigrana izborna volja birača i spriječeno prijevremeno raspuštanje budvanskog parlamenta.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić zatražio je nedavno od Opštine Budva da mu se dostavi postkoalicioni politički sporazum lokalnog DPS-a i Prave Budve, kako se zove nova partija pozitivaca, zbog sumnje u političku korupciju.

Neće to biti prvi put u Budvi da glasovi odbornika osuđenih i osumnjičenih za kriminal i korupciju odlučuju o prodaji miliona kvadrata atraktivne opštinske zemlje na budvanskoj rivijeri.

Odluka budvanske Skupštine o prenosu upravljačkih prava Vladi nije više ni potrebna. Onog momenta kada je Vlada proglasila viši, javni interes na toj lokaciji, stav Opštine je ne obavezuje.

Ono što bi po riječima Budvana zainteresovanih za projekat Buljarica lokalna uprava trebala da radi jeste uključivanje u realizaciju projekta, u planiranje i kreiranje prostora.

Za izgradnju turističkog rizorta i novog grada u Buljarici na nekoliko miliona kvadrata nema urbanističkog plana. Budvani ne znaju šta će se tamo graditi. Vlasnici zemljišta su oštećeni, izgraditi čitav kompleks a ne tretirati njihove parcele koje se nalaze u sredini lokacije na površini od preko dva miliona kvadrata, gotovo je nemoguće.

Interes svih je da Buljarica postane prestižno turističko mjesto, da se kontroliše stepen i struktura izgradnje. Nikakvih podataka o tome nemaju. Gotova rješenja stižu od investitora. Iz šturih izvora saznaje se da će u Buljarici nići jedan novi primorski grad, kao i novi turistički rizort sa najmanje 12 luksuznih hotela, rezidencijalna naselja sa vilama, marine, poslovni i administrativni centri… Plan kreiranja nove turističke destinacije u Buljarici stigao je od katarske kompanije CDCI – koja je i jedini učesnik tendera, sa kojom je inače unaprijed sve dogovoreno. Godinu dana prije raspisivanja tendera za prodaju Buljarice, Katarci su Vladi dostavili Master plan Buljarica, koji je u ime CDCI predao predsjednik kompanije Halil Šoli.

Izostala je prezentacija Master plana javnosti, sve se odvija pod velom tajne, jer se Budva politički svela na nivo servisa Podgorice.

Procjenjuje se da bi turistička valorizacija Buljarice, ukoliko do nje dođe, bila najveći građevinski poduhvat ne samo u Crnoj Gori nego i cijelom regionu. Zato je neprihvatljivo da se projekat od opšteg interesa dogovara u kabinetima, zatvoren za javnost, bez saradnje sa građanima i Opštinom koja je makar i deklarativno, vlasnik vrijednog lokaliteta Buljarice.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo