Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVANSKA KRIMINALNA GRUPA PONOVO U AKCIJI: Novi pohod na opštinsku kasu

Objavljeno prije

na

Da Specijalno državno tužilaštvo nije u potpunosti riješilo problem sistemske korupcije bivše vlasti u najpoznatijoj turističkoj Opštini, predvođene lokalnim prvacima Demokratske partije socijalista, pokazuje se iz dana u dan. Članovi višečlane budvanske organizovane kriminalne grupe (OKG), ni nakon okončanih istraga, dosuđenih zatvorskih kazni, serije potpisanih sporazuma o priznanju krivice – ne miruju. Ni gubljenje fotelja, ni finansijske i zatvorske kazne, bjekstva od odgovornosti, promjene države i državljanstva – ne mogu ih odvojiti od prebogate budvanske kase koju su besomučno praznili tokom decenije svoje vladavine.

Pipci štetočinske hobotnice, osam godina od početka istražnih postupaka kojima je obuhvaćeno na desetine lokalnih funkcionera, članova njihovih porodica, kumova, bratstvenika i poslovnih ortaka, i dalje su usmjereni ka opštinskom budžetu koji prazne serijski, naplatom potraživanja iz mnogobrojnih štetnih ugovora koje je bivša vlast, sada organizovana kriminalna organizacija, pravila u raznim oblastima funkcionisanja grada, od kapitalnih investicionih poduhvata, špekulacija sa opštinskom zemljom, pa do poslova u kulturi, lokalnoj televiziji ili pozorišnom festivalu Grad teatar. U izvlačenju novca iz opštinske kase granice za njih nisu postojale.

Specijalno državno tužilaštvo procesuiralo je nekoliko predmeta, poznatih budvanskih afera u kojima je Opština oštećena za oko 100 miliona eura. Krivci su imenovani, kazne, ovakve ili onakve izrečene su, ali se očekivala dalja zaštita javnih interesa, poništenje svih štetnih ugovora koje su pripadnici budvanske OKG zaključivali sa Opštinom.

Poštenog, validnog ugovora za neki od obavljenih poslova bivše lokalne uprave gotovo i nema. Svi redom su korupcionaški do te mjere da građane više nijedna njihova pronevjera ne može iznenaditi, nijedna suma, jer se u Budvi govori samo o milionima koje neko ,,dođe” nekome, a sve na račun Opštine.

Novoj vlasti u redovnim vremenskim intervalima stižu na naplatu dugovi iz njihovih maštovitih ugovora koji se teško mogu rastumačiti. Situacija oko novog organizovanog pohoda na budvansku kasu postaje alarmantna.

Stiče se utisak kako su ostale netaknute razrađene šeme i lanci usluga u crnogorskom pravosuđu, uspostavljene u vrijeme kada su vodeći članovi kriminalne grupe bili ugledni funkcioneri DPS-a.

Isti oni djelioci pravde i istaknuti službenici državne administarcije uz čiju je pomoć bila moguća onolika pohara Budve i danas donose odluke i presude kojima članovi OKG naplaćuju novac od poslova koji nikada nisu ni realizovani kao i od onih koji jesu, ali sročeni isključivo na štetu Opštine.

Samo u proteklih mjesec dana članovi OKG i sa njima povezana lica uspjeli su da sa opštinskog računa skinu gotovo 1.2 miliona eura putem sudskih presuda po osnovu spornih ugovora.

U najavi je novih 2,2 miliona duga i mnoštvo tužbi koje čekaju na naplatu.

Ako se nastavi ovim tempom može se dogoditi da nova gradska uprava povrati okrivljenim članovima OKG sav novac koji su po sporazumima o priznanju krivice bili dužni vratiti Opštini kao nezakonito stečenu dobit.

Serijsko skidanje para sa opštinskog računa ukazuje na to kako u Opštini Budva ima novca uprkos teškom nasleđu. Pokazuje se takođe kako je Budva bogata opština i da novca ima za sve potrebe grada – čim su lopovi skrajnuti od njene kase.

Međutim, puna kasa je mamac za mnoge, za čitav krug onih koji su godinama uspješno poslovali naslonjeni na opštinski budžet, za kontroverzne biznismene i propale političare, za njihove veze u crnogorskom pravosuđu.

Sredinom marta streljački klub Snajper skinuo je sa računa iznos od 300.000 eura na ime štete po raskidu ugovora o zakupu zemljišta u selu Kuljače na kome je planirana izgradnja streljačkog centra, koja nije nikada realizovana, zbog neriješenih imovinskih odnosa sa mještanima, rođacima bivšeg predsjednika Rajka Kuljače. Opština, kao, nije znala za to, pa je presuđeno da nadoknadi štetu koju je klub imao oko uređenja prostora.

Vrhovni sud je presudio u korist Snajpera, nakon što su Osnovni i Viši odbacili zahtjev za nadoknadu štete.

Nedugo zatim, Crnogorska komercijalna banka prinudno naplaćuje 400.000 eura od Opštine, u jednom zamršenom sporu oko kredita koji je Opština 2008. podigla kod ove banke u iznosu od 2,3 miliona eura. Potpis na ugovor o kreditu stavio je tadašnji predsjednik Rajko Kuljača, da bi u posao oko vraćanja kredita iz nejasnih razloga uveo svog kuma Branislava Savića-Gugija, koji je najprije pozajmio Opštini navedeni iznos za koji je umanjen iznos kredita, da bi kasnije u sudskom postupku protiv CKB taj iznos povratio. Banka se, razumljivo, presudom Apelacionog suda u novom sudskom postupku, namirila na račun Opštine. Savić je potpisnik sporozama o priznanju krivice za štetu nanijetu Opštini u iznosu od šest miliona eura.

U posljednjih desetak dana sa računa Opštine budvanski poslovni mag Marko Kentera, uspio je da skine oko pola miliona eura.

Najprije je budvanska kompanija Lovćen film koja gazduje bioskopom Cadmus Cineplex, prinudno naplatila 200.000 eura aktiviranjem mjenica, na ime duga koji Opština odbija da plati kao obavezu iz ugovora koji je Lovćen film zaključio sa Opštinom u vrijeme mandata Lazara Rađenovića, na čelu gradske uprave.

Prema ugovoru iz 2013. lokalna se uprava obavezala da za bioskop godišnje izdvaja 199.000 eura i na 20 godina ustupi ovoj firmi 1.500 kvadrata prostora u poslovnom centru TQ Plaza. Iza nominalnih vlasnika kompanije Lovćen film, bračnog para Vladana i Iris Sretenović, nezvanično stoji Marko Kentera.

Suprotno navedenom ugovoru, Lazar Rađenović zaključuje aneks ugovora u kome obaveze Opštine postaju znatno veće, po 398.000 godišnje. Novi predsjednik Opštine Srđa Popović, iz DPS-a, pokreće sudski spor za raskid Rađenovićevog aneksa, koji nasljeđuje nova opštinska vlast. Međutim, Privredni sud odbija tužbu Opštine, kako po pravilu biva kada je Kentera jedna od zainteresovanih stranaka u sporu.

Prije desetak dana račun je blokirala i druga Kenterina firma Copyright, na iznos od 230.000 eura. U pitanju je posao sa Javnim servisom TV Budva iz 2007. godine koji je Kentera zaključio sa tadašnjom direktoricom Milenom Lubarda-Marojević, o izvođenju ljetnjeg TV programa koji nikada nije ni realizovan. Apelacioni sud odbio je žalbu Opštine i prihvatio zahtjev Kentere da mu se plati nerealizovan posao.

Oba aktera ovog štetnog ugovora ubilježili su korist od toga u mandatu nove vlasti. Kentera se naplatio od Opštine, dok je Lubarda napredovala u karijeri, imenovana je za direktoricu Festivala Grad teatar.

Podsjećamo, riječ je o kompaniji Copyright, članici kriminalne grupe koja je učestvovala u finansijskim malverzacijama kojima je Opština oštećena za 3,8 miliona eura. Što je Kentera po osnovu nagodbe sa Specijalnim tužilaštvom nadoknadio većinom u zemljišnim parcelama po Paštrovićima.

Novi udar na gradski budžet stiže iz Osnovnog suda u Kotoru po tužbi Miodraga-Miša Mitrovića, takođe člana budvanske krimi grupe, hapšenog u aferi Prijevor, vezanoj za malverzacije sa opštinskom zemljišnom parcelom na Jazu u kojoj je okrivljen i Miloš Marović, sin Svetozara Marovića. Iako je aktivno učestvovao u nelegalnoj trgovini sa Opštinom, kupio parcelu od 26.000 m2, otkupio i kredit Miloša Marovića kod CKB od 385.000 eura, te kasnije zamijenio parcelu za drugu, na lokaciji Crvena glavica kod Svetog Stefana, Mitrović je nakon svega presavio tabak tvrdeći da ga je organizovana kriminalna grupa na čelu sa Svetom Marovićem – prevarila. Traži od Opštine raskid ugovora i povraćaj 1,2 miliona eura.

Prvostepenom odlukom kotorskog suda Opština je dužna da mu taj iznos isplati, dok mu je firma Smart It, Miloša Marovića, dužna isplatiti sumu od 385.000 eura. Ukoliko presuda postane pravosnažna Mitroviću će sa kamatama biti isplaćeno oko 2,2 miliona eura.

Još će i da zaradi na svemu.

Ni jednom od navednih tužilaca nije na pamet palo da traže naplatu starih dugovanja za vrijeme mandata bivše vlasti, sa kojom su poslove dogovarali. Više je nego očigledno šta akteri kriminalne grupe, njihovi nalogodavci, pomagači i sudovi pokušavaju nanovo u Budvi.

Sva ona spektakularna hapšenja, tužilačke istrage i sudske kazne nakon kojih se činilo da je visokoj korupciji u turističkoj metropoli došao kraj, pokazaće se na kraju kao dobro režirana farsa.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo