Povežite se sa nama

MONITORING

BUDVA: PROCJENA NEPOKRETNOSTI PO ŽELJI NARUČIOCA: Skuplja livada nego Marovićeva zgrada

Objavljeno prije

5 godina

na

Specijalni tužilac voli da naglasi da je samo u slučaju oduzimanja poslovnog i stambenog prostora u TQ Plazi, Opštini vraćeno 19 miliona eura na ime milionske štete koju su gradskoj kasi napravili članovi OKG. Sada te luksuzne Marovićeve kvadrate, predsjednik Marko Carević trampi tako što Opština ustupa 4.891 kvadrat izgrađenog stambeno-poslovnog prostora u luksuznom zdanju za 2.947 kvadrata livade u susjedstvu

 

Ako je neko sumnjao da među investitorima koji nemilosrdno betoniraju crnogorsku obalu nema  dobročinitelja i filantropa, taj se prevario. U Budvi se pojavio tajni ruski investitor, pravi filantrop, kojem je interes građana Budve i njihova potreba za zelenim površinama koje nestaju pred mnogobrojnim soliterima, važniji od sopstvenih interesa.

Anonimni Rus, odnosno „jedan Rus“ , kako je na konferenciji za medije predstavljen,većinski je vlasnik atraktivne parcele u srcu Budve, neizgrađene zelene livade, pravog malog parka ispred poslovnog centra TQ Plaza, površine nepunih 3.000 metara kvadratnih. Pored njegove prostire se i parcela u vlasništvu Opštine od nekih 2.000 kvadrata. Nova vlast u Budvi lansirala je ideju da se na toj objedinjenoj lokaciji izgradi park među neboderima, zelena oaza kojima turistička metropola zaista oskudijeva. Ideja o formiranju parka potekla je od Demokrata CG, ali se putevi i metode njene realizacije veoma razlikuju među članovima koalicije koja obnaša vlast.  Bivši predsjednik Opštine Dragan Krapović zalagao se za postupak utvrđivanja javnog interesa za izgradnju parka i izuzimanja zemljišta po tom osnovu, uz odgovarajuću nadoknadu vlasniku. Ideja nije realizovana tokom njegovog predsjedničkog mandata a predlog o utvrđivanju javnog interesa nije stigao na dnevni red skupštinskih zasijedanja.

Njegov naslednik iz redova DF-a, Marko Bato Carević imao je drugačiji stav o načinu rješavanja parkovskog problema. Favorizovao je postupak razmjene imovine između Opštine i vlasnika parcele, koji je realizovan do nivoa potpisivanja Protokola o razmjeni nepokretnosti među zainteresovanim stranama. Carević se dosjetio da u zamjenu za zemljište ponudi stanove i poslovne prostore u kompleksu TQ Plaza koji se nalaze u Lameli C, ove ogromne zgrade. U pitanju su prostrani stanovi i poslovni prostori koji su, navodno, bili izgrađeni za Svetozara Marovića, tadašnjeg potpredsjednika DPS-a, a koji su pripali Opštini nakon procesuiranja budvanske kriminalne grupe od strane Specijalnog tužilaštva. Specijalni tužilac Milivoje Katnić voli da naglasi da je samo u slučaju oduzimanja poslovnog i stambenog prostora u TQ Plazi, Opštini vraćeno 19 miliona eura na ime milionske štete koju su gradskoj kasi napravili članovi OKG. Sada te luksuzne Marovićeve kvadrate, predsjednik Bato Carević trampi za livadu ispred Lamele C.  Ovom  nesvakidašnjom trgovačkom razmjenomdo bara Opština ustupa 4.891 kvadrat izgrađenog stambeno-poslovnog prostora u luksuznom zdanju za 2.947 kvadrata livade u neposrednom susjedstvu. Zanimljivo je takođe da o sudbini Lamele C u različitim vremenskim periodima i pod različitim okolnostima, odlučuju dva Grbljanina, Marović i Carević, komšije iz sela Krimovice.

Svečani čin potpisivanja Protokola obavljen je u ponedeljak 07. oktobra između predsjednika Carevića i predstavnika kompanije Velja Voda Lux Doo, uz prisustvo novinara. Kako Protokolom nije navedeno ime vlasnika firme sa kojim Opština razmjenjuje nepokretnosti, pregledom registra Privrednog suda ustanovili smo da je osnivač firme Velja Voda Lux iz Tivta, kompanija CG Investment, čiji su osnivači onaj „jedan Rus“, ruski državljanin Igor Bidilo sa učešćem 75 odsto vlasništva i Ivan Peković sa preostalih 25 odsto. Dugi niz godina vlasnik ove atraktivne parcele pored hotela Budva, bio je ruski državljanin Nikolaj Kostin.

Da je Protokolom,koji je u ime Opštine potpisao predsjednik Carević a u ime firme Velja Voda Lux izvršna direktorica Marija Lekić, napravljena  neobična pogodba pokazuju prilozene procjene po kojima  vrijednost zemljišta od 2.947 m2 iznosi 6.188.700 eura, dok vrijednost izgrađenog prostora iznosi 6.685.527 eura. Vrijednosti nepokretnosti za razmjenu su gotovo usaglašene, nešto je više izgrađenog prostora nego livadskog, pa će razliku od gotovo pola miliona eura kompanija Velja Voda Lux vratiti Opštini.

Možda bi i ovo  bilo u redu da nema i  drugih, potpuno oprečnih procjena pomenutih nepokretnosti. Priča o parku pokazala je da svako pravi procjene prema sopstvenom interesu, i specijalni tužilac, predsjednici Opštine i vlasnici zemljišta. Po onarodnoj – „statistika naša dika…“ U  konkretnom slučaju – „procjenitelj naša dika što zamisliš to naslika“. Izgleda nevjerovatno ali za parcelu Velja Voda Lux urađene su tri procjene različitih procjenitelja čiji se nalazi drastično razlikuju.

Polovinom tekuće godine Opština je naručila procjenu tog placa kod ovlašćenog procjenitelja Đorđija Rakočevića, člana Komore procjenitelja Crne Gore. Po toj procjeni koju je Opština uredno platila, kvadrat zemljišta u vlasništvu firme Velja Voda Lux, procijenjen je na 547 eura ili ukupno 2.947 kvadrata vrijedi 1.606.832 eura. Rakočević je naglasio kako „ovu procjenu treba posmatrati kao gornju granicu ostvarive vrijednosti“.

Drugu procjenu naručuje predsjednik Carević u septembru ove godine,od Uprave za nekretnine i dobija nevjerovatan obračun po kome ista parcela vrijedi 6.600.000 eura, odnosno 2.250 eura po kvadratu. Ni to nije sve, procjenu za sebe naručuje i firma Velja Voda Lux od licenciranog procjenjivača Saše Zejaka. Po procjeni Zejaka, njihovi kvadrati na tržištu vrijede po 2.100 eura, što ukupno iznosi više od 6 miliona eura.  .

Tri procjenitelja dala su tri različite cijene za jednu istu parcelu u istom vremenu i istim tržišnim uslovima. Ovdje zaista nešto nije kako treba. Državna institucija, Uprava za nekretnine procijenila je zemljište za gotovo pet miliona više od procjene Rakočevića. Da li je moguća tolika razlika ili greška. Predsjednik Carević prihvata procjenu Zejaka nižu za pola miliona eura, koja je, eto, povoljnija za Opštinu.

Na pitanje Monitora kako su moguće ovolike rezlike u visini procjene, Rakočević je kazao  kako čvrsto stoji iza metodološkog pristupa i međunarodnih standarda koje koristi Komora procjenitelja čiji je član. Procjena o kojoj je riječ odudara drastično od prilika na tržištu. „Ako isti predmet procjene rade tri stručna lica, pa jedan procijeni kvadrat na 550 eura, drugi na 2.250 a treći 2.100 po kvadratu u istom vremenskom periodu, ili je onaj prvi žestoko pogriješio ili ovi drugi. To je potpuno neshvatljivo“

, kazao je Rakočević

Čuđenje je tim veće ako se zna za nekoliko transakcija koje su izvršene u blizini parcele koja se razmjenjuje, u kojima cijena kvadrata urbanizovanog zemljišta pored mora nije prešla 600-700 eura.

Vršene su i tri procjene kvadrata u poslovnom centru. Prva je urađena po nalogu Specijalnog tužilaštva po kojoj oduzeta imovina  u aferi „TQ Plaza“ vrijedi 19 miliona eura. Drugu procjenu istih nepokretnosti naručuje tadašnji predsjednik Krapović koja je pokazala da je Specijalno tužilaštvo naduvalo vrijednosti u skladu sa svojim interesima prikazivanja većeg finansijskog uspjeha istrage protiv budvanske grupe, nego što je realno bio. Da bi na kraju, predsjednik Carević naručio treću procjenu, isključivo za prostore u Lameli C namijenjene razmjeni.

Veća cijena zemljišta koje se razmjenjuje znači više kvadrata izgrađenog prostora za ruskog investitora, čiji je predstavnik iznio dirljiv komentar kako su se odrekli gradnje hotela i profita jer je za njih od veće važnosti dobrobit građana Budve i potreba za očuvanjem zelenih površina….

„Moram da izrazim veliku zahvalnost investitoru. Jer, ovo je prvi put, da ja znam, da se neki investitor odrekao svoga biznisa, svog profita, odrekao svog interesa zarad javnog interesa, interesa građana Budve. Cilj ove gradske uprave koja je došla 2016. na vlast, je da se sačuvaju zelene površine. Jeste da je bilo različitih predloga i metoda kako da se sačuva ova zelena površina, ali smo postigli jedan vrlo korektan dogovor”, kazao je Carević.

Dogovor ipak mora proći verifikaciju Ministarstva finansija i doći pred odobrnike budvanskog parlamenta. Ukoliko svi prihvate navedenu računicu, biće to najvredniji park ne samo u Budvi nego i u širem okruženju.

Branka PLAMENAC

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

4 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

4 dana

na

22 Novembra, 2024

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

2 sedmice

na

15 Novembra, 2024

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj naležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunovićće u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Radunović je jedini procijenio koliko će nas koštati ovaj njegov službeni put. Za razliku, u ostalim novembarskim predlozima platformi putovanja, takvih podataka – nema.  Sigurno je, međutim, da će građane Boga oca koštati odlazak naše četrnaestočlane delegacije u Baku.

Delegacija Vlade putuje 17. novembra na  29. Konferenciju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Njih 14. Osim ministra ekologije Damjana Ćulafića i Radunovića, u Baku idu i ministarka turizma Simonida Kordić i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić.

Spisak onih koji ih prate je podugačak. Sve u svemu: dva državna sekretara ministarstva turizma, po jedan iz drugih ministarstava, pravni savjetnici, piarovi, koordinatori, samostalni savjetnici…Koliko će ovo masovno putovanje koštati građane, posebno je pitanje, na koje za sada nema odgovora. U Platformi se samo navodi da će troškovi puta pasti na teret ova četiri ministarstva.

Interesantno je, takođe, da se detaljno preciziraju aktivnosti troje ministara/ki – sa kim će se susresti, kojim će panelima prisustvovati i slično,  dok u slučaju ministarke Nišić,  pisac Platforme pokazuje posebnu kreativnost. Osim što nema podataka o tome šta će tačno ministarka raditi u Bakuu, konstatuje se: „Ova posjeta predstavlja korak ka osiguravanju da Crna Gora bude dio globalnih napora u stvaranju radne snage spremne za izazove klimatskih promjena i razvoja tržišta rada usklađenog sa ciljevima održivog razvoja”.  Baš.

Nije tu kraj novembarskim putovanjima. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović i ministar pravde Bojan Božović, istog su dana, 10. novembra, napustili zemlju. Svako svojim putem.

Ministar Božović, sa dvojicom direktora direktorata, u Budimpšetu na  međunarodnu konferenciju pod nazivom Pravna konkurentnost – instrument prava za konkurentniju Evropu. Zvanično pojašnjenje: “Konferencija ima za cilj da analizira dva odlučujuća aspekta pravne konkurentnosti, a to su unaprijeđeno zakonodavstvo i deregulacija, te odnos novih tehnologija i građanskog prava”.  Zvuči interesantno.

Ministar će se  tom prilikom “na marginama događaja“, sastati sa  ministrom pravde Mađarske, Bencom Tuzsonom i ministrom evropskih poslova Mađarske, Jánosem Bókom.“ Sastanci će biti dobra prilika za razmjenu mišljenja sa zvaničnicima evropskih institucija i drugim partnerima, koji će biti od značaja za osiguranje dalje podrške pregovaračkom procesu Crne Gore s EU“,  navodi se. Šta će raditi dva direktora direktorata ne piše. Ni koliko nas  koštaju.

Ministarka Jakšić Stojanovć odlazi u Italiju da potpiše  Sporazum o naučnoj saradnji između  Ministarstva  i Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije (CNR). U Platformi se navodi da smo takav sporazum  potpisali u julu  2013. godine u Podgorici.“Od 2015. godine, zaključno sa 2020. godinom realizovano je 16 projekata”, navodi se. I taj je put o trošku građana, ali možda donese neku dobrobit.

U Budimpešti će se ukrstiti putevi ministra pravde i minstra policije Danila Šaranovića, koji je 12. novembra na VII Ministarskoj konferenciji Budimpešta procesa.

“ Učešće na konferenciji je prilika da se  razmijene mišljenja i iskustva u oblasti migracione politike, i trenutne situacije po pitanju migratornih tokova,” navodi se u Šaranovićevoj Platformi.  Ministru su u Budimpešti srpske vlasti saopštile i da ubica Alija Balijagić, bjegunac za kojim se duže od dvije sedmce bezuspješno traga,  trenutno “migrira” iz Srbije nazad u Crnu Goru. Sad zna.

Ministar odbrane Dragan Krapović biće u radnoj posjeti državi Mejn od 18 do 24. novembra na međunarodnom bezbjednosnom forumu Halifax.

Kad ovaj broj Monitora bude na kioscima, većina ministara biće kod kuće. Vratio se i premijer Spajić iz Bahreina. Gdje je potpisao „Memorandum o razumijevanju između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore i Fonda rada (Tamkeen) Kraljevine Bahrein”. Morao je neko. Ministarka je bila u Italiji. U Spajićevoj Patformi navodi se i da je premijer predstavnicima Bahreina predstavio “aktivnosti Crne Gore na planu evropskih integracija”. Na pravu adresu.

S premijerom su bili i Branko Krvavac, njegov šef kabineta, Milena Milović, savjetnica za ekonomsku politiku i Jovana Bojović, savjetnica  i rukovoditeljka službe za odnose s javnošću. Koliko nas je koštao Bahrein, opet – ne znamo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo