Povežite se sa nama

Izdvojeno

BUDVA: NOVI IZBORI, STARA OBEĆANJA: Još samo da se ispune

Objavljeno prije

na

Standardni projekti sa kojima političke partije u više izbornih ciklusa izlaze pred Budvane  su obećanja o izgradnji promenade lungo mare od Budve do Bečića,  povratak gradske tvrđave Citadela u vlasništvo Opštine, otkup stare zgrade Jugoslovenskog rječnog brodarstva, vraćanje Luke Budva u ruke gradske uprave, izgradnja  garaža, izgradnja kulturnog centra sa bibliotekom, revitalizacija tvrđave Mogren… Nijedno od navedenih obećanja nikad  nije ispunjeno

 

Turistička sezona u Budvi bliži se kraju dok se izborna kampanja tek zahuktava. Do izlaska na birališta iostalo je još 16 dana, tokom kojih će političke stranke i koalicije do detalja  iznijeti svoje programe i platforme. Neke partije su  u daleko povoljnijem položaju, s obzirom na to da u izbornu trku ulaze sa pozicija vlasti, kao što je slučaj sa Demokratskim frontom, čiji je lokalni lider ujedno i predsjednik Opštine.

DF Budve i nosilac liste Milo Božović u kampanju su krenuli ranije od ostalih. Njihova izborna kampanja ima sve odlike funkcionerske kampanje koju karakteriše korišćenje opštinskih resursa i redovnih poslova predsjednika u promotivne svrhe.

Aktivnosti predsjednika Božovića veoma su intezivne. Po količini saopštenih informacija, najavljenih projekata i planova, sporazuma i ugovora, priloga u medijima i na lokalnoj TV Budva, stiče se utisak kako će odmah nakon izbora Budva biti posve drugačije mjesto za život, ni nalik ovome kakva je sada. Spektakularno se najavljuju stari kapitalni projekti, u goste stižu delegacije gradova-pobratima, održavaju se konferencije, predstavljaju planovi izgradnje, izvještava se o susretima sa važnim ličnostima u predsjedničkom kabinetu, raspisuju međunarodni konkursi, ugovaraju međunarodna sportska takmičenja, a kampanja tek počela.

Sve što je bilo karakteristično za izborne nastupe funkcionera i državnika DPS-a, koje smo gledali godinama, dešava se nepromijenjenim intezitetom i danas. Svaki događaj iz redovnih aktivnosti javnog funkcionera, u Budvi ili Podgorici svejedno,  koristi se za stranačku i lidersku promociju.

Standardni projekti sa kojima političke partije u više izbornih ciklusa izlaze pred Budvane obično su obećanja o izgradnji promenade lungo mare od Budve do Bečića, zatim povratak gradske tvrđave Citadela u vlasništvo Opštine, otkup stare zgrade Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB) koja se nalazi na Slovenskoj plaži, vraćanje Luke Budva u ruke gradske uprave, izgradnja neophodnih garaža, projekat izgradnje kulturnog centra sa bibliotekom, revitalizacija tvrđave Mogren… Nijedno od navedenih obećanja kojih smo se naslušali u prethodnim godinama nije ispunjeno.

Budva je jedna od bogatijih opština u Crnoj Gori, ali nijedan kapitalni objekat na njenoj teritoriji  odavno nije realizovan. Zato je predsjednik Božović riješio da se krene sa mrtve tačke, odnosno da obeća građanima Budve kako će on, ukoliko mu ukažu povjerenje 23. oktobra, učiniti sve da se veliki projekat gradskog šetališta konačno realizuje. Pri tom nije objasnio šta ga je sprečavalo da projekat pogura  posljednjih šest godina, koliko je trajala vlast DF-a i Demokrata u kojoj je zauzimao funkciju gradskog menadžera.

Pokretanje priče o izgradnji šetališta duž Slovenske plaže, na potezu od Avale do Zavale, i raspisivanje međunarodnog konkursa za izradu idejnog urbanističko-tehničkog rješenja promenade na najatraktivnijem dijelu budvanske rivijere, opštinski DF nije mogao da propusti, a da ne ubere političke poene. Tajming raspisivanja konkursa, koji se priprema duže vrijeme, prilagođen je lokalnim izborima.

Predsjednik Božović održao je konferenciju za medije kako bi saopštio da će 10. oktobra biti raspisan konkurs, koji će biti otvoren 90 dana, sa nagradnim fondom od 223.000 eura. Prva faza projekta čija je vrijednost oko 40 miliona eura, podrazumijeva izgradnju promenade na budvanskom dijelu obale, pod nazivom Budvanska školjka. Dužina šetališta je oko 4 kilometra u zahvatu površine od 4 hektara. Nastavak izgradnje šetališta u Bečićima  do Rafailovića, biće druga faza ovog velikog projekta.

Projekat  Budvanska školjka zajednička je investicija Opštine, JP Morsko dobro i Vlade Crne Gore. To je budžetski projekat građana, Budve i Crne Gore, te ne nikakva posebna zahvalnost ili privilegija za njegovu realizaciju, ako do nje uopšte i dođe, ne pripada ni jednoj političkoj partiji.

O izgradnji šetališta u Budvi govorilo se poslednjih 30 godina, ali se nije našlo na listi prioriteta. Božović je na konferenciji kazao kako će novo, savremeno uređeno šetalište duž morske obale, svim građanima Budve popraviti kvalitet života. Šetalište će promijeniti vizuelni identitet grada, pružiće nove mogućnosti mještanima i turistima. Očekuje se da će uređenjem ovog dijela grada sa Slovenske plaže nestati razni neugledni privremeni objekti čiji su vlasnici betonirali sitan pijesak kako bi postavili plažne barove i restorane.

Glavni gradski arhitekta Vladan Stevović, koji je sa svojim saradnicima godinu dana radio na pripremi uslova za raspisivanje internacionalnog konkursa, kazao je da ovim projektom Budva levitira da postane centar Mediterana.

,,Naravno, da bi se takva stvar ostvarila, veoma je potrebno raditi na strategijama razvoja i na analizama potencijala razvoja jednog grada, kako bi se Budva izgradila kao sredina za životni prostor mještana, ali i turista koji dolaze da je posjete. Nakon izgradnje šetališta sljedeća faza je razvojna zona proširenja luke  koja je u neposrednom kontaktu sa Starim gradom”, kazao je Stevović.

U promociju budvanskog projekta uključio se i ministar ekonomije i turizma, Goran Đurović.

,,Budva je bila i ostala, a sa ovim projektom i biće srce razvoja crnogorskog turizma i žila kucavica. Zbog toga sam srećan i čestitam na pokretanju ovog projekta. Ovo ne može preko noći, ali ako ne krenemo nikada nećemo završiti bilo koju priču. Odlično što se kreće sa ovim projektom, jer će promijeniti sliku Budve koja je, moram da kažem, bila malo naružena sa velikom gradnjom. Ovaj projekat može potpuno da vrati sjaj Budvi , kakav zaslužuje. Ovaj projekat biće prestiž za svakog arhitektu, ne u Crnoj Gori, nego u svijetu“, ocijenio je ministar.

Kako planirana investicija ne bi, kao i više puta do sada, ostala samo još jedno predizborno obećanje, ministar se zauzeo da se tako nešto ne dogodi.

„Ja apelujem na predsjednika i lokalnu smaoupravu da ovo ne ostane samo na idejnom rješenju kao što se znalo desiti sa mnogim projektima, već da se istraje u ovome, jer ovo determiniše razvoj crnogorskog turizma, a znamo da 30 odsto prihoda dolazi od turizma, a od toga najveći procenat baš iz Budve”, kazao je ministar Đurović.

Zajednički nastup na konferenciji za medije ministra Đurovića i predsjednika Božovića, mnogi su protumačili kao najavu postizborne koalicije DF-a i URA-e u Budvi. Ministar se u tom smislu i dodatno potrudio, učestvovao je i u snimanju predizbornog spota budvanskog DF-a.

Još da se sva obećanja ispune.

Branka PLAMENAC

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo