Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA,  NESLAVAN EPILOG PROJEKTA VIJEKA: Njemci otišli – ostavili oštećeno postrojenje

Objavljeno prije

na

Zajedničko u dva vrijedna projekta, koji se tiču mora i čiste morske vode, PPOV i Osmoza čiji pogubni efekti deceniju kasnije potresaju lokalnu upravu je odabir istog partnera, njemačke kompanije WTE (Wasertechnik GmbH), koja je dio austrijskog konzorcijuma EVN grupe. Ova kompanija je ostavila Budvi afere, nedovršena ili potpuno neupotrebljiva postrojenja i milionska dugovanja

Među mnogim aferama bivše lokalne uprave u Budvi, čiji su funkcioneri označeni kao članovi organizovane kriminalne grupe kojom je rukovodio bivši funkcioner DPS-a  Svetozar Marović, kojima je budžet  opštine olakšan za stotine miliona eura, izdvajaju se dva projekta, a oba se tiču mora i čiste morske vode. Izdvajaju se po obimu pohare građana Budve, po biografijama strateških partnera i scenarijima za izvlačenje novca iz bogate budvanske kase i mogli bi poslužiti kao dobar scenario za seriju kriminalističkih filmova sa predivnim autentičnim lokacijama.

Riječ je o dva projekta koji su Opštinu Budva do sada koštali više od 130.000 miliona eura. Prvi, projekat Osmoza osmišljen je za preradu slane morske vode u slatku, pogodnu i za piće,d ok se drugi odnosi na preradu otpadnih, kanalizacionih voda koje se potom čiste ispuštaju u more. Zajedničko u oba projekta čiji pogubni efekti deceniju kasnije potresaju lokalnu upravu jee odabir istog partnera, njemačke kompanije WTE (Wasertechnik GmbH), koja je dio austrijskog konzorcijuma EVN grupe. Ova kompanija koja se vrlo brzo prilagodila domaćem  načinu korupcionaškog poslovanja ostavila je Budvi afere, nedovršena ili potpuno neupotrebljiva postrojenja i milionska dugovanja.  Oba projekta, i Osmoza i PPOV pod istragom su Specijalnog tužilaštva.

Projekat desalinizacije morske vode iz 2008 godine promovisan kao epohalan poduhvat tadašnje lokalne urpave na čelu sa Rajkom Kuljačom, najavljivan je i kao prvi takav projekat na Balkanu. Posao izgradnje dobila je firma Montenegro Osmoza, anonimnih makedonskih državljana. Postrojenje je koštalo 8 miliona eura, ali nikada nije proradilo u punom kapacitetu. Budvanska avantura oko desalinizacije predstavlja jedan od najzamršenijih poslova u kome je teško ući u trag novca koji je završavao u privatnim džepovima. Nazivi firmi koje gazduju postrojenjem ubrzano se mijenjaju a sa njima i njihovi vlasnici. Montenegro Osmoza netragom nestaje, njeno mjesto zauzima nova firma, „WTE Desalinizacija morske vode“, sestra frima WTE koja ulazi u posao za izradu postrojenja za preradu otpadnih voda (PPOV) u Bečićima. WTE Desalinizacija podiže kredit od 5,3 miliona eura kod Hipo Alpe Adria banke. Nedugo zatim u posao desalinizacije na Rtu Zavala ulazi firma Mediteran WTE i sa njom španski državljanin Ruben Salgado Eskudero. Ovo je najzanimljivij zaplet u akciji desalinizacije morske vode u Budvi.  Eskudero je fotograf, rođen u Madridu, živi u Majnmaru sa kojim Opština osniva zajedničku  firmuu kojoj je pored osnivača sa udjelom od 50 odsto kapitala, Španac ujedno i ovlašćeni zastupnik iste. Na pitanjagrađana otkud on u Budvi i ko ga je doveo, ni 12 godina kasnije nema pravog odgovora. Kako je vlast u Budvi za poslovnog partnera izabrala anonimnog španskog fotografa. O čemu su razmišljali odbornici lokalnog parlamenta iz redova DPS-SDP kada su uoči nove 2009. godine većinom glasova podržali udruživanje Opštine sa firmom  Rubena Eskudera.

Odbornici suistoga dana izglasali odluku o pružanju garancija na zaduživanje Eskuderove firme u ukupnom iznosu od 8,3 miliona eura. Na onih 5,3 miliona kredita WTE Desalinizacija, koje je Eskudero velikodušno preuzeo na sebe, plus dodatnih 3 miliona. Strateški partner Opštine misteriozno nestaje, Budvi ostaju milionski dugovi koje godinama plaća. Projekat desalinizacije prerastao je u aferu „Osmoza“ kojom se duže vrijeme bavi Specijalno državno tužilaštvo, istražujući posebno ulogu Marovićeve firme Moninvest u cijeloj priči. Objekti fabrike Osmoza napušteni i oronuli sa opremom koju je zahvatila rđa, dominiraju zalivom sa zaravni Rta Zavala, kao spomenik još jednoj zaludnoj investiciji i nezapamćenoj korupciji budvanskih čelnika.

Sa druge strane Zavale, od drugog posla koji je vodila WTE, Budvi trenutno prijeti ekološka katastrofa. Radnici kompanije WTE/EVN napustili su postrojenje za tretman otpadnih voda u naselju Vještice i sa sobom odnijeli kompletnu dokumentaciju. Njemci su napustili postrojenje prije dogovorenog roka i prekršili protokol kojim je predviđeno da postrojenje bude predato poslednjeg dana marta, do kada bi se u Budvi obučio kadar za upravljanje kolektorom.Za sobom su ostavili neispravan podmorski ispust u moru pored rta Zavala, na kome u more odlaze neprečišćene otpadne vode. Bečićima i cijelom budvanskom zalivu prijeti ozbiljno zagađenje mora. Fekalije u moru – bio bi to pravi epilog višegodišnje besprizorne pohare budvanske gradske kase, divan prizor učinka bivše vladajuće elite koja nije pravedno kažnjena za svoja nepočinstva.

Opština i WTE spore se oko toga koliko je novca uloženo u izgradnju postrojenja. Kapitalni projekat Opštine Budva prerasta u međunarodnu aferu u kojoj će se tek potezati arbitražei nove procjene. Nezavisni procjenitelji već su utvrdili da je na postrojenje utrošeno oko 36 miliona eura, upola manje od sume poredviđene ugovorom, što u WTE nisu prihvatili. Opština je do sada na ime duga uplatila oko 14 miliona eura u korist WTE. Međutim, njemačko-austrijski koncern aktivirao je krajem prošle godine državne garancije u iznosu od 29,3  miliona eura koje je Vlada isplatila. Nad sudbinom gradske kase nadnila se opasnost aktiviranja i druge garancije date od strane Opštine u iznosu od 66 miliona eura, koju je potpisao tadašnji predsjednik Rajko Kuljača.

Posao izgradnje PPOV najskuplji je infrastrukturni projekat Opštine Budva, ali i pored milionskih ulaganja nije donio ugovorene koristi za Opštinu. Postrojenje tretira otpadne vode samo Budve i Bečića, ostali djelovi opštine, Sveti Stefan, Patrovac i Buljarica nisu njime obuhvaćeni iako je ugovoromto bilo predviđeno.

Prema izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji završnog računa za 2014. godinu ukupan dug Opštine za PPOV iznosio je 121 milion eura, od čega se 65 miliona odnosi na glavnicu kredita podignutog za izgradnju postrojenja a 32 miliona na kamate kredita kojeg će Opština vraćati do 2034. godine.

Grupa WTE/EVN  je neslavno napustila Bečiće ostavljajući postrojenje u neispravnom stanju uprkos tome što je do sada od Opštine i Vlade naplatila više od 40 miliona eura. Bila je umiješana u korupciju o čemu svjedoči iskaz bivšeg direktora WTE u Crnoj Gori, Gintera Fausta pred Specijalnim tužilaštvom, po kojem je njegova firma učestvovala u korupciji u iznosu od 3 miliona eura, koji su iplaćeni šefu budvanske OKG, za vraćanje njegovih osobnih dugova. Faust je potpisao sporazum o priznanju krivice, pa ako su u renomiranoj njemačkoj kompaniji svjesno učestvovali u korupciji na štetu građana Budve, nije jasno njihovo afektivno napuštanje posla prije roka.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo