Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA: NA TAPETU BIZNIS KOMBINACIJE BIVŠIH MINISTARA MORT-a: Kako je vlada pomagala nelegalne poslove

Objavljeno prije

na

Demokrate Budve odlučile su da pokrenu postupak preispitivanja izdavanja privremenih upotrebnih dozvola bespravno sagrađenim hotelima i gradnje objekata na zaštićenim lokacijama. Novoj Vladi, kada bude formirana, uputiće zahtjev za „uklanjanje svih tajkunskih kombinacija DPS-a koje su napravljene u metropoli turizma kojima je devastiran najljepši dio grada“

 

Period vladavine DPS-a od proglašenja državne samostalnosti pa do nedavnog silaska sa vlasti ostavio je trajne posljedice u urbanizmu crnogorske turističke metropole. Atraktivan prostor opštine Budva bio je središte investicionih aktivnosti u kojoj su glavnu ulogu imali tajkuni i političari koji su svoj kapital ulagali na najboljim lokacijama, često i onima od javnog značaja na kojima je gradnja bila zabranjena. Tamo gdje je dozvoljena, gabariti njihovih zdanja po pravilu su višestruko prelazili planom predviđene urbanističke parametre. Trajna degradacija prostora Budve odigravala se pod patronatom Ministarstva održivog razvoja i turizma i cijele plejade ministara sa liste bivše vladajuće partije, koji su otvoreno podržavali bespravnu gradnju i svjesno kršili zakonske propise. Neki od njih, koristeći položaj i priliku da odlučuju u procesu donošenja urbanističkih planova za prostor budvanske rivijere, realizovali su i svoje privatne milionske projekte.

Demokrate Budve odlučile su da pokrenu postupak preispitivanja izdavanja privremenih upotrebnih dozvola bespravno sagrađenim hotelima i gradnje objekata na zaštićenim lokacijama. Novoj Vladi, kada bude formirana, uputiće zahtjev za „uklanjanje svih tajkunskih kombinacija DPS-a koje su napravljene u metropoli turizma kojima je devastiran najljepši dio grada“.

Demokrate će zatražiti da se ukloni plažna diskoteka Torch beach Club, betonska građevina izgrađena na Slovenskoj plaži, u blizini Vile Manojlović, te da se na tom mjestu uredi park i površine za odmor i rekreaciju, koje Budvi nedostaju. Izgradnju dvospratne diskoteke sa bazenima pored mora, na površini od oko 5.000 kvadrata, pratila je u maju 2015. godine burna rasprava u lokalnom parlamentu, tokom koje su odbornici opozicije ukazivali na devastaciju zakonom zaštićene Slovenske plaže. Odbornici su tada tvrdili kako iza prijavljenog investitora gabaritnog plažnog bara, britanske firme Torch Platforms Montenegro, stoji Marko Gvozdenović, sin ministra održivog razvoja i turizma. Izgradnjom ove diskoteke demonstrirana je nevjerovatna bahatost ministra Gvozdenovića i njemu podređenih državnih službenika i preduzeća, tadašnjeg pomoćnika za planiranje prostora, arhitekte Branislava Gregovića koji je uradio projekat, bez uporišta u nekom detaljnom urbanističkom planu ili studiji lokacije za sektor Slovenske plaže. Građevinsku dozvolu za izgradnju betonskog čudovišta na plaži potpisao je tadašnji direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Rajko Barović, koji je u ime investitora zatražio UT uslove. Inače u Planu privremenih objekata koje donosi MORT, diskoteka Torch je kategorisana kao montažni objekat. To je bila ustaljena praksa ministra Gvozdenovića kojom je obmanjivao javnost, proglašavajući dvospratne zgrade kioscima i trafikama, kako bi legalizovao divlju gradnju moćnih investitora od Svetog Stefana do Budve.

Slučaj izgradnje diskoteke Torch u zaleđu Slovenske plaže pokazao je kako nadležne državne službe kojima je posao da tako nešto spriječe, koordiniraju u nečinjenju, posebno inspekcijske službe Uprave za inspekcijske poslove.

Demokrate očekuju od nove Vlade i novog ministra turizma preispitivanje prakse izdavanja privremenih upotrebnih dozvola za hotel Astorija u Budvi i hotel Posejdon na plaži Jaz. Poznati starogradski hotel Astorija izgrađen je bespravno unutar  Starog grada u kome je svaki vid gradnje objekata zabranjen. Stari grad Budva predstavlja značajan kulturno-istorijski spomenik koji je zakonom zaštićen, ali to nije spriječilo investitora da baš na tom mjestu bez ijednog papira i odobrenja izgradi hotel, naslonjen na drevne budvanske bedeme. Tadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture na Cetinju nije izdao rješenje o saglasnosti za gradnju. Stiglo je rješenje o rušenju hotela, ali ono, kao ni mnoga takva rješenja, nije realizovano.

Da bi nelegalni hotel Astorija mogao početi sa radom, potrudio se tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić, koji je izdao privremenu upotrebnu dozvolu za rad, koja se obnavlja svake godine. Iako nema nade da u skoro vrijeme ovaj hotel uđe u legalne tokove, jer Urbanističkim projektom Stari grad nikakav objekat na toj lokaciji nije predviđen, on redovno obnavlja tu privremenu radnu dozvolu.

Svečanom otvaranju divlje podignutog hotela unutar zidina Starog grada prisustvovao je čitav tadašnji državni vrh Crne Gore: predsjednik Filip Vujanović, premijer Milo Đukanović, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, brojni ministri i članovi državne uprave.

Na isti način posluje kompleks hotela Posejdon izgrađen na privatnom zemljištu na plaži Jaz. Demokrate će zahtijevati da se do detalja ispita kompletna dokumentacija o gradnji objekata na Jazu, ko je potpisivao i kakve dozvole za gradnju, kako se ponašala nadležna republička inspekcija i Ministarstvo održivog razvoja i turizma i nadležni u Opštini, dok je gradom upravljala DPS.

U zahtjevu Demokrata nedostaje potreba preispitivanja izdate građevinske dozvole za bespravno izgrađen hotel Avala u Budvi. Ministar Gvozdenović nikada nije pozvan na odgovornost zato što je divlje podignutom hotelu Avala potpisao građevinsku dozvolu nakon završetka radova. Rekonstrukcija hotela Avala počela je 2005. godine i završena do kraja 2007, kada je hotel otvoren i počeo da prima prve goste, da organizuje razne manifestacije, savjetovanja i seminare, potpuno nelegalno, bez građevinske i upotrebne dozvole. Vladavina haosa i bezakonja u urbanizmu i građevinarastvu bila je glavna odlika Budve u vrijeme mandata ministra Gvozdenovića.

Krajem maja 2010. godine Gvozdenović je potpisao građevinsku dozvolu za hotel Avalu, tri godine nakon završetka gradnje. Bio je to prvoklasan primjer korupcije u vrhu vlasti koja je ostala nekažnjena. Zakon o legalizaciji bespravno podignutih objekata donijet je pet godina kasnije. Zanimljivo je da je dvije godine kasnije, kada je vlasnik zatražio upotrebnu dozvolu, inspektor za urbanizam tražio poništenje građevinske dozvole kompaniji Beppler&Jacobson, jer je „glavni projekat na osnovu kojeg je izdata, izdat suprotno planskom dokumentu i urbanističko-tehničkim uslovima”. Međutim, poništenje dozvole spiječio je ministar Predrag Sekulić, koji je naslijedio Gvozdenovićevu fotelju. U skladu sa izjavom koja ga je „proslavila”, da je Budva uništena te da je treba pustiti da propadne do kraja.

Kada se ima u vidu da je iza  vlasnika hotelskog kompleksa Avala sa vilama, kompanije Beppler &Jacobson, u to vrijeme stajao kolašinski biznismen Zoran Ćoćo Bećirović i nepoznati ruski tajkuni, a da je na poziciji vrhovnog državnog tužioca bila Vesna Medenica, njegova lična prijateljica i poslovni partner, onda je razumljivo svo divljanje koje je pratilo rekonstrukciju i dogradnju budvanskog hotela.

Privatizacija hotela Avala biće jedna od prvih sumnjivih privatizacija državnih firmi kojom će se baviti nova Vlada, obećale su mnoge partije tokom izborne kampanje. U međuvremenu, način na koji je kompanija Beppler&Jacobson izbjegla plaćanje naknade za opremanje građevinskog zemljišta, odnosno komunalija koje su obračunate na iznos od 4,5 miliona eura i ko joj je u tome pomogao, ispituje Specijalno državno tužilaštvo. Da li će se na kraju objelodaniti koliku je štetu državi i Budvi donijela privatizacija hotela Avala i tolerisanje tajkunskih kombinacija koje su po definiciji bile iznad zakona, pokazaće nova državna uprava.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Specijalno policijsko odjeljenje lišilo je slobode vlasnika crnogorske kompanije „Tehnomax“ Veska Petranovića i članove njegove navodne kriminalne grupe, među kojima i tri policajca

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zadalo je prošle sedmice još jedan udarac organizovanom švercu cigareta u Crnoj Gori. Pao je cijeli švercerski klan, okupljen oko crnogorske firme Tehnomax.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović 1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji.

Međunarodna organizacija “Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja, tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

Specijalno državno tužilaštvo počelo je da istražuje švercerske rute još krajem 2022. kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) iz Luke Bar oduzelo svu dokumentaciju o ulasku i izlasku brodova tokom 2018., 2019., 2020. i 2021. godine, jer su, kako tvrde, cigarete dopremane kontejnerima na crnogorsku obalu, zapravo završavale u rukama švercera. Tužilaštvo vjeruje da je ovim švercerskim poslom, koji je godinama u nekoliko krakova i na više nivoa funkcionisao preko Slobodne zone Luke Bar, država Crna Gora oštećena za stotine miliona eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Isti planer koji je rukovodio izradom urbanističko-prostornog plana za Beograd na vodi, angažovan je od strane crnogorskih vlasti za izradu Državne studije lokacije za djelove Velike plaže. Kontroverzan projekat Beograd na vodi, oštro kritikovan od strane stručne javnosti u tom gradu, ne može biti dobra preporuka za nekog investitora. On je postao sinonim visoke korupcije, netransparentnog ulaganja kapitala sumnjivog porijekla pojedinih balkanskih tajkuna i političara. Iza projekta Beograd na vodi stoji, po sopstvenom priznanju, lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Po nedokazanim navodima mnogih medija u Beograd na vodi ulagali su i političari iz Crne Gore, a od kraja 2020. svoj kapital u taj projekat prenio je i zakupac hotela na Svetom Stefanu, Petros Statis.  Da li ista ekipa priprema teren za ulaganja na Velikoj plaži?

Zanimljiva je geneza donošenja planskog dokumenta za najveći dio Velike plaže. Odluku od izradi DSL „Dio sektora 66 – moduli II, III i Vi“ – broj 022/22 od 21.01.2022. godine, donijela je 42. Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je izglasano nepovjerenje 04. februara 2022. ali je trajala do 28. aprila 2022. Ugovor o izradi DSL za Veliku plažu sa planerima potpisuje se 28. 04. 2022., na dan kada je izabrana nova 43. Vlada premijera Dritana Abazovića. Aneks ugovora o izradi Državne studije lokacije potpisan između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i arhitekte Aleksandra Vučićevića zaključen je  30.05.2022. godine.

Ministarstvo na čijem je čelu bila ministarka Ana Novaković Đurović ispratilo je izradu planskog dokumenta do faze Nacrta DSL „Dio sektora 66-moduli II, III i VI“ i upućivanja na javnu raspravu 16.10.2023, koja je trajala narednih 15 dana, kada je 31. oktobra na scenu stupila 44. Vlada Milojka Spajića. Iako je njegova Vlada sprovodila posao oko izrade DSL sa planerima Beograda na vodi,  bivši premijer Abazović sada poziva državno tužilaštvo da ispita slučaj pojave kompanije Eagle Hills na tenderu za zakup kupališta.

Na sajtu Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine još uvijek nema usvojenog dokumenta, osim informacija o sprovedenoj javnoj raspravi i pozitivnog mišljenja komisije za dalji nastavak procedure izrade plana.

Državna studija lokacije na čijoj izradi radi tim planera Mohameda Alabara zahvata prostor u središnjem i krajnjem dijelu Velike plaže porvršine od 1069 hektara, na udaljenosti od 200 metara od obale.  U ranijim planskim dokumentima za prostor Velike plaže odabran je koncept modula, po kojima su turistički sadržaji organizovani u šest cjelina, između kojih su planirani zeleni pojasevi. Površina srednjih modula II i III je 285.55 hektara dok modul VI zahvata 787.83 hektara.  Sabiranjem ovih brojeva dolazi se do nevjerovatnih 10 miliona kvadrata obuhvata DSL za neizgrađeni dio Velike plaže.

Plan predviđa izgradnju turističkih sadržaja sa 9.167 kreveta. Ukupna bruto izgrađena površina objekata je 1.171.603 kvadrata koji zauzimaju površinu od oko 405 hiljada kvadrata. Od 10 miliona kvadrata obuhvata DSL na turističke sadržaje odnosi se oko 1,3 miliona metara kvadratnih. Ostalo su ugostiteljski, sportski i ostali prateći sadržaji.

Svim planskim dokumentima od davnog Projekta Južni Jadran preko Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, PUP-a Opštine Ulcinj, pa do pojedinačnih Državnih studija lokacije, potez oko Velike plaže tretiran je kao atraktivna turistička zona od izuzetne važnosti za Crnu Goru i Opštinu Ulcinj. U zaleđu poznate plaže planiran je ekskluzivni turizam sa hotelima visoke klase ili turističkim rizortima. Na tom prostoru isključuje se svaka vrsta stanogradnje.

Da li će Mohamed Alabar  graditi neki novi Ulcinj na vodi ili Dubai na Velikoj plaži, biće poznato ako usliši zahtjeve ulcinjske vlasti da što prije objelodani svoje namjere i ideje. U javnim nastupima predstavnici vlasti najjužnije crnogorske opštine naglašavaju kako nisu protiv dolaska investitora, ali ne žele nepoznanice i misterije oko razvoja najvećeg prirodnog resursa na Crnogorskom primorju. Poslednju riječ u svakom slučaju daće Vlada Milojka Spajića koja za sada – ćuti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

“Činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta, a jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo šta, jer nije imalo šta da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda”, tvrdi nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva finansija, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

Predsjednik Mjesne zajednice Štoj, gdje se nalazi Velika plaža, Albert Kastrati, kaže za Monitor da je tenderski postupak imao niz nepravilnosti i manjak transparentnosti.

“Informacije o uslovima i kriterijumima nijesu bile dostupne na vrijeme, neki potencijalni učesnici su favorizovani od strane Morskog dobra i državnih institucija , a stari zakupci su umanjenjem bodova i višestrukim uvećanjem zakupa diskriminisani. Produženje roka za dobavljanje tenderske dokumentacije od dodatnih nedjelju dana, a sve u korist stranog investitora, budi sumnju da se radi o korupciji”, tvrdi Kastrati.

Eagle Hills Montenegro  dobila je na tender devet od 19 kupališta na Velikoj plaži.  U pokušaju da odobrovolje Ulcinjane, saopštili su da su spremni da ih ustupe ranijim zakupcima po cijeni po kojoj su ih i dobili.  Na to treba pričekati, jer tenderski postupak još nije završen. Morsko dobro nema direktora, odnosno ovlašćeno lice da potpiše nove ugovore, a postoji i mogućnost žalbi. Do  1. maja sva kupališta moraju biti otvorena.

Takvu ponudu bivši zakupci su odbili navodeći da ne postoji za to zakonski osnov. Nezvanično, iz Eagle Hillsa su iskazali spremnost da povuku ponude, što bi značilo da bi drugorangirani na tenderu dobili ta kupališta na Velikoj plaži, iako bi im propala bankarska garancija od nešto preko 100.000 eura.

“Bio je to nezapamćen i organizovani desant, sinhronizovan s institucijama sistema”, siguran je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu. Međutim, taj desant na ulcinjske plaže je, već sada se može zaključiti, doživio neuspjeh. To svakako kvari teškom mukom sticani reputacioni ugled ove firme iz Abu Dabija.

U međuvremenu smo saznali da vlasnika kompanije  Eagle Hills Mohamed Alabara interesuje gradnja. Firma Eagle Hills je prepoznata po građevinskom biznisu i ulaganjima u nekretnine. U našem regionu po poslovima na projektu “Beograd na vodi”.

Predstavnici lokalne samouprave su saopštili da već dugo imaju vlastita planska dokumenta za Veliku plažu (Strategiju razvoja opštine Ulcinj, Državnu studiju lokacije za Veliku plažu i Prostorno-urbanistički plan Ulcinja) i da se prije svega vode interesima svoje zajednice.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je  prošlog petka pozvan u Vladu gdje ga je uz premijera Spajića  dočekao i Alabar.  Nimanbegu  je kazao da cijeni jednog takvog renomiranog investitora, ali da očekuje da vlasnik Eagle Hillsa ili Vlada javnosti saopšte kako vide budućnost Velike plaže. Ponudio im je mogućnost da investiraju i na nekim drugim lokalitetima u ovoj opštini.

“Jasno sam istakao da su u procesu planiranja i razgovora o investicijama napravljeni ozbiljni propusti, jer je za istinski održiv razvoj neophodno da sve uključene strane dijele zajedničku viziju. Samo uz međusobno razumijevanje i saglasnost može se graditi uspješna i dugoročno održiva priča”, tvrdi Nimanbegu.

Spajić je najavio posjetu Ulcinju u četvrtak, kad ovaj broj Monitora bude u štampi. Usaglašen odgovor Vlada će iz Ulcinja dobiti u petak nakon što joj budu dostavljeni zaključci Skupštine opštine.

Dan kasnije, u subotu, u Ulcinju će biti održano protestno okupljanje na kojem će se ponovo zatražiti poništavanje tendera za zakup plaža i aneksiranje ranijih ugovora.

Vlada je u februaru, na Whats up grupi, donijela izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra do 2028. godine, iako taj dokument nije dobio saglasnost predsjednika primorskih opština, a bio je i u suprotnosti sa tada još uvijek važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ustavni sud je saopštio da će se uskoro izjasniti o ovoj inicijativi iz Ulcinja.

                                                                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo