Apokaliptične slike iz Budve sa klizištima, odronima, poplavama, zatrpanim ili pomjerenim magistralnim putevima, ugroženim kućama nesavjesnom gradnjom ili prirodnom katastrofom, postaju gotovo redovna pojava.
Priroda je u Budvi opet pokazala svoju ćud. Nedugo nakon stravičnog odrona dijela brda Košljun na glavni magistralni put između Budve i Bečića, kada je ovaj grad nekoliko dana bio odsječen od svijeta, krenulo je klizište u selu Markovići na putu od Budve ka Cetinju.
Nakon kratkotrajnih ali obilnih kiša cijelo brdo u Markovićima počelo je da klizi. Za sobom je u otvorene provalije i duboke kratere odnijelo kilometre magistralnog puta i pomjerilo za desetine metara kuće sa mjesta na kome su bile izgrađene. Nekoliko kvadratnih kilometara zemljišta jednostavno klizi, mogući su novi procjepi i opasnosti koje se ne mogu predvidjeti, kažu u budvanskoj Službi zaštite i spašavanja.
Nema procjena kada će glavna saobraćajnica koja povezuje dio primorja sa Cetinjem i Podgoricom, ponovo biti u funkciji.
Nekoliko dana prije kataklizme u Markovićima, mediji su objavili slike teške havarije u centru Budve u naselju Gospoština, u kojoj je oštećena stara kuća budvanske porodice Stanišić, gradnjom nove građevine u komšiluku.
U želji da u podnožju brda Spas, na placu pored hotela Avala napravi podzemne garaže i stambeni objekat, investitor Slobodan Marković je potkopao temelje kuće Stanišića, kojima se u gluvo doba noći urušilo gotovo 20 metara placa, dok je oko kuće otvorena pukotina koja prijeti da ugrozi njenu dalju stabilnost. Može se samo pretpostaviti kakve su traume stanari kuće preživjeli kada ime se dvorište odvalilo i uz tresak stropoštalo u iskopanu provaliju.
Graditelj, srpski državljanin koji u Budvi ne živi, sagradio je nedavno sedmospratnicu u neposrednoj blizini, zahvaljujući nezakonitim, radnjama počev od ucrtavanja zgrade detaljnim urbanističkim planom, pa do izdavanja građevinske dozvole. Ovom zgradurinom vlasnik i njegovi saučesnici, službenici opštinskog Sekretarijata za planiranje prostora, Agencije za planiranje prostora i Ministarstva održivog razvoja i turizma degradirali su naselje smješteno uz Stari grad i ugrozili imovinu nekoliko budvanskih porodica.
To je slika nove Budve, u kojoj se zbog ljudske pohlepe, predimenzionirane i bespravne gradnje ruše okolna brda, u kojoj građani jedni drugima potkopavaju kuće, grade na klizištima, otimaju od lokalnih i magistralnih puteva, grade na parkinzima, u parkovima, betoniraju more… Teško je pobrojati nenormalnosti odomaćene u poznatom ljetovalištu koje kao da postaje ukleto, prepoznatljivo po aferama vezanim za zloupotrebu vlasti, po korupciji i divljačkoj urbanizaciji koja ugrožava sigurnost građana.
Krivicu za uništenje prirodnih resursa Budve, divlju gradnju, poplave, aktiviranje klizišta i rušenja puteva i kuća, snosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma pod čijim se pokroviteljstvom grad godinama sistematski uništava.
U emisiji na Javnom servisu posvećenoj klizištu u Markovićima učestvovala je i Sanja Lješković-Mitrović, generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora. Ona je konstatatovala da Budva nema prostorni plan koji bi inače odredio lokacije na kojima se ne može graditi, pa tako u Markovićima ne bi bilo porušenih kuća, jer one ne bi mogle tamo biti izgrađene. „Budva nema Prostorni urbanistički plan, ima samo stari Prostorni plan. Samo je Opština Tivat donijela PUP”, kazala je.
Neformalna ministrica uređenja prostora nije u pravu. Budva ima ganc novi PPO, usvojen 2007. godine, sa izvršenim izmjenama i dopunama od 2009, sa važnošću do 2020. godine. Plan je imao strateški cilj da očuvane prirodne resurse atraktivne budvanske rivijere od Jaza do Buljarice, mediteranske šume, voćnjake i maslinjake, stijene i uvale, urbanizira prema željama i potrebama urbanističkog lobija u Crnoj Gori.
Na takav kriminalan PPO, Ministarstvo je dalo saglasnost. Kao i na sve planove nižeg reda koji su uslijedili.
Ministarstvo održivog razvoja godinama vode partijski kadrovi bez osnovnih znanja iz oblasti uređenja prostora. Sanja Lješković–Mitrović je vlasnica diplome Šumarskog fakulteta, odsjeka za pejzažnu arhitekturu. Ministar Branimir Gvozdenović je elektroinženjer, dok je njegov prethodnik Predrag Sekulić bivši novinar, čiji će mandat biti upamćen po izjavi da je Budva uništena i da je treba pustiti da propadne do kraja.
Nijednim planom nisu obilježena klizišta na teritoriji opštine Budva. Zato se i usvajaju planovi kojima se predviđa gradnja upravo na rizičnim lokacijama.
Sanja Lješković-Mitrović treba da objasni građanima zašto se urbanizira brdo Spas, najopasnije potencijalno klizište. Na Spasu je planirana gradnja stanova za tržište, vila, hotela, ukupne bruto izgrađene površine od 80.000 kvadrata. I to je investitoru, belgijskom državljaninu Žan Luk Dumortijeu i partnerima malo, pa se trenutno rade izmjene i dopune nedavno usvojenog plana LSL Spas i povećavaju gabariti na ovom trusnom području. Dva puta se donosi plan kao bi se Spas temeljnije betonirao.
Građane bi zanimalo ko je u Ministarstvu stavio potpis na plan Komoševina, po kome se planira gradnja objekata iznad tunela Mogren, u podnožju Spasa, aktivnom klizištu tokom većih padavina. Na toj lokaciji, pored ostalih i Atlas grupa Duška Kneževića planira gradnju kompleksa Mogren Hill.
Istom investitoru ucrtan je soliter uz plažu Mogren. Nakon brojnih tekstova u medijima o kuli čiji su temelji u moru, došlo je do promjene plana. Umjesto solitera na poroznim, silikatnim liticama iznad mora, planirana je gradnja Mogren grada, u okviru DUP-a Budva-centar.
Kako je „ekspertima” iz Ministarstva promaklo ucrtavanje niza objekata na ogoljenim stijenama iznad mora u Perazića Dolu u istoimenom DUP-u, je klizište u septembru prošle godine progutalo započetu kuću državljaninu Bjelorusije. Cijelo brdo obrušilo se na kuću koja je sravnjena sa zemljom.
Koliko je građevina koje su ugrozile magistralni put i zauzele dio putnog pojasa u planovima koji su dobili saglasnost Ministarstva ali i Uprave za puteve. Stambeni kompleks naslonjen na magistralu sagradio je šurak ministra Gvozdenovića u naselju Pržno.
Ko je dopustio građevinsko čudo u Budvi, izgradnju zgrade nazvane toblerona, koja je zauzela djelove zone putnog pojasa dvije saobraćajnice, lokalnog i magistralnog puta. Autor plana DUP Budva-centar, profesor Miodrag Ralević, istovremeno je i autor projekta ove zgrade, simbolu bezakonja u oblasti planiranja prostora.
Ima li arhitekata u Ministarstvu (ne)održivog razvoja, da li se iko bavi arhitekturom i izgledom gradskih naselja. Kako je moguće da se najpoznatiji crnogorski turistički centar gradi stihijski, kako vlasnicima zemljišta odgovara.
Građanima Budve posebna opasnost prijeti od zemljotresa uvećana načinom planiranja i gradnje. Budvanske kule i soliteri grade se bez propisanog odstojanja. Ovdje važi pravilo koliki je plac – tolika je i građevina. O posljedicama eventualnog zemljotresa čelnici Ministarstva neodrživog razvoja razmišljaće kad do njega dođe. Ni novi PUP o kome govori Sanja Lješković-Mitrović, Budvanima više ne može pomoći.
Branka PLAMENAC
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice