Povežite se sa nama

Izdvojeno

BUDVA IZGUBILA MEĐUNARODNU ARBITRAŽU SA NJEMCIMA: Milioni otišli niz kanalizaciju

Objavljeno prije

na

Arbitražni sud u Frankfurtu prihvatio je zahtjev kompanije WTE iz Esena i obavezao Opštinu Budva da im isplati 40 miliona eura na ime garancije za gradnju postrojenja za tretman otpadnih voda

 

Kompanija WTE otpadne vode krajem 2019. naplatila je državnu garanciju od 29,3 miliona eura od Vlade Duška Markovića da bi već u januru 2020. spakovala kofere i ostavila postrojenje Opštini Budva u katastrofalnom tehničkom stanju. Postrojenje za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještice, koga je prije desetak godina otvorio tadašnji premijer Milo Đukanović, a čemu je prisustvovao i šef budvanske kriminalne grupe Svetozar Marović, jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata na Primorju.

Pred Arbitražnim sudom u Parizu, odjeljenja u Frankfurtu, WTE Wassertechnik GmbH iz Esena, majka firma WTE otpadne vode, pokrenula je tužbu za naplatu 64.592.738 eura po ugovoru o jemstvu koji je zaključen između te njemačka kompanije i tadašnjeg gradonačelnika Rajka Kuljače.

Riječ je o „spornoj“ garanciji iz 2010. koja nema saglasnost Skupštine opštine Budva, a zbog koje je bivši gradonačelnik Marko Carević podnio krivičnu prijavu protiv, sada pokojnog Kuljače i više NN osoba koje su učestvovale u ovom slučaju. Specijalno tužilaštvo na čijem je čelu tada bio Milivoje Katnić odbacilo je prijavu zbog smrti prijavljenog, kao i protiv NN lica, jer, kako je navedeno, ne postoji osnovana sumnja da su od bilo kog lica izvršena krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti.

Međunarodna tužba njemačko-austrijskog koncerna rezultirala je odlukom suda da prihvati zahtjev kompanije WTE iz Esena (SR Njemačka), i time obaveže Opštinu Budva da na ime garancije za gradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima isplati 40 miliona eura. Iz Opštine tvrde da nastavljaju pravnu borbu, te ponavljaju da je riječ o falsifikovanoj garanciji iz 2010.

„Sporna odluka je donijeta od strane tri osobe koje su očigledno pristrasno postupale u korist WTE-a i u vezi sa tim napominjemo da od juna mjeseca 2022. godine traje postupak po zahtjevu opštine pred njemačkim redovnim sudom u smislu izuzeća sva tri člana arbitražnog tribunala zbog očigledne pristranosti u korist WTE”, saopšteno je iz Opštine Budva. “Taj postupak za izuzeće još traje. Ispostavlja se da smo bili u pravu kada smo pokrenuli navedeni postupak za izuzeće arbitara koji su donijeli spornu presudu u vezi sa falsifikovanom garancijom.”

Iz Budve tvrde da je “tribunal u potpunosti zanemario koruptivnu prirodu čitavog ’aranžmana’ sa WTE, o čemu svjedoče i brojne pravosnažne krivične presude izrečene pred Višim sudom u Podgorici”. Zanemarena je, kažu, i činjenica da se u slučaju sporne garancije radi o notornom falsifikatu (o čemu postoji nesporan i neosporen nalaz vještaka grafologa), a o čemu je SDT još 2021. godine detaljno informisan u formi krivične prijave.

Naučna saradnica u beogradskom Institutu za uporedno pravo Jelena Vukadinović Marković kaže da za razliku od sudske odluke, protiv arbitražne odluke se ne može uložiti žalba ili drugi pravni lijek u cilju odlaganja izvršenja. Navodi da arbitražne odluke uživaju status sudske odluke i stranke su dužne da ih izvrše, bilo dobrovoljno ili prinudnim putem.

“Za razliku od sudske odluke, protiv arbitražne odluke se ne može uložiti žalba ili drugi pravni lijek u cilju odlaganja izvršenja. Jedino pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju nezadovoljnoj stranci je tužba za poništaj donijete odluke, koja se podnosi nadležnom sudu one države na čijoj teritoriji je mjesto arbitraže koja je odluku donijela”, pojašnjava Vukadinović Marković.

Bivši gradonačelnik Budve i poslanik Demokrata Dragan Krapović, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović i član nekadašnje skupštinske Komisije za praćenja radova na postrojenju za tretman otpadnih voda Đorđe Vujović svjedočili su u ovom postupku pred sudom u Frankfurtu.

Isplata garancije dovela bi Budvu pred finansijski kolaps jer 40 miliona eura je koliko i godišnji budžet metropole turizma. Naknadno je njemačko-austrijski koncern podnio još jednu tužbu i to međunarodnom sudu u Ženevi, gdje traže naplatu još 31,9 miliona eura.

Dragan Krapović je ranije, dok je upravljao gradom i odbio da Njemcima isplati garanciju nazivajući projekat korupcionaškim, angažovao renomiranu slovenačku konsultantsku kuću Dr Duhovnik koja je uradila superviziju projekta otpadnih voda.

Jovanović je na jednoj od konferencija za novinare iznio dokaze da je garancija koju je potpisao Kuljača, a čiju naplatu traže Njemci, obični falsifikat.

”Organizovana kriminalna grupu koju su činile ovlašćene osobe u WTE iz Esena, Opštine Budva, funkcioneri u Vladi Crne Gore i Ministarstvu finansija sačinila je dokument – ispravu pod nazivom “Payment guarantee” (garancija za plaćanja) na kojoj se na prvoj strani u gornjem desnom uglu nalazi plavi djelovodni pečat Opštine Budva sa brojem djelovodnog zavođenja, okrugli pečat Opštine Budva i falsifikovani potpis tadašnjeg predsjednika Opštine, pokojnog Rajka Kuljače. Dokument pod tim nazivom nikada nije zaveden u djelovodne knjige Opštine Budva. Nakon što je SDT vratilo djelovodnik, mi smo izvršili provjeru i utvrdili ono što smo tvrdili: da garancija nije pravno valjana. Jasno je da je garancija apsolutno falsifikat, nastala nakon proteka vremena i da je neko pokušao da taj dokument retroaktivno zavede i da mu da privid pravne valjanosti”, kazao je Jovanović.

A problem sa postrojenjem za preradu otpadnih voda u Budvi bio je poznat i prije

odluke arbitraže u Frankfurtu.

Više od 20 miliona eura naduvane su fakture za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Bečićima, pokazuju svjedočenja pojedinih aktera, nalazi iz izvještaja dva nezavisna eksperta i drugi dokumenti. Budva, uz to, nije riješila svoj ključni ekološki problem, jer je na izgrađeno postrojenje priključen samo uži dio grada, dok se fekalne vode sa teritorije Jaza, Petrovca i Buljarice i dalje izlivaju u more, a nije izgrađena ni kanalizaciona mreža za Sveti Stefan.

Tri miliona je opljačkano iz opštinske kase lažnom fakturom i prije početka radova, što je već dokazano na sudu. Mimo toga, slovenački ekspert dr Jože Duhovnik, koga je angažovala nova lokalna vlast poslije pobjede na izborima 2016. Godine, tvrdi da vrijednost izvedenih radova od 41,4 miliona eura, koliko je prijavila njemačka kompanija WasserTechnik Essen (WTE), treba umanjiti za precijenjenih 12,629 miliona eura.

Finansijska ekspertkinja Ilinka Vuković, koja je radila i za budvansku opštinu i za Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pronašla je druge sporne fakture čiji iznosi premašuju 3,5 miliona eura, dok je održavanje postrojenja tokom pet i po godina fakturisano 500 do 700 hiljada eura godišnje više od realne vrijednosti.

Sva ta saznanja za sada nam, ipak,  nijesu pomogla. Pravi ili lažni, budvanski dugovi dospijevaju na naplatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo