Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA:  GODINA U ZNAKU PREVRATA: Politička korupcija siguran put u poraz

Objavljeno prije

na

Promjena vlasti u Budvi i ranije u Kotoru preuzimanjem odborničkih mandata dobila je odgovor građana na biračkim mjestima. To je i opomena  svim strankama, odbornicima i poslanicima, da je trgovanje mandatima javnosti  neprihvatljivo

 

Najpoznatija turistička opština bila je u protekloj godini u fokusu političkih zbivanja izvođenjem  političko-policijskog udara Demokratske partije socijalista na Budvu radi preuzimanja vlasti, dva mjeseca uoči izbora, usred epidemije  korona virusa i turističke sezone. Bio je to nastavak prakse preotimanja  vlasti u opštinama u kojima DPS izgubi na izborima, poput Nikšića i Kotora, preuzimanjem  odbornika iz redova  pobjedničkih stranaka i koalicija. Imena odbornika koji su promjenom partijskog dresa nakon izbora predavali vlast u ruke DPS-a, postala su sinonim za političku korupciju.

U projekat nasilnog preuzimanja lokalne uprave u Budvi krenulo se Inicijativom o smjeni predsjednika Opštine Marka – Bata Carevića i predsjednika Skupštine Krsta Radovića, koju su početkom aprila potpisali odbornici DPS-a, Crnogorske i SD-a, kojima se pridružio nezavisni odbornik Stevan Džaković, sa mandatom koji je dobio na listi DF-a. Džaković je postao maskota budvanskog majskog prevrata, koji je obilježio crnogorsku političku scenu tokom proteklog ljeta.

Nelegalno preuzimanje vlasti u Budvi planirano je mjesecima.  Preuzimanje vrijedne budvanske infrastrukture uoči izbora zakazanih za 30. avgust bilo je u interesu  građevinskog lobija, velikog broja investitora i hotelijera koji su decenijama unazad svoje poslove realizovali uz pomoć DPS-a. U smjenu vlasti u Budvi uključene su brojne državne institucije, ministarstva,  policija, tužilaštvo, sudovi.

Budva je prvo finansijski blokirana po instrukcijama ministra finansija, Darka Radunovića. On je dao nalog Privrednom  sudu da blokira sve račune Opštine Budva u bankama, na iznos od 29,3 miliona eura. Radi se o iznosu koji je nekoliko mjeseci ranije Ministarstvo finansija isplatilo njemačko-austrijskom konzrocijumu WTE/EVN, investitoru postrojenja za preradu otpadnih voda u Bečićima. Njemci su aktivirali državne garancije u tom iznosu, naplatili ih bez problema i neslavno napustili Bečiće, ostavljajući projekat nezavršen i postrojenje u neispravnom stanju.

Sjednica SO Budva na kojoj je razmatrana inicjativa za smjenu budvanskih funkcionera zakazana krajem maja, organizovana je pod potpunom policijskom blokadom grada. Dramatične scene iz Budve sa zasjedanja u razapetom šatoru ispred zgrade Opštine, izazvale su veliku pažnju javnosti. Tok  burnih sjednica koje je prenosila TV Budva preko You Tube kanala, pratili su građani Budve, Crne Gore i svijeta. Imali su rijetku priliku da uživo prate kako se političkom trgovinom i brutalnim gaženjem izborne volje građana, zakonskih normi i opštinskih propisa otima lokalna vlast.

Predsjednici Carević i Radović smijenjeni su nekoliko dana kasnije na „hotelskoj“ sjednici Skupštine, koju je organizovala novoformirana odbornička većina stranaka DPS-a, Crnogorske, SD-a i Stevana Džakovića u sali Turističkog naselja Slovenska plaža. Nakon čega je nastupilo utjerivanje vlasti golom policijskom silom, pendrecima i suzavcem. Naoružani specijalci upotrebom hemijskih sredstava i upadom u prostorije zgrade Opštine, su sa radnih mjesta izbacili opštinske funkcionere i sve zaposlene, kako bi na sporedna vrata uveli nove, proglašene u Hotelu Slovenska plaža.

Jake policijske snage blokirale su Opštinu i  prilaze gradu. Slijedile su mučne scene brutalne policijske torture.  Budva je doživjela policijsko nasilje kakvo drevni grad ne pamti. U haosu koji je nastao uhapšena je 21 osoba, među kojima su bili predsjednici Carević i Radović, prethodni predsjednik Opštine Dragan Krapović, mnogi odbornici i gradski sekretari… Grupe policajaca  hvatale su i prebijale  građane po ulicama.

Preuzimanjem vlasti u Budvi koordinirao je poslanik DPS-a Andrija Nikolić i ministarka Ministarstva javne uprave, Suzana Pribilović, protiv koje su podnijete krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja. Ipak, ključna uloga pripala je direktoru Službenog lista, Momčilu Vujoševiću koji pomaže prevrat uvažavanjem rješenja nenadležne upravne inspekcije i objavljuje nepotpisane i nepečatirane odluke o razrješenju Carevića i Radovića i imenovanju kadrova DPS-a i Crnogorske na njihova mjesta.

Tako je realizovano obećanje tadašnjeg premijera Duška Markovića o načinu okončanja protesta građana, „da če u Budvi važiti zakoni ove države, a ne zakon organizovane rulje, a ako ne bude mjesta razumu, država će to riješiti za 15 minuta“

Za novog predsjednika Opštine imenovan je Nikola Divanović dok je poziciju predsjednika parlamenta zauzela liderka Crnogorske, Anđela Ivanović. Njihov kratkotrajni boravak na funkcijama obezbjeđivali su policijski kordoni koji su zajedno sa pripadnicima privatnog obezbjeđenja u naredna dva mjeseca branili ulazak zaposlenima na radna mjesta. Opština je bila blokirana i zatvorena za rad sa građanima na duži rok.

Punih 70 dana smijenjeni Carević i Radović, zajedno sa odbornicima DF-a i Demokrata dolazili su svakog radnog dana na posao i naguravali se sa policijom i bezbjednjacima  koji im nisu dozvoljavali ulaz u zgradu Opštine. Bila je to najbolja, neplaćena, dvomjesečna izborna kampanja za njih, medijski dobro ispraćena, koja je dala rezultate na zborima.

Protesti protiv dešavanja u Budvi prenijeli su se i u ostale gradove u Crnoj Gori u kojima su se građani okupljali ispred policisjkih stanica u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Baru…

Akteri budvanskog udara  na izbornu volju građana, koji su okupirali Opštinu, hapsili i prebijali  građane i njihove predstavnike u Skupštini, blokirali opštinske finansije, zabranili zaposlenima dolazak na posao i uskratili im plate tri mjeseca, dobili su oreol „heroja budvanskog proljeća“, kojim ih je unaprijedio premijer Marković.

„U vrijeme kada smo se širom Crne Gore solidarno i odgovorno borili za živote i zdravlje građana, porodica i nacije, imali smo ovdje u Budvi suprotnu priliku da se gaze država i pojedinac, kultura i dostojanstvo. Vidjeli smo vulgarizaciju politike i spuštanje svih standarda….Vi ste izašli iz toga kao pobjednici, čestitam svima pojedinačno na ličnoj hrabrosti i dostojanstvu koje ste iskazali ne samo kao političari i kao profesionalci, nego i kao građani. Zato ste vi za mene heroji ovog proljeća u Crnoj Gori“, kazao je Marković tokom predizborne posjete Budvi, predstavnicima nove vlasti.

Na izborima 30. avgusta građani su žestoko kaznili ovakvu politiku i poslali DPS i  partnere u opoziciju. Heroji budvanskog proljeća  ostvarili su najgori izborni rezultat u svojoj istoriji. Prvi put ova partija svedena je na jednocifreni broj odborničkih mandata, ukupno 9. DPS je na izbore izašao sa listom Koalicija za Budvu! Za Crnu Goru! Milo Đukanović – DPS, SD, Crnogorska, LP, sa strankama sa kojima je dva mjeseca ranije izveden prevrat u Budvi.

Neshvatljivi i uzaludni udar na Budvu donio je ovoj partiji ogromnu političku štetu. Ljetošnji događaji u turističkom centru, prema mišljenju mnogih analitičara, značajno su, uticali na rezultate avgustovskih parlamentarnih i lokalnih izbora. Pogotovu u gradovima na primorju, u Budvi, Kotoru i Tivtu, u kojima su održani lokalni izbori.

Najveći poraz na izborima DPS je ostvario upravo u Budvi u kojoj je izborna lista Marko Bato Carević – Za budućnost Budve osvojila 41,2 odsto glasova, odnosno 14 odborničkih mandata od 33 koliko ima lokalna skupština. Upravo su postupci DPS-a i heroja proljeća, Nikolića, Divanovića i ostalih, doprinijeli usponu Carevića, kome je malo nedostajalo za osvajanje apsolutne vlasti u Budvi.

Slično se dogodilo i u Kotoru u kome je lista smijenjenog predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića Demokrate – Kotor je naša nacija, osvojila 29,4 odsto glasova Kotorana ili 9 odborničkih mandata, što mu je omogućilo da se uz podršku koalicionih partnera vrati u fotelju gradonačelnika iz koje je nasilno izbačen.

Najveći poraz DPS ostvarila je u Tivtu kojim je upravljala 24 godine. Tivat je bila sigurna politička baza predsjednika partije i države Mila Đukanovića i destinacija u kojoj su relizovani veliki investicioni poduhvati. U Tivtu je pobjedu odnijela građanska lista Narod pobjeđuje, kojoj su Tivćani dali više glasova nego DPS-u.

Promjena vlasti u Budvi i ranije u Kotoru  pruzimanjem odborničkih mandata dobila je odgovor građana na biralištima.  To je i opomena  svim strankama, odbornicima i poslanicima, da je trgovanje mandatima javnosti neprihvatljivo.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROJEKAT VELJE BRDO NA JAVNOJ RASPRAVI: San, plan ili preskupa obmana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on uopšte, za sada, zaslužuje taj epitet

 

 

Pošto je Vlada, krajem novembra, usvojila nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP), taj dokument se, u srijedu, trebao naći na centralnoj javnoj raspravi. Ona je, međutim, odložena. To su tražili prisutni građani, oni koji su uspjeli ući u salu (nije bilo mjesta za sve), obrazlažući da je zakazana rasprava neadekvatno pripremljena i organizovana. Nastavak je zakazan za petak, 13.

Sastavni dio ponuđenog PUP-a je stambeno-poslovno naselje Velje brdo, ili Novi grad kako ga zovu promoteri te ideje. Krajem ljeta premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, predstavili su plan izgradnje naselja od 11,5 hiljada stanova uz prateće poslovne, zdravstvene, obrazovne, turističke objekte… Stanovi će, čuli smo, pod povoljnim uslovima biti namijenjeni prvenstveno sadašnjim podstanarima, mladim bračnim parovima, odnosno, onima koji, po riječima premijera Spajića, “do sada nijesu bili privilegovani i na koje se ni država, ni privatni, ni bankarski sektor nijesu okretali”. Dok je ministar Radunović dodao da će, kada sve bude završeno, ukupan broj stanovnika novog naselja/grada biti “oko 42 hiljade”.

Naknadno, Spajić je najavio da bi se broj stanova izgrađenih na Veljem brdu mogao popeti do 20.000 (tada bi to naselje moglo postati, po broju stanovnika, drugi najveći grad u Crnoj Gori). A da Vlada očekuje da se Glavni grad odrekne komunalnih naknada za novo naselje u iznosu od, približno, 200 miliona eura (ovogodišnji budžet Podgorice iznosio je 133,5 miliona). Premijer očekuje da tu odluku donese novoizabrani saziv Skupštine Glavnog grada i zbog toga je važno, kazao je na RTCG, da se vlast u Podgorici formira što prije i na pravi način.

“To će biti  crnogorski san”, ponavlja premijer Spajić od septembra. Ne obazirući se mnogo  ni na činjenicu da se ispostavilo kako je  računica koju je prezentovao, a koja se tiče cijene od hiljadu eura po kvadratu, planirane kamate od 1,2 odsto i mjesečne rate (390 eura za stanove od 100 kvadrata, 290 za manje, od 60 m2)  – matematički pogrešna. Preciznije: najavljena rata je prevelika za obećanu cijenu kvadrata i kamatu. Dok je obećanje da će prvi stanovi biti useljeni tokom 2026. godine, relativizovano neposredno nakon što je dato.

Ovakav projekat zahtijeva ozbiljne analize, koje su za sada izostale. Recimo, da li će i kako njegova realizacija  uticati na demografska kretanja, posebno na sjeveru zemlje. Tu je, naravno i pitanje mogu li Podgorica i Crna Gora sebi da priušte najavljeno subvencioniranje novog naselja tih gabarita…

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on, za sada, zaslužuje taj epitet.

Planirano naselje obuhvata i prostor koji se nalazi u zaštićenom području Parka prirode Rijeka Zeta, a tu se nalazi i zaštićena zona vodoizvorišta Mareza u kojoj je zabranjena gradnja. U Vladi su došli na ideju da planiranom naselju daju status projekta od javnog interesa “kako ne bi morala da se poštuju stroga pravila o zabrani prenamjene šumskog i zaštićenog područja u građevinsko zemljište”. Fantastična ideja. Ali ne i dovoljna. Detaljnija ispitivanja karakteristika terena tek treba da se urade. Tada će se znati da li je moguće  planirano provesti u djelo bez velikog rizika za prirodno okruženje.

“Ukoliko gradnja na dijelu Veljeg brda koji se nalazi u zoni zaštite Parka prirode Rijeka Zeta ne bude moguća, predviđa se isključenje iz plana zone 5, koja obuhvata ovo zaštićeno područje a na kojem se sada predviđa izgradnja stambeno-poslovnih objekata”, navodi se u dokumentima koji su stavljeni na javnu raspravu. “To bi smanjilo ukupan broj planiranih objekata i veličinu naselja”,  konstatuju autori. Ne objašnjavaju šta će biti sa infrastrukturnim objektima planiranim na zaštićenom prostoru. Ili u njegovoj neposrednoj blizini.

Među njima je uređaj za prečišćavanje otpadnih voda iz fekalne kanalizacije koji se planira graditi na rijeci Zeti, prije njenog ušća u Moraču. “Ovaj urađaj bi bio dovoljan za prvu fazu naselja, dok bi se za preostale četiri  zone, kako ih prepoznaje PUP Podgorica, naknadno pronašlo tehničko rješenje za priključenje na postojeću kanalizacionu mrežu Podgorice i njen budući uređaj za prečišćavanje otpadnih voda”. Valja podvući: naknadno će se tražiti rješenje kako bi kanalizacione vode sa Veljeg brda, preko Podgorice, stgle do “budućeg uređaja” za prečišćavanje otpadnih voda iz Glavnog grada. To je ono postrojenje (kolektor) čija se gradnja godinama najavljuje u Botunu, dok tamošnji mještani ponavljaju kako će to spriječiti “po cijenu života”.

Slično je i sa ostalom infrastrukturom neophodnom za početak gradnje na Veljem brdu. Voda bi se dovela iz magistralnog cjevovoda koji je izgrađen duž autoputa, pa pumpala na vrh brda, u rezervoar od pet hiljada kubika čija se gradnja planira. “Ovo pumpno postrojenje i rezervoar rješili bi pitanje vodosnabdijevanja za prvu fazu naselja, dok bi preostale četiri faze naselja vodu dobijale iz bunara u Zagoriču za šta bi se naknadno pravilo tehničko rješenje”, navodi se u PUP Podgorica.

Za potrebe prve faze naselja Velje brdo struja bi se obezbijedila povećanjem snage postojeće trafostanice u Vranjskim njivama, “dok bi za preostali dio naselja naknadno bilo neophodno izgraditit potpuno novu veliku trafostanicu 110/10kv”.

Na Veljem brdu nema puteva, pa bi se saobraćajna infrastruktura gradila od nule. Počev od postojeće saobraćajnice Podgorica-Spuž pa do vrha brda. Naknadno bi se centralna saobraćajnica povezala, preko petlje Velje brdo, sa budućom mrežom autoputeva. Ta petlja ne postoji kao dio podgoričke zaobilaznice u sadašnjoj verziji prostornog plana Crne Gore, čije se skoro usvajanje odavno najavljuje.

Iz struke su zamjerili Vladi što sa nacrtom PUP Podgorica na javnu raspravu kreću prije usvajanja krovnog zakona – Prostornog plana Crne Gore.

Prema ponuđenom dokumentu, prva faza naselja predviđa izgradnju pet stambenih blokova sa nešto više od pet hiljada stanova. “U ovom dijelu naselja živjelo bi 16.184 stanovnika”, navodi se, uz upitnu računicu po kojoj bi u izgrađenim poslovno-komercijalnim prostorima posao našlo skoro pet hiljada osoba. Problem može biti to što tek druga faza predviđa izgradnju “245 hiljada kvadrata prostora za školstvo, zdravstvo, socijalnu zaštitu, jedan vjerski objekat i veliki poslovni centar”. Uz još pet hiljada novih radnih mjesta.

Pitanje je gdje će stanovnici prve faze, dok čekaju drugu, da vode djecu u školu ili vrtić, a kako će stizati do doktora? U Spuž, Danilovgrad ili u neku od već prebukiranih podgoričkih škola ili domova zdravlja? Tim prije što se ne pominju rokovi gradnje, ni za prvu tako ni za bilo koju od narednih zona budućeg naselja. Prelazno stanje može potrajati godinama. A šta će biti sa potencijalnim stanovnicima koji počnu da žive crnogorski san na Veljem brdu ako realizacija projekta, iz nekog od brojnih mogućih razloga a najprije zbog finansija, bude osjetno usporena ili obustavljena? Da se ponovo vrate u podstanare?

Prošlo je već pola vremena odvojenog za javnu raspravu o PUP Podgorica, a ona praktično nije ni počela. Samo se vrijednost projekta Novi grad na Veljem brdu procjenjuje od dvije do preko tri milijarde eura, pa ispada kako svaki dan planirane rasprave vrijedi 100-150 miliona. Valjalo bi  pametno iskoristiti preostalo vrijeme.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

“Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo, jasno je da će se stanje pogoršavati“, smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.

Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva Vladinog programa Evropa sad 2, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatnu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto. „Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine“, navodi Ratković.

Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića. “Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije. Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed”, upozorava Milatović.

Niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.

U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin Time Out na listu najpotcjenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvo mjesto stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.

“Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene”, navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.

A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći. Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma. „Albanija je 1993.godine  imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. A, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag“, ističe Kažanegra.

Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u trku sa konkurencijom sa olovnim nogama. Izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…

U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi. Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.

                                                                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo