MONITORING
Budžet za likvidacije trideset miliona eura
Objavljeno prije
15 godinana
Objavio:
Monitor onlineOdbjegli narko-bos Darko Šarić i članovi njegovog klana su za seriju likvidacija i atentata po Srbiji imali budžet od nevjerovatnih 30 miliona eura, tvrdi beogradski dnevnik Press. Ranije su beogradski mediji objavili da su Šarić i njegov narko kartel napravili početkom godine pakleni plan za likvidaciju najviših državnih funkcionera Srbije, operativaca iz Ministarstva unutrašnjih poslova i Bezbjednosno informativne agencije (BIA). DVIJE LISTE ZA ODSTRIJEL: Do ovih podataka došli su operativci MUP-a i bezbjednosnih službi, poslije čega je pojačano obezbjeđenje najistaknutijih državnih funkcionera, poput predsjednika Srbije Borisa Tadića, ministarke pravde Snežane Malović i njenog saradnika, državnog sekretara Slobodana Homena i specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala Miljka Radisavljevića. Budžetom za likvidacije trebalo je da budu finansirane akcije na prikupljanju informacija o osobama koje rade na akciji Balkanski ratnik, zatim zastrašivanja, pripreme i, konačno, izvršenja likvidacija, naveo je Press.
Prema podacima službi bezbjednosti, postojala su dva spiska za likvidaciju. Na prvom se nalazila čitava radna grupa koja se bavila akcijom Balkanski ratnik, ali su glavne mete bili dva operativca Uprave kriminalističke policije MUP Srbije i jedan visoki funkcioner BIA.
U pitanju su bili operativci malo poznati javnosti i čija likvidacija ne bi izazvala veliki potres u državi. Njih je „tipovao” jedan član klana sa dobrim vezama u policiji koji je uhapšen sredinom marta. Ta osoba je kazala i da je sve akcije, prema Šarićevom planu likvidacije, trebalo da izvrše profesionalci, plaćene ubice iz srpskog i crnogorskog podzemlja.
Nakon što je ovaj pakleni plan otkriven, kako tvrde sagovornici Pressa, klan je shvatio da ne može da računa na zaštitu ni u jednom dijelu srpskih državnih struktura, koje se zaklinju da su riješene da u obračunu idu do kraja, napravljen je još brutalniji spisak za odstrel. Na njemu su se našli i predsjednik Tadić, specijalni tužilac Radisavljević, ministarka pravde Malović i državni sekretar Homen.
PLAĆENE UBICE IZ CRNE GORE: Državni sekretar Homen izjavio je sredinom aprila da je plan za likvidaciju srpskih državnih, policijskih i bezbjednosnih zvaničnika podrazumijevao da nekoliko plaćenih ubica, porijeklom iz Crne Gore, koje inače borave u Beogradu, u sinhronizovanoj i dobro koordiniranoj akciji počine ubistva ličnosti koje su označene za najveću smetnju i prepreku za opstanak ove mreže u regionu.
Za tu priliku u Beograd je dopremljena određena količina eksploziva. Policija je privela nekoliko osoba, zbog nedostatka dokaza pušteni su, bili su pod prismotrom sve dok nisu otišli u Crnu Goru, objavile su Večernje novosti.
Prema saznanjima Pressa, specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala, BIA i MUP imaju i imena potencijalnih ubica i o njima se vodi posebna istraga, nezavisna od procesa za šverc kokaina, finansijske istrage i istrage koja se tiče pranja novca. S druge strane, obavještajna zaštita svih koji se bave borbom protiv narko-klana Darka Šarića podignuta je na najveći mogući nivo, a spisak državnih funkcionera kojima se dostavljaju informacije o akciji Balkanski ratnik sveden je na najmanji potreban broj.
Tako je predsjednik Srbije dobio pojačano obezbjeđenje i novi blindirani mercedes. Specijalni tužilac je uz blindirani automobil i pojačanu pratnju morao da promijeni i adresu stanovanja, baš kao i ministarka pravde, koja se vozi u blindiranom automobilu pod pratnjom. Ministarkino obezbjeđenje preuzele su Kobre, specijalna jedinica Vojske Srbije, koja inače čuva još samo predsjednika Srbije i ministra odbrane Dragana Šutanovca. Državni sekretar Slobodan Homen dobio je stalnu pratnju četiri pripadnika policijske Protivterorističke jedinice MUP-a, kao i obezbjeđenje ispred kuće.
OKIDAČ – ODUZIMANJE IMOVINE: Prema sagovorniku Pressa, ono što je Šarićeve ljude posebno iznerviralo i što im je praktično bilo okidač da krenu u obračun sa državnim rukovodstvom jeste oduzimanje njihove ogromne imovine i uvođenje novinara u njihovo carstvo u Novom Sadu.
Imovina do sada zaplijenjena od Darka Šarića i osoba povezanih s njim, prema prvim procjenama vrijedi oko 100 miliona eura, ali vlasti u Srbiji očekuju da će na kraju ove finansijske istrage biti oduzeto daleko više sredstava, izjavio je državni sekretar Slobodan Homen.
Šariću i članovima njegove porodice sredinom februara zaplijenjene su vile na Dedinju, šest stanova u Beogradu, tri garaže, klub u Kragujevcu, dvije vile i parcele na ukupno dva hektara u Sremskoj Kamenici, kao i novac sa nekoliko računa u bankama u Srbiji. Početkom marta zaplijenjena su tri stana Gorana Sokovića (39) i osoba povezanih s njim, kao i obdanište Lane Popović (29), nevjenčane supruge Darka Šarića.
Zaplijenjena je i porodična vila već pomenutog Željka Vujanovića u Kragujevcu i kuća u selu Divostin. Sredinom marta je zaplijenjen od uhapšenog advokata Radovana Štrpca, osumnjičenog da je prao novac od kupovine kokaina, većinski paket akcija preduzeća Jedinstvo iz Gajdobre.
Direkcija za upravljanje oduzete imovine ušla je prije nekoliko dana u hotele Putnik i Vojvodina u Novom Sadu, kao i tri restorana, kuću vina, a preuzeli su i većinski paket vlasništva sindikalnog odmarališta u Rovinju.
Istraga još ispituje vlasničke odnose u pojedinim firmama i restoranima u Srbiji jer se sumnja da iza njih stoji Darko Šarić.
Među nekretninama za koje se sumnja da su u vlasništvu pljevaljskog narko-bosa su kafići Code i Paskući u Beogradu. U sefu kafića Code, u koji su dolazili ljudi iz Šarićevog okruženja, nađeno je 300.000 dinara.
IMOVINA I PRANJE NOVCA: Pod sumnjom su i hoteli Prezident na Paliću i Patrija u Subotici koji su u vlasništvu THU Palić. Tu firmu je u julu 2009. kupila crnogorska kompanija Maestral turs i postala većinski vlasnik THU Palić. Kao zastupnik ovog konzorcijuma pojavio se Nebojša Jestrović, koji je bio i direktor firme Futura plus. U martu je uhapšen Marinko Vučetić (34), direktor THU Palić, osumnjičen da je za grupu Darka Šarića prao novac.
Blažo Dedić iz Budve, vlasnik firme Maestral turs, negirao je da ima bilo kakve veze sa Darkom Šarićem koga je, kako tvrdi, vidio tri puta, i to kada je bio u njegovom hotelu Mediteran u Bečićima, gdje je obišao porodicu na ljetovanju. On potvrđuje da je za predsjednika upravnih odbora svojih hotela u Vojvodini postavio novosadskog advokata Radovana Štrpca, ali kako je naveo „njemu nije pisalo na čelu da radi za Pljevljaka”.
Istražni organi u Srbiji procijenili su da je narko-klan zaradio oko pet milijardi eura, a da je od tog novca milijardu i 350 miliona eura oprano u Srbiji.
U dosadašnjem procesu protiv Darka Šarića i članova njegovog klana 20 osoba obuhvaćeno je optužnicom Specijalnog tužilaštva; 12 ljudi je pod istragom o pranju novca; 2,9 tona droge zaplijenjeno je od oktobra 2009; 11 miliona eura privremeno oduzeto od klana.
Šarić u Pljevljima?
Odbjegli narko-bos Darko Šarić posljednjih mjesec dana skriva se u Pljevljima, objavio je Press, pozivajući se na operativne podatke srpske policije i službi bezbjednosti. Šarić se u rodni grad, navodno, prebacio prije mjesec.
,,Darko Šarić je dugo boravio u Bečićima i Budvi. Jedno vrijeme je pokušavao da se prebaci u Švajcarsku, pa čak i u Južnu Ameriku ili Južnoafričku Republiku, kroz koju je prolazila njegova švercerska ruta, ali nije uspio. U Pljevlja je prešao prije mjesec dana, kada su u Bečićima počele pripreme za regionalnu konferenciju ministara policije, koja je održana u hotelu Splendid, u kome je boravio Šarić. Takođe, i to što se približava turistička sezona, jedan je od razloga što primorje više nije mjesto za njegovo skrivanje,” kazao je krajem aprila policijski izvor Pressa.
Taj izvor je dodao da se Darko Šarić uglavnom ne pojavljuje u javnosti. Optuženi navodno, nije mogao, međutim, da odoli kada je nedavno u diskoteci Municipijum S pjevala jedna popularna srpska pjevačica, pa je viđen kako nazdravlja u svom separeu. Interesantno je da sve ove podatke do kojih je došla srpska policija posjeduju i nadležni u Crnoj Gori, ali ne reaguju, tvrdi Press.
,,Prema našim saznanjima, logističku podršku za skrivanje Šarićima daje visoki funkcioner Državne bezbjednosti Crne Gore, koji je u službi zadužen za specijalne operacije. Taj visokorangirani bezbjednjak je 2007. godine pomogao odbjeglim ‘zemuncima’ koji su bili locirani u Dobrim Vodama i Baošićima da pobjegnu, iako je srpska policija kolegama dostavila tačnu lokaciju,” otkrio je sagovornik Pressa.
Prema ovom tabloidu, u Šarićevo carstvo u Pljevljima su svojevremeno dolazile mnoge ličnosti iz javnog života, pa i državnih i policijskih struktura Srbije. Tamo su, prema nekim informacijama, sakriveni i kompromitujući materijali o tim susretima.
ŠARIĆEVO BOGATSTVO
Hoteli i restorani:
– Restoran Sečuan u Novom Sadu
– Hotel Putnik u Novom Sadu ima 83 sobe sa 62 zaposlena
– Hotel Vojvodina u Novom Sadu ima 62 sobe i 44 zaposlena
– Restoran Lipa u Novom Sadu
– Riblji restoran Dunavska oaza u Novom Sadu
– Noćni klub Kazino u Kragujevcu.
Zdanje na Tatarskom brdu:
– Kuća za obezbjeđenje sa video-nadzorom
– Teretana sa najmoder¬nijim spravama, svlačionica, sauna
– Bazen dimenzija petnaest sa pet metara
– Igralište za basket sa specijalnom podlogom
– Dvorana sa podijumom za igru.
Nekretnine članova porodice:
– Među nekretninama u vlasništvu Darka Šarića su stan u Bulevaru Arsenija Čarnojevića od 180 kvadrata, kao i klub Kazino u Kragujevcu.
– Od nevjenčane Šarićeve supruge Lane Popović uzeto je obdanište u Šilerovoj od 142,4 kvadrata, parcela pored od 300 kvadrata i BMWx3, kao i 17.250 eura.
– Blokiran je i novac sa računa dvoje najmlađih članova porodice Šarić, na kojima je 141.000 eura
– Od bliskih srodnika, brata, majke, sestre i bivše supruge Nataše Lončar, privremeno je oduzeta vila na Dedinju, dva stana od po 115 kvadrata na Novom Beogradu, petosoban stan u Ulici Arsenija Čarnojevića od 181 kvadrata, stan od 98 kvadrata u Ulici generala Mihaila Nedeljkovića, kao i stan od 76 kvadrata u Ulici španskih boraca na Novom Beogradu
– U Sremskoj Kamenici oduzeta je vila od 400 kvadrata sa bazenom i garažom u Ulici Ivana Franka 11, zatim vila od 927 kvadrata u istoj ulici i kuća.
Imovina u Crnoj Gori:
– Diskoteka Maksimus u Kotoru
– Stovarišta građevinskog materijala Miro
– FK Rudar iz Pljevalja
– Fri-šop Mat-šop na prelazu Ranče
– Klub Holivud
– Pekara Čarobnjak
– Diskoteka Municipijum u Pljevljima.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
Objavljeno prije
7 danana
24 Januara, 2025Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora
Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.
Uglavnom, u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).
Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.
To i nije sasvim tačno. Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.
Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.
Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.
Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je: “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.
“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.
Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).
Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.
„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.
Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.
Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.
Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.
Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.
Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.
Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao je Brđanin. Vlada je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.
Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak pitanje: šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?
Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
Objavljeno prije
7 danana
24 Januara, 2025Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu
Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.
Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.
Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.
Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.
U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.
Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.
,,Potrebno je u Donjim Kokotima ucrtati spratni objekat od 150 kvadrata u osnovi, za parohijski dom. Ovim putem želimo da vas obavijestimo da postoji potreba i velika je želja naroda da se na poklonjenoj parceli u Katastarskoj opštini Cerovice, Opštine Podgorica na Listu nepokretnosti 755, i uz volju darodavca, planira izgradnja Sabornog hrama i Parohijskog doma. Stoga vas molimo da nam izađete u susret pri dobavljanju neophodne dokumentacije kako bi ova blagoslovena namjera našla svoju zakonsku potporu i konačno ostvarenje”, navodi se u primjedbama koje je dostavila MCP.
Tražili su i da im se ucrta vjerski objekat u Tološima na lokaciji na kojoj se ,,nalaze vidljivi ostaci srednjevjekovne Crkve na lokalitetu Crkvina”.
Pored toga, iz MPC mole i da ,,u Četvrtoj podgoričkoj Parohiji koja obuhvata čitav City kvart, Big fashion (Deltu) i sve oko nje Urbanističkim planom ucrtate jedan Hram, ukoliko je to moguće”. U ovom kvartu i pored obećanja do sada nije bilo moguće da se izgradi vrtić, škola, dom zdravlja, neki objekat za kulturu, samo kafi’i, butici, apoteke i kladionice.
Dalje su iz MCP istakli da na području 13. podgoričke parohije, koja obuhvata tri mjesne zajednice: Doljani, Zlatica i Proleter, odavno postoji potreba za izgradnjom Sabornog Hrama, sa pripadajućim objektima: parohijskim domom od makar 150m2 i vrtićem u sklopu cijelog kompleksa. Iz MCP su sami analizirali parcele i za tu svrhu su kandidovali parcele koje su u njihovom vlasništvu. Predložili su izgradnju crkve južno od stadiona FK Kom prema HDL-u Laković.
I u Zagoriču na lokaciji koja je namijenjena za centralne djelatnosti- poslovanje, iz MCP su uputili inicijativu za izgradnju vjerskog objekta sa pratećim sadržajima – crkva, parohijski dom, objekat za potrebe crkvene prosvjete, parking.
Krajem juna prošle godine mitropolit Joanikije posjetio je Skupštinu Glavnog grada gdje je razgovarao sa predsjednicom gradskog parlamenta Jelenom Borovinić- Bojović.
Iz Glavnog grada tada je saopšteno da je glavna tema razgovora bila stvaranje pretpostavki za uređenje prostora oko Sabornog hrama Hrtistovog vaskrsenja koji bi, kako su naveli, trebalo da dobije savremen izgled sa mnogo zelenila, fontana i urbanog mobilijara, uz konzervaciju postojećeg starog groblja.
Sagovornici su razgovarali i o stvaranju potrebnih uslova da se pristupi projektu sanacije i uređenja starog groblja pored Crkve Svetog Đorđa pod Goricom, a razmatrane su i mogućnosti za gradnju hramova u još nekim djelovima šire teritorije grada gdje postoji interesovanje vjernika.
,,Mitropolija crnogorsko-primorska i Glavni grad Podgorica preduzeće potrebne korake kako bi se u narednom periodu riješila preostala međusobna imovinsko-pravna pitanja i stvorile urbanističke pretpostavke da se prostor oko hramova u užem gradskom jezgru privede namjeni da bi svojom funkcijom i estetikom zadovoljio potrebe ne samo vjernika, nego i svih grđana, dogovoreno je na sastanku koji je danas održan u Skupštini Glavnog grada”, saopšteno je tada iz Glavnog grada.
Ne treba sumnjati ni da će novi gradonačelnik Saša Mujović rado izaći u susret predlozima crkve. Budući da je na startu mandata lansirao političko-vjerski marketing bogojavljenskog kupanja.
U brojnim kritikama na Nacrt PUP Podgorica koje su uputili iz strukovne organizacije KANA (Ko ako ne arhitekta) upozorili su na disproporcija u planiranju vjerskih objekata u odnosu na osnovne javne usluge.
,,Predviđa se 18 novih vjerskih objekata, dok se ne planira nijedna nova škola niti povećanje kapaciteta za obrazovne ili zdravstvene ustanove”, Istakli su iz KANA.
Objašnjavaju da su postojeće lokacije opredijeljene za školstvo i socijalnu zaštitu umanjene ili prenamijenjene u komercijalne svrhe. Ima i slučajeva gdje je površina planirane lokacije za školu smanjena za trećinu radi ,,mješovite namjene”…
Naveliki su i konkretan primjer forsiranja vjerskog na uštrb obrazovnog: ,,Na Zabjelu je na skučenoj površini u okviru bloka u kojem su škola i vrtić planirana crkva”.
I dok je u prostornom planu tako, u drugom strateškom dokumentu Reformskoj agendi od 2004. do 2027. obećano je da će se, uglavnom novcem koji stiže iz Evropske unije, u Podgorici graditi mnogi obrazovni objekti. Spisak predviđa rekonstrukciju i nadogradnju brojnih škola i vrtića u Podgorici, kao i izgradnju novih vrtića na Tuškom putu, City kvartu, Starom aerodromu, Zlatici, novih škola na Zabjelu, City kvartu, Starom aerodromu, izgradnju druge gimnazije… Samo da se obrazovni objekti još uvrste u planove. Svakako se, što se tiče planiranja, prioriteti znaju.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Izdvojeno
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
Objavljeno prije
7 danana
24 Januara, 2025Vlada još nije raspravljala o predlogu Ministarstva javne uprave da se nova sjednica budvanskog parlamenta održi 23. januara, niti je predložila neki drugi termin. Oklijevanje Vlade da zakaže novu sjednicu mnogi vide kao pripremu za uvođenje prinudne uprave u Budvi
Politička kriza u Budvi, koja traje nepunu godinu dana, neće se uskoro završiti, sudeći prema odlukama nadležnih i izjavama predstavnika političkih partija sa najvećim brojem osvojenih odborničkih mandata na poslednjim izborima za lokalni parlament.
Nakon prekinute prve konstitutivne sjednice budvanske Skupštine, održane 12. januara, na kojoj su potvrđeni mandati odbornicima, ali nije izabran šef parlamenta, nije određen novi datum njenog održavanja.
Kao jedini kandidat za tu funkciju bio je predložen Petar Odžić, lider Evropskog saveza i potpredsjednik SDP. Odžić je kandidat grupacije koju predvodi Nikola Jovanović, Budva naš grad, ES i URA.
Vlada nije raspravljala o predlogu Ministarstva javne uprave da se nova sjednica održi 23. januara, niti je predložila neki drugi termin. Nova sjednica SO Budva mora se održati najkasnije do 27. januara.
„Rok za održavanje sjednice Skupštine opštine Budva istekao je 12. januara, iz čega proizilazi da je Vlada dužna da sazove sjednicu u roku od 15 dana od dana isteka roka za održavanje sjednice, odnosno 27.01.2024.,“ navodi se u pojašnjenju Ministarstva javne uprave.
Nije precizirano da li će to biti nova sjednica ili nastavak prve konstitutivne sjednice, koju su pratile ozbiljne tenzije. Do prekida zasijedanja je došlo jer su se odbornici saveza Za budućnost Budve (ZBB), Demokrata i PES, usprotivili da sjednicom predsjedava najstariji odbornik Savo Medigović, nakon što je podnio ostavku na odborničko mjesto sa liste grupe građana Budva naš grad. Oni su istakli da je u pitanju bilo nepoštovanje procedure, zbog čega su onemogućili dalji rad parlamenta. Zbog takvog ishoda, nametnula se pravna dilema da li sjednica može biti nastavljena, ali i da li se može zakazati nova konstitutivna, na kojoj bi se birao predsjednik.
Rok za izbor predsjednika parlamenta u Budvi ističe 12. februara.
Oklijevanje Vlade da zakaže novu sjednicu mnogi vide kao pripremu za uvođenje prinudne uprave u Budvi. Po tom scenariju, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, „u slučaju raspuštanja skupštine funkciju skupštine do konstituisanja nove, vrši odbor povjerenika koji imenuje Vlada.“
Ne bi bio prvi put da turističku prijestonicu vode vladini povjerenici. U periodu od jula do oktobra 2022. godine, zakonodavnu vlast u Budvi preuzela je tadašnja vlada. Na izborima održanim 23. oktobra, Demokratski front, kojim je rukovodio Milo Božović, je osvojio apsolutnu većinu glasova građana Budve.
Dvije godine kasnije, dvije teško zavađene frakcije pobjedinčkog DF-a, ZBB lidera Mladena Mikielja i Budva naš grad Nikole Jovanovića, ni poslije dva izborna ciklusa ne mogu postići dogovor o formiranju vlasti, uprkos činjenici da su razdvojeni osvojili veći broj glasova od bivšeg lidera Božovića. Budva zbog svega preživljava tešku institucionalnu krizu u kojoj grad ne funkcioniše a interesi grada i njenih građana su posve zanemareni.
Poslije neuspjele sjednice lokalnog parlamenta, ružnih scena naguravanja odbornika ispred vrata gradske skupštine, prisustva neovlašćenih „kontroverznih“ lica u opštinskim prostorijama, tenzije su, donekle, splasnule. Pristizale su nove ponude za formiranje vlasti, sa pomiriteljskom retorikom, pruženim rukama sa saradnju, sa obje suprostavljene strane. Međutim, do saradnje teško da će doći budući da Jovanović ne odustaje od kandidature Odžića za šefa parlamenta, za čije imenovanje očekuje podršku sedam odbornika DPS-a. Neskrivene namjere Jovanovića da uvedeo DPS-a u izvršnu vlast, naišle su na oštro protivljenje Mikielja i njegovih glasača.
Jedan od zanimljivih pokušaja da se kriza u Budvi na miran način prevaziđe je posjeta Milana Kneževića, lidera DNP, aktuelnom predsjedniku Opštine, Milu Božoviću, u istražnom zatvoru u Spužu. Procjena je da Božović podržava opciju povratka DPS-a na vlast u Budvi, preko odbornika koji su mu ostali vjerni.
Kako Monitor nezvanično saznaje, Kneževićeva posjeta nije rezultirala postizanjem dogovora. Lider DNP je Božoviću ponudio dvije opcije za rješenje budvanske krize. Prva je da se formira zajednička vlast ZBB i Budva naš grad, uz uslov da se na funkciju predsjednika opštine izabere nezavisna ličnost, koju bi obje strane podržale. Predložen je, navodno, Veselin Marković,(SNP) nekadašnji potpredsjednik opštine, koji je na poslednjim izborima podržao Mladena Mikielja.
Druga ponuda 2+2, sadržala je model rotiranja na mjestu predsjednika na dvije godine, koji je već oproban u Budvi poslije izbora 2016. godine. Božoviću su predlozi, navodno, bili prihvatljivi, ali je kazao kako nema velikog uticaja na Nikolu Jovanovića, da mu tako nešto naloži. Rok za odgovor na ponude Kneževića navodno još nije bio istekao kada se Jovanović, ove sedmice oglasio u javnosti pozivom odbornicima ZBB da pruže podršku lideru ES za šefa parlamenta.
„Oni koji žele da se DPS nikad više ne vrati na vlast…, koji pružaju ruku pomirenja, mogu da dođu na sjednicu SO i pruže podršku modelu koji je lista Budva naš grad predložila za izlazak iz političke krize, a to je da izglasaju Petra Odžića za predsjednika Skupštine Opštine Budva“, kazao je Jovanović.
„Ako to ne žele, preuzimaju punu odgovornost za dalje posledice. Budvi je potrebno pomirenje, sloga i prosperitet. Ukoliko Vlada ne zakaže sjednicu i odluči se za prinudnu upravu to će biti flagrantno kršenje demokratije i produbljivanje političke krize. Mi smo spremni da uprkos razlikama koje postoje, zajednički radimo za dobrobit naših građana sa onima koji našem gradu žele dobro“, naveo je Jovanović.
Jovanović je ponudio političku logiku u sklapanju postizbornih saveza, po kojoj, među političkim subjektima nema nikakvih razlika, programskih ili ideoloških, niti je obavezujuće šta se u predizbornoj kampanji govori i obećava.„Meni lično uopšte nije važno sa koje strane dolazi podrška i sa kog odborničkog kluba, sa koje odborničke liste ili od koje političke stranke. Mislim da u Budvi postoji dovoljno prostora da zajednički radimo za boljitak svih građana Budve i da na ličnom i političkom primjeru pokažemo da smo dostojni i da smo odgovorni podrške koje smo na tim izborima i dobili“ rekao je Jovanović.
Ova izjava naišla je na žestoku reakciju koalicije Za budućnost Budve.
„Od sinoć je svim građanima Budve i Crne Gore ipak postala očigledna najveća politička izdaja koja se desila u zadnjih deset godina. Neskriveni izdajnik političkih i drugih stavova grupacije kojoj je pripadao i grupe građana kojoj sada pripada otvoreno je tražio podršku od svih i svakog, ali je jasno da želi da ga za predsjednika Opštine Budva izglasa poražena politika Mila Đukanovića uz prećutnu podršku spuške većine…. Cilj neprijatelja Budve i Crne Gore je svima jasan i nije skriven, a u izjavi Nikole Jovanovića od sinoć potpuno je ogoljen – svejedno je da li Budvu vode poraženi DPS i SDP ili demokratska većina u Crnoj Gori,“ navodi se u opširnom saopštenju ZBB Mladena Mikielja.
Da li će Budva po drugi put dobiti prinudnu upravu i da li će Budvani po treći put na birališta kako bi grad počeo da funkcioniše, odlučiće Vlada u narednih nekoliko dana.
Branka PLAMENAC
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 7 dana
Ovi i oni
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 7 dana
Cilj anti-estetske hirurgije jezika
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Voz
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 3 sedmice
Dijalektika ljudskog života
Ferid Muhić
Novi broj
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
Izdvajamo
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
-
INTERVJU4 sedmice
PROF. DR HRVOJE JURIĆ, FILOZOF, FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITETA U ZAGREBU: Tramp jeste „ekološka katastrofa“ ali nije bila dobra ni Bajdenova ni Obamina Amerika
-
DRUŠTVO3 sedmice
GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste
-
DRUŠTVO3 sedmice
BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu
-
DRUŠTVO3 sedmice
SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom
-
INTERVJU3 sedmice
DR ERIK GORDI, PROFESOR POLITIČKE I KULTURNE SOCIOLOGIJE, UNIVERZITETSKI KOLEDŽ-LONDON: Nova vlada SAD neće riješiti ni globalne sukobe, ni sukobe unutar sopstvene stranke
-
Izdvojeno7 dana
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJ – NAJPOTCJENJENIJA TURISTIČKA DESTINACIJA EVROPE: Iz Londona se bolje vidi