U Skupštini Crne Gore započela je rasprava o prijedlogu zakona o budžetu za narednu, 2015. godinu. Vladine želje i obećanja mogu se predstaviti s nekoliko brojki: predloženi budžet za narednu godinu iznosi 1,56 milijardi eura, dok su izvorni budžetski prihodi planirani u iznosu od 1,32 milijarde.
Iskustvo nas uči da ova vlada, baš kao i njene prethodnice, pravi ozbiljne greške i na prihodnoj i na rashodnoj strani Zakona o budžetu. Bude li usvojen u predloženom obliku, budžetu će iduće godine nedostajati oko 635 miliona eura. Trećina tog iznosa (206 miliona) odnosi se na prvu godinu gradnje dionice autoputa Smokovac – Mateševo, dok je ostatak neophodno obezbijediti za vraćanje dospjelih kredita i emitovanih državnih obveznica. Samo za prispjele kamate država će, tokom naredne godine, platiti oko 70 miliona eura.
,,Namjeravamo da redukujemo učešće potrošnje koja nema razvojni karakter”, saopštio je ministar Radoje Žugić pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet. Potom je odgovorio i na očekivanja penzionera i zapošljenih u javnom sektoru – prosvjeta, zdravstvo, vojska – koji su, prema važećim zakonima i kolektivnim ugovorima, očekivali povećanje zarada: ,,U narednoj godini zarade bi trebalo da ostanu na istom nivou sve do momenta dok dođemo do održivog nivoa javne potrošnje, odnosno do ravnoteže prihoda i rashoda u budžetu”. Uz finansijsku tojagu, ministar je ponudio i šargarepu: ,,Mislim da smo jako blizu tom cilju”. Brojke, međutim, ne idu u prilog te tvrdnje.
Na parlamentu je da procijeni da li je Vlada, zaista, opravdano spriječena da izvrši preuzete obaveze i potpisom ovjerena obećanja. Ili je stvar u prioritetima. ,,Ako bi ispunili sve zahtjeve potrošačkih jedinica za povećanje izdvajanja iz budžeta, uvećali bismo budžetski deficit za 30 miliona eura”, kaže ministar Žugić. Praktično u isto vrijeme pred poslanicima se našao i završni račun budžeta za 2013. godinu. Sve skupa sa izvještajem Državne revizorske institucije prema kome je samo te godine iz budžeta nezakonito potrošeno 22,5 miliona eura. Ne računajući 107 miliona eura koje je država izgubila plaćajući nezakonito izdate garancije za Kombinat aluminijuma i 23 miliona potrošenih za plaćanje sudskih presuda. Kada sagledamo kako je, u jednoj godini, potrošeno tih 150 miliona eura, tada potpuno drugačiju dimenziju poprimi i tih 30 miliona koliko, navodno, na godišnjem nivou vrijede državne obaveza prema zapošljenima u javnom sektoru, a koje vlada neće izvršiti zbog ,,mjera finansijske konsolidacije”.
Uostalom, upravo je na sjednici Odbora za ekonomiju i finansije, u prisustvu ministra Žugića, predsjednik Senata DRI Milan Dabović ukazao na činjenicu da u predloženom zakonu o budžetu nije na valjan način iskazan porast neizmirenih obaveza. ,,Iz iskustva znamo da smo svake godine imali rast neizmirenih obaveza”, kazao je Dabović.
I pored toga, u vladajućoj koaliciji ostaju nepopravljivi optimisti. Tako poslanik SDP Damir Šehović cijeni da je budžet za narednu godinu bolji u odnosu na prethodne. ,,Možemo biti zadovoljni realnošću njegovog planiranja”, rekao je Šehović naglašavajući kako se u narednoj godini očekuju zadovoljavajuće stope ekonomskog rasta. „Ulazimo u novu razvojnu fazu. Očekujemo više stope rasta, realizaciju kapitalnih projekata, ali i nastavak finansijske konsolidacije”, obećavao je Šehović. I nije bio jedini. Pominjalo se u započetoj raspravi o budžetu da će naredne godine društveni proizvod u Crnoj Gori rasti po stopi od 2,5 do, čini se nedostižnih, pet procenata.
Kao da je poslanicima vladajuće DPSDP koalicije ostao nepoznat prošlonedjeljni nastup premijera Mila Đukanovića u Privrednoj komori Crne Gore, u kome je on, vrlo nedvosmisleno, najavio mogućnost ulaska u novu (treću po redu) recesiju.
,,Zapadni Balkan je pred trećom recesijom, iako djeluje dobro što će Crna Gora i ove godine imati rast od dva do 2,5 odsto, s obzirom na to da ekonomija djeluje po principu spojenih sudova, zbog onoga što vidimo u okruženju, ne možemo se nadati ničem dobrom”, rekao je Đukanović samohvaleći se kako je izvršna vlast ,,u prethodnom periodu uspješno obavila konsolidaciju javnih finansija”.
Činjenica da naredne godine moramo pozajmiti skoro 400 miliona eura kako bi platili državne obaveze nastale u mandatima premijera Mila Đukanovića i Igora Lukšića dobro govori o stvarnom karakteru te ,,konsolidacije”. Doda li se tome i potencijalna finansijska bomba mogućeg raskusuravanja sa A2A na način što bi država morala otkupiti akcije koje je, skupa sa malim akcionarima, prodala 2009. za više od 300 miliona eura, dolazimo do ,,opozicione” priče o kratkoročnoj i dugoročnoj neodrživosti državnih finansija.
Kako god, stižemo do pitanja – zašto je Vlada Crne Gore projektovala budžet za narednu godinu računajući na ekonomski rast ako njen predsjednik najavljuje novu, treću po redu, recesiju? Neko tu nekoga ne shvata sasvim ozbiljno. Ili se svi skupa igraju sa egzistencijom građana Crne Gore.
Nije dugo trebalo da Đukanović iz raspoloženja ,,ne možemo se nadati ničemu dobrom” pređe u fazu oduševljenja sopstvenim uspjesima. ,,Autoput je ne samo simbol, već konkretan dokaz blisko bolje, bogatije i srećnije budućnosti naših građana”, ustvrdio je premijer nakon što je odgledao kompjutersku animaciju putovanja 43 kilometra dugom četvrtinom autoputa Bar – Boljare. Koji bi – kada bi bio izgrađen – predstavljao samo manju (doduše i skuplju) polovinu autoputa Bar – Beograd. A i taj bi, takođe pod uslovom da bude izgrađen, pravi značaj dobio tek kada bi bio produžen na istok, do Bukurešta i sjevera (Budimpešta). Premijer, kao da je sve to gotova stvar, Ranku Krivokapiću i prisutnim Kinezima objašnjava kako je predstojeći posao ,,najbolja potvrda ispravnosti ekonomske i ukupne državne politike, koja je od najzaostalije jugoslovenske republike dovela Crnu Goru do pozicije najrazvijenije države Zapadnog Balkana” (citat preuzet u pisanoj formi sa sajta Vlade Crne Gore).
Prešutimo ovu neukusnu šalu o ,,najrazvijenijoj državi”. I podsjetimo premijera kako je zemlja kojom on gospodari četvrt vijeka, pred njegovo stupanje na prijesto imala suficit u razmjeni sa inostranstvom (uz Sloveniju, bila je jedina članica SFRJ čiji je izvoz bio veći od uvoza), trgovačku flotu od 40-ak brodova, ozbiljnu industriju, pristojno školstvo i danas nedostižnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu.
Biće da Krivokapić i Kinezi to, svakako, znaju. A premijer niže: ,,Iskustva malih i velikih ekonomija i država pokazuju da je za ekonomski rast i razvoj, osim snažnih institucija, vladavine prava, efikasne administracije i povoljnog poslovnog ambijenta, presudno važan i kvalitet infrastrukture”. To je, bez sumnje, tačno. Crna Gora nema ništa od pobrojanog.
Autori viceva ovdje bi ubacili dosjetku: Ne bi imali ni drugi – bilo male ili velike ekonomije – da ih vodi Milo Đukanović. Mi se vraćamo priči o budžetu za sljedeću godinu. On će biti održiv ukoliko se bude radilo na štednji, kaže ministar Žugić. ,,Svi smo uskraćeni za svoje ambicije”, pojasnio je suvlasnik novoizgrađene vile na morskoj obali predstavnici Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju, koji su molili za više novca. Na fasadama su osvanuli novi grafiti sa porukom Pomozimo Milošu – 14525. I dok građani pokušavaju skupiti novac neophodan za liječenje teško povrijeđenog mladića iz Bara, država planira da sa bankarskim garancijama većim od sto miliona eura (ponovo) pomogne domaće i strane investitore.
Partneri održali lekciju
,,Moramo ozbiljno razmišljati o tome kako da povećamo proizvod i rast, unaprijedimo konkurentnost i pametnim razvojem domaće privrede stvorimo uslove za održivu ekonomiju”, saopštio je premijer Milo Đukanović okupljenoj političko-ekonomskoj eliti u Privrednoj komori, uz poentu: ,,Crnoj Gori nedostaje preduzetničkih znanja i kulture, na šta se moramo usredsrijediti…”.
Konkretne prijedloge za unapređenje crnogorske ekonomske slike momentalno je ponudio podgorički biznismen Tomislav Čelebić. Vlasnik kompanije Čelebić, koji je zbog svojih građevinskih poduhvata dobio nadimak ,,šampion divlje gradnje”, i jedan od suvlasnika Univerziteta Donja Gorica (Čelebić to vlasništvo dijeli sa premijerom Đukanovićem, Veselinom Vukotićem i Draganom Vukčevićem) zbog čega mu prijatelji iz kruga tranzicionih pobjednika tepaju ,,rektore”, imao je dva prijedloga.
Jedan od glavnih problema privrede, zaključuje Tomislav Čelebić na vlastitom primjeru, odnosi se na legalizaciju nelegalno sagrađenih objekata. ,,Postoji oko 100.000 objekata sagrađenih nelegalno, za šta su štete nemjerljive”, rekao je Čelebić – siguran da je ,,veliki broj vlasnika zainteresovan za plaćanje obaveza u razumnom roku, jer bi tako dobili bolju infrastrukturu i veću vrijednost za te objekte”.
Šta je sa onima koji su u zakonskom roku platili propisane dažbine, odnosno nijesu prekoračili dozvoljene građevinske gabarite?
Umjesto te dileme, Čelebić se osvrnuo na neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama ovdašnjeg tržišta rada. ,,Akcenat treba staviti na osnovno i srednje obrazovanje i usmjeravanje mladih ljudi na ono što su potrebe tržišta”, poručio je suvlasnik UDG-a. Izgleda da u Crnoj Gori pod vlašću DPS-a i njegovih tajkuna poslovi budućnosti pretpostavljaju završenu osnovnu školu (nije obavezno svih devet razreda) i jake mišice. Odnosno duge noge. Bravo tajkuni!
Zoran RADULOVIĆ
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
OKO NAS3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice