Pokušaj da se promijene nazivi pljevaljskih ulica, vezani za ličnosti i događaje iz II svjetskog rata, u dijelu vlasti vide kao „ispravljanje nepravde prema drugim istorijskim ličnostima i periodima“. Dio javnosti, pak, smatra da je riječ o relizaciji programskog zadatka – reviziji istorije i brisanju sjećanja na NOB
Inicijativa da se nazivi ulica Save Kovačevića, 37. divizije i Narodne revolucije, u pljevaljskom naselju Bobovo promijene, podigla je buru u Pljevljima, iako još nije uspjela da stigne ni do nadležnog skupštinskog odbora. Formalno, potrebu da se ulice preimenuju izrazili su iz lokalne Mjesne zajednice (MZ). U Pljevljima smatraju da je ideja potekla iz dijela lokalne vlasti koju čine koalicija Za budućnost Pljevalja ( NSD i DNP), Demokrate, Ujedinjena Crna Gora, Pokret Evropa sad (PES), Socijalistička narodna partija (SNP) i URA.
U zvaničnom predlogu MZ tražili su da se Ulica Save Kovačevića, u naselju Guke, preimenuje u Ulicu Jovana Dragutinovića, a Ulica 37. divizije u Zlodolu da se podijeli na dvije, od kojih bi prva, dobila naziv Ulica narodnog prvaka Gavra Pupovića a drugi dio bio nazavan po barjaktaru Filipu Jelovcu. Predložili su i da se dio Ulice Narodne revolucije i Pilanske, od mosta na Ćehotini do mosta na Vezišnici, ubuduće zove Bobovska ulica.
Sjednica Odbora za davanje predloga imena naselja, ulica i trgova, čiji je predsjednik odbornik koalicije Za budućnost Pljevalja Božidar Jelovac, 16. avgusta nije mogla biti održana, jer su od pet, došla samo dva člana. O „predlogu MZ“, tako će se, kako je najavljeno, odlučivati 26. avgusta. Neodržana sjednica je, međutim, izazvala rat saopštenjima između konstituenata pljevaljske vlasti, a Demokrate su Jelovcu zamjerile štošta. Sporni su im, kažu, „njegovi motivi, procedure i princip…“, nagovještavajući na taj način i da je on autor „predloga MZ“.
Jelovac, koji je između ostalog i dopisnik jednog dnevnog lista, za Monitor tvrdi da je predlog zaista stigao od onih koj žive u Bobovu,a da je on samo zakazao sjednicu odbora, poštujući procedure. „Naravno da nemam veze s tim predlogom i da sam samo stavio u proceduru predlog MZ. Nije riječ ni o kakvom trendu, kako kažete i nema veze za marginalizacijom imena i događaja iz NOB-a. U Pljevljima postoji mnogo ulica koje nose nazive koji se odnose na taj period crnogorske istorije. Stvar je u tome da nastojimo da se ravnopravnije odnosimo prema nekim drugim razdobljima i ličnostima, koji su važni za Crnu Goru“, tvrdi on.
Jelovac objašnjava da je stava da ne treba mijenjati nazive ulica, koji se odnose na ličnosti poginule u Pljevljima za vrijeme Drugog svjetskog rata ili Pljevljake poginule u tom periodu. Podsjeća da se naredne godine obilježava 150 godina od Hercegovačkog ustanka te da je, kako kaže, „normalna potreba“ da se ličnostima, vezanim za taj period crnogorske istorije, ukaže poštovanje nazivanjem nekih ulica po njima.
„To je ustanak koji je Crnoj Gori donio slobodu i nezavisnost. Kome to može biti sporno? Neki tvrde da se prije podigao ustanak u Bobovu, nego u Nevesinju. Mi nemao ni jednu ulicu po nekoj ličnosti iz tog vremana. Zbog toga su Bobovci poslali te predloge. Nikog nijesu omalovažili svojim predlogom, jer je riječ o ličnostima i događajima za koje se ne veže ni jedna kontraverza i nema istorijskih nejasnoća“, kaže predsjednik pljevaljskog Odbora za imenovanje ulica.
U Udruženju boraca NOR-a i antifašista (UBNOR), međutim, najnoviji pokušaj promjene naziva ulica vide kao „nastavak višestruko opasne ideje“. Kako za Monitor kaže predsjednik tog udruženja Goran Čavić „ako se zna ko je vlast u Pljevljima, onda je i jasno zbog čega dolazi do takvih incijativa“.
„Partija kojoj pripada Jelovac (NSD), neskriveno veliča ideju i djelo četničkog pokreta i Draže Mihailovića, a njihov lider je naznačeni četnički vojvoda, koji se nikada te titule nije odrekao. Prema tome, svi takvi postupci ne treba da čude“, kaže Čavić. „Na djelu je jedan perfidan scenario koji se manifestuje, između ostalog, i kroz ograničenja rada organizaciji kojoj ja pripadam, kroz dodjelu sredstava određenim NVO, te kroz programe koji se relizuju u lokalnom Domu kulture… Riječ je o velikosrpskom napadu, kojem se do sada, nažalost, nijesu mnogo protivili ostali čionioci vlasti u Pljevljima.“
Čavić, međutim, ocjenjuje kao ohrabrujuće to što su Demokrate „ovog puta osujetile pokušaj dijela svojih partnera uz vlasti“. Da nije tako bilo, ocjenjuje Čavić, „nastupila bi jedna opšta pomama i relizacija programskog cilja – da se ukine sve što podsjeća na NOB“.
„Demokrate su ovog puta potpuno razmjeli našu rekaciju i ono što smo željeli da poručimo. Želim da im odam priznanje, jer su se usprotivili naletu šovinizma od kojeg mi sami i opozicione partije, koje baštine antifašizam, nijesu u stanju da se odbrane. Ovog puta stvorili smo kritičnu masu da se suprotstavi tome, a ne znam da li će se to u nekim međupartijskim dogovorima, kasnije, izmijeniti“, kaže Čavić. Pa dodaje kako ne zna je li „Demokratama više smetao način na koji je Jelovac to pokušao da uradi ili im je bio sporno značenje tog gesta“.
Iz UBNOR-a objašnjavaju da nijesu ulazili u „opravdanost predloga za nove nazive, već da su reagovali zbog namjere da se ukinu nazivi koji predstavaljaju simbole NOB-a u Pljevljima“. Poručju da im ne smeta namjera da se ispravi nepravda prema nekim istorijskim događajima ili ličnostima, ukoliko su bili zapostavljeni, ali se to može, objašnjavaju, učiniti preimenovanjem ulica sa bezličnijim nazivima.
„Mi u gradu imamo ulica sa imenima, na primjer, čačanska, radnička, šavnička, parkovske…. Nazivi tih ulica mogli su biti preimenovani, da je cilj bio jedino da se ispravi nepravda prema nekoj od značajnih ličnosti iz istorije Pljevalja. U ovom momentu, uopšte ne ulazimo u kvalitet predloga, samo pitamo zbog čega se ukidaju postojeća imena ulica i zbog čega su baš ona izabrana. Antifašisti apsolutno ne žele da se upliću u političke priče, samo želimo da sačuvaju tekovine NOB,a prije svega, tekovine antifašizma. Bez takvog odnosa, vraćamo se u u šovinizam i klerofašizam, a slična priča nas je uvijek vodila u međusobne sukobe“, poručuje Čavić.
U pljevaljskom UBNOR-u, trenutno, kako kažu, nemaju osnovnih sredstva za svoje aktivnosti i cijeli rad se svodi na voluntarizam. Nemaju novca ni da brinu o mnogobrojnim spomenicama iz NOB-a. Čak, kako objašnjava predsjednik tog udruženja, nemaju ni prostorije niti način da plate rad sekretara. Od promjene vlasti u Pljevljima, tvrdi, lokalna uprava ne pokazuje volju da se brine o svemu što sjeća na NOB, čak ni kad je riječ o održavanju prostora oko spomenika koji se odnose na NOB.
U Pljevljima je više takvih spomenika, prije svega onaj na brdu Stražica, koji je jedan od najmonumentalnijih tog tipa na sjeveru Crne Gore. Podignut je 1. decembra 1961. godine, u čast i sjećanje na pale borce u pljevaljskoj bici i žrtvama fašističkog terora. Spomenik je visok 32 metra, a sam obelisk je 27 metara. U spomen kosturnici je sahranjeno 412 boraca i žrtava, među kojima je 214 boraca, koji su poginuli u napadu na taj grad, 1. decembra 1941. godine. Spomenik je djelo arhitekte Mirka Đukića i, pored istorijskog značaja, ima i veliku umjetničku vrijednost, u arhitektonskom i likovnom smislu.
Drugi značajniji spomenik u pljevaljskoj opštini se nalazi u selu Mrzovići, na pet kilometara od grada. Podignut je 1983. godine, u čast formirane italijanske partizanske divizije Garibaldi koja se borila u sastavu narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Taj spomenik godinama su posjećival i posjećuju potomci Garibaldinaca.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice