Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BRANISLAV SAVIĆ, DILER, BIZNISMEN, FILMSKI JUNAK, ZATVORENIK: Budva kao obećana Gugijeva zemlja

Objavljeno prije

na

Broj Budvana zaslužnih za organizaciju spektakularnih koncerata svjetskih muzičkih zvijezda Rolingstounsa i Madone, održanih u ljeto 2007. i 2008. godine na plaži Jaz, koji su završili u pritvoru, popeo se na 14. Nedavno je uhapšen biznismen Branislav Savić zvani Gugi, vodeći partner Opštine u mnogim kapitalnim investicijama zbog sumnje da je član budvanske kriminalne organizacije koja je u tri posla oštetila Opštinu za oko sedam miliona eura.

Radi se o poslu izgradnje čuvenog koncertnog platoa na Jazu u kome procijenjena šteta iznosi 2,1 milion eura, zatim izgradnji takozvanog donjeg bulevara i šteti od 3,7 miliona, te izgradnji puta za selo Krapina i naduvanim računima za 1,1 milion eura.

Dugi niz godina Savić je bio nezaobilazni partner gradskih vlasti u poslovima čija se vrijednost mjerila milionima. U Budvu je stigao početkom devedesetih prošlog vijeka, kao izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja. Za nepunih dvadesetak godina prešao je put od potpunog siromaha do bogataša čiji imetak vrijedi milione. Postao je vlasnik uspješne građevinske firme, brojnih vrijednih nekretnina, stanova, vile, poslovnih prostora, placeva, jahte…. U planu je bila i izgradnja hotela Metropol In u Bečićima, u blizini hotela Splendid.

Savićev meteorski uspon vjerna je ilustracija političke klime i korupcije koja vlada u Budvi, brzog bogaćenja čitave plejade lokalnih funkcionera koji su naprasno postali milioneri.

Svoju životnu priču koja podsjeća na američki san, ali na budvanski način, Savić je prenio i na filmsku traku, snimio je dokumentarac pod nazivom Tvorac svoje sudbine u kome prikazuje redosljed poslova koji su ga doveli do uspjeha, od početnih scena u kojima sa zavežljajem u ruci, u staroj zastavi bježi iz vatrom zahvaćenog rodnog sela Rastane kraj Mostara i kreće na put u nepoznato, do slika uglednog biznismena za koga saradnici i mnogi Budvani imaju samo riječi hvale.

U turističkoj prijestonici započinje biznis na gradskoj pijaci švercujući cigarete, devize, benzin i drugu deficitarnu robu tokom sankcija. Ubrzo otvara dragstor, malu prodavnicu koja je radila 24 sata, ,,prvu takvu radnju na Crnogorskom primorju”.

Konkretan biznis ipak počinje osnivanjem firme Gugi Comerc, stovarišta građevinskog materijala, koja prerasta u veliku građevinsku firmu. Međutim, pravi poslovi dolaze nakon uspostavljanja tijesnih prijateljskih veza sa uticajnim političarima i opštinskim čelnicima. Postaje kum tadašnjeg predsjednika Rajka Kuljače na njegovom crkvenom krštenju.

Savićevom poslovnom uspjehu više ništa nije stajalo na putu. Skupa sa novopečenim kumom-gradonačelnikom kreće u poslovne poduhvate. Dobija visokobudžetne poslove, širi vlastitu imperiju, kupuje nekretnine i postaje nezaobilazni gradski mecena. Pomaže sport, otvara i zatvara razne opštinske manifestacije.

Naročito se iskazao 2007. u poslu gradnje platoa za koncertnu binu na Jazu, sa pristupnim saobraćajnicama, vrijednom više miliona eura. Javni radovi na Jazu izvedeni su bez raspisivanja tendera, bez plana i projekta, direktnom pogodbom sa kumom Kuljačom. Kuriozitet u ovom poslu predstavlja raspisivanje javnog tendera gotovo dvije godine nakon završetka radova. Na šta se Kuljača odlučio kako bi zabašurio nezakonite radnje na koje su ukazivale budvanske opozicione partije.

Za posebne zasluge oko izgradnje bine na Jazu organizator koncerta Rolingstounsa poklonio je Gugiju vrijednu umjetnički sliku.

Nakon Jaza kum dobija posao izgradnje gradskog bulevara u dužini od 1.000 metara između zgrade Pošte i Jadranskog sajma. Na kilometru puta sa četiri trake Opština je, prema procjeni Tužilaštva ,,olakšana” za 3,7 miliona eura. Pored ovakvih milionskih aranžmana Gugi Comerc je izvodio i neke sitnije radove za Opštinu, gradio je manje saobraćajnice u naseljima Pržno i Lazi, zgradu novog dječjeg vrtića… Da bi poslovno-kumovska idila iznenada bila okončana. Počele su da pljušte optužbe sa obje strane. Saviću je, prema njegovim riječima, Opstina ostala dužna oko tri miliona eura na ime izvedenih radova. Puklo je i kumstvo, nakon Kuljačinog prvog hapšenja i silaska sa vlasti, da bi na kraju Savić podnio krivičnu prijavu protiv Kuljače i to pred tužilastvom u Srbiji.

Savić negira da je njegova firma imala privilegovan status u Budvi, poslove je, tvrdi, dobijao zato sto je imao jaku firmu sa najboljim ponudama na javnim tenderima. On je u jednom od ranijih razgovora za Monitor kazao: ,,Neka dođu ti drugovi iz Opštine, neka stanu u red da im vratim sve što su mi dali, sedmostruko i sve u zlatu. Gugi je bio prevarena strana koja im je poslužila kao paravan za njihove poslove”.

I na kumstvo sa Kuljačom gledao je na drugačiji način. ,,Jesam kum, ali bih volio da nijesam. To mi je bila velika životna greška”, vajkao se Savić nakon onog novogodišnjeg spektakularnog hapšenja budvanskih čelnika u aferi Zavala, kada je i sam na neko vrijeme napustio Budvu.

Na ime pomenutog duga Gugi je od Opštine dobio kvadrate u poslovnom centru TQ Plaza, ali je i time bio nezadovoljan. ,,I tu su me prevarili” tvrdio je, objašnjavajući da mu je obračunata visoka cijena po kvadratu poslovnog prostora. Odlukom Specijalnog tužilastva, ti prostori kao i druge nekretnine koje Savić posjeduje, privremeno su blokirani.

Posljednje scene dokumentarca čiji se naslov pokazao nezgodno proročkim, snimljenim u produkciji AMC Comunications iz Budve, Velibora Zolaka, posvećene su veličanju finansijske moći Savića, porodičnom životu u novoj, modernoj vili na obali Lepetana, u tivatskom zalivu, ispred koje se ljuljuškala bijela jahta i kruni njegovog upjeha, budućem hotelu na atraktivnoj lokaciji pored crkve Sv. Tome u Bečićima.

,,Kada sam odlazio iz Mostara nisam mogao ni sanjati da ću imati stan, a kamoli hotel”, govorio je Gugi objašnjavajući kako je postao milioner.

,,Ja sam bio vizionar, započeo sam građevinski posao u vrijeme investicionog buma u Crnoj Gori. Radio sam naporno dok su drugi spavali, i uspjeh nije izostao”.

Vanredne sposobnosti Branislava Savića u filmu su veličali pored kuma Rajka Kuljače i tadašnji potpredsjednik Dragan Marović, osumnjičen u mnogim budvanskim aferama, direktor Komunalnog preduzeca Đorđe Medin, umiješan u finansijske malverzacije preko firme Copyright, hotelijer Blažo Dedić i Dragan Ivančević.

Glavni glumac filma, Tvorac svoje sudbine zaslužuje, kažu, posebnu pohvalu za sveobuhvatni angažman u sprovođenju referenduma za osamostaljenje Crne Gore, kojom prilikom je dao svoj puni doprinos, naročito finansijski, ,,za obnovu stare crnogorske države”.

Može se samo nagađati kome i koliko novca je Gugi morao dati, na ime pomoći Crnoj Gori.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo