Usvajanjem Rezolucije o Crnoj Gori Evropski parlament jasno je stavio do znanja crnogorskoj vladi kako nas vidi. Upozorili su nas, između ostaloga, da u sektoru energetike treba planirati pažljivije. Pozvali su Ministarstvo ekonomije da na svojoj internet stranici objavi sve dokumente i anekse koji su vezani za postavljanje kabla između Crne Gore i Italije. No, to nije sve. UPOZORENJE IZ BRISELA: ,,Upozoravamo da velike brane često imaju značajan negativan uticaj na životnu sredinu i pozivamo na odgovarajuću i transparentnu procjenu njihovog uticaja na životnu sredinu uključujući i razmatranje ekološki boljih opcija, učešće javnosti i uključivanje civilnog društva prije donošenja odluka o njihovoj gradnji, u skladu sa pravnim tekovinama EU”, navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta.
Ovo je velika promjena, jer je originalni tekst ovog člana, koji je ranije predložio izvjestilac Čarls Tanok, podsticao na intenzivno iskorišćavanje hidropotencijala i izvoz struje kablom u Italiju.
“Ovo predstavlja veliku pobjedu civilnog sektora, Foruma 2010, WWF-a, Green Home-a i MANS-a”, objašnjava koordinator Foruma za ekonomska pitanja Dejan Mijović.
No, pitanje je koliko se ove smjernice koje stižu iz Brisela poklapaju sa energetskom mapom puta koju pokušava da projektuje crnogorska vlada kako bi stigla do zacrtanog cilja. A ciljevi se, s vremena na vrijeme, mijenjaju, ažuriraju, inoviraju… Sve u skladu sa potrebama – na vrhu.
Nije slučajno nedjelju dana prije Evropskog parlamenta zasjedala je crnogorska vlada i usvojila Energetsku politiku do 2030. godine.
STRUJA NAŠA NASUŠNA: Iako je u Strategiji energetike do 2025. godine bila planirana gradnja hidroelektrane na Morači, Komarnici i TE Pljevlja, Vladini energetski apetiti su naglo porasli.
,,Novousvojena energetska politika je potpuno na liniji studije Crnogorske akademije nauka i umjetnosti ‘Crna Gora u eri kompetitivnosti’ koju je prethodno naručila Vlada”, upozorava Mijović.
Između ostalog, studija Akademije sadrži i zaključak da je neophodno aktiviranje HE potencijala na slivovima rijeka Morače, Zete, Lima, Pive, Tare, Ibra i Ćehotine.
,,Treba nastaviti aktiviranje preostalog HE potencijala, posebno na gornjoj Tari, ne isključujući ni energetski i vodoprivredno veoma atraktivno rješenje sa HE Koštanicom”, piše u dokumentu CANU. Pri tome ne treba zaboraviti da je originalna projektna varijanta HE na Morači zasnovana na prevođenju Tare u Moraču.
,,Nesputanim otvaranjem tržišta i mogućnosti za gradnju hidroelektrana koje zagovara neoliberalna ekonomska škola od kojeg bi koristi uglavnom imali strani investitori, kao i naši koji se od nedavno bave samo biznisom, Crna Gora se istovremeno izlaže velikom riziku da se praktično sve rijeke i kanjoni pregrade desetinama ili stotinama manjih i većih hidroelektrana, što je suprotno važećoj Strategiji održivog razvoja zasnovanoj na ustavnom statusu Crne Gore kao ekološke države”, objašnjava Mijović.
PLANOVI ZA LOBI: Mijović upozorava na brojne prekršaje u pripremi, sprovođenju i namještanju tendera za HE na Morači, što dokazuje da je vladajući ‘energetski i graditeljski lobi’ i dalje jači od države.
,,Podsjetimo se samo kako su mimo zakona i pravila urađene i strateška procjena uticaja i detaljni prostorni plan samo za jednu varijantu projekta, da bi se nakon javne debate u tender uvrstile druge varijante čiji opis ni sad nije poznat”, kaže Mijović.
Ne treba zaboraviti ni da je donošenje Strategije razvoja energetike do 2025. izazvalo mnogo buke. Vlada je tada usvojila dokument bez procjene uticaja na životnu sredinu, a sve primjedbe date tokom javne rasprave aktuelne su i danas. Samo su malobrojne tada usvojene.
ZA NOVE DANE I STARE DRUGOVE: ,,Novi izvori energije, koje Vlada unosi u dokumentaciju, ne čude jer je u pitanju proizvod koji je izuzetno tražen, a mnogi razrađeni poslovi su u posljednje vrijeme stali, pa treba naći nove poslovne poduhvate. Energetika će biti novo (staro) polje interesovanja naše tranzicione poslovne elite”, kaže izvršni direktor NVO Green Home Darko Pajović.
Zanimljivo je da u novom Vladinom dokumentu kao jedan od ciljeva energetske politike stoji ,,utvrđivanje tarifne i cjenovne politike za energente na tržišnim principima uvažavajući stvarne troškove i povrat na investicije prema međunarodnim standardima u uporedivim sektorima i uslovima rada”, što je direktno priznanje da to sada nemamo.
Skrivene namjere vlasti s vremena na vrijeme vrlo jasno isplivaju na površinu. No, ni zvanična politika u sektoru energetike ne doživljava ovacije – ni u crnogorskoj javnosti, ni na zvaničnim evropskim adresama. Pitanje je samo do kojih će granica ići zainteresovane strane u ovom slučaju.
Ono što je izvjesno jeste da vlast i njoj bliski krugovi itekako žure da što prije počne gradnja hidroelektrana na Morači iako je u dosadašnjem procesu bilo i nezakonitosti i nelogičnosti. Tu je i sve veći i prepoznatljiviji pritisak da se rade i drugi energetski objekti iako je javni interes i dalje velika nepoznanica.
Marijana BOJANIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice