Povežite se sa nama

MONITORING

Bos se vraća kući

Objavljeno prije

12 godina

na

milo-djukanovic-ranko-krivo

Pred potjerom koja je u Bosni i Hercegovini dugo najavljivana i konačno otpočela, narkobaron Naser Keljmendi mogao se skloniti na Kosovo, odakle je, kao mladić, i pobjegao poslije prvog ozbiljnijeg krivičnog djela, pokušaja ubistva. Prema Monitorovom dobro obaviještenom izvoru iz crnogorske policije, on je makar desetak dana ranije bio vješto upozoren da će biti pokrenuta velika policijska akcija u BiH, i na vrijeme je otišao iz te države. Pojedini mediji u Bosni su objavili da mu je takva poruka navodno proslijeđena putem nepotpisanog teksta u Avazu još krajem avgusta. U listu čiji je vlasnik Fahrudin Radončić tvrdilo se da će Keljmendi biti uhapšen i zadržan u pritvoru trideset dana, a zatim pušten u nedostatku dokaza. Narkobosu je to bio signal da treba da se skloni. Gdje?

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Sadik Ahmetović je izjavio da bosanskohercegovačke agencije za sprovođenje zakona raspolažu informacijom da je Keljmendi prebjegao u Crnu Goru. Crnogorska policija je to demantovala, ali je Keljmendijev advokat Midhat Kočo izjavio Vijestima da mu se njegov klijent u srijedu javio iz Crne Gore. Rekao je da mu Keljmendi nije kazao da se nalazi u Crnoj Gori, ali da je to zaključio po pozivnom broju sa kojeg je zvao.

Monitorov izvor tvrdi da je Keljmendi, ako ništa drugo, bezbjedno propušten kroz našu državu, na putu prema Kosovu i Albaniji.

„Postoji operativna informacija da je Naser Keljmendi viđen dva dana prije pokretanja akcije Lutka u jednom podgoričkom kafiću. On se sada najvjerovatnije kreće na relaciji Kosovo – Albanija. Tamo ima široku mrežu ljudi koji mogu da ga skrivaju. Treba se prisjetiti da on ima odličnu saradnju sa vrlo jakim i zloglasnim klanom Borci iz Albanije, koji će mu pružati sigurno utočište koliko god mu je potrebno”, priča naš izvor.

Novinari Dana pokušali su da provjere lokacije u Podgorici i Ulcinju na kojima je Keljmendi ranije često boravio. Ispostavilo se da je stan iza podgoričkog kafea Grand nedavno prodao, a u ulcinjski hotel Kazagrande nije im dozvoljen pristup. Ispred hotela je, kako piše Dan, bio parkiran bijeli terenac bosanskih registarskih oznaka (A62-M-072) za koji se pretpostavlja da ga koristi Keljmendi. Dan navodi da je Naser Keljmendi posljednjih dana viđan u više podgoričkih lokala i restorana.

Prema riječima Monitorovog izvora, Keljmendi, koji ima više pasoša, posjeduje velike svote novca koje nije držao ni u Bosni, niti u Crnoj Gori, već na sigurnim mjestima, i koje će mu služiti dok se bude skrivao.

Naš policijski izvor pretpostavlja da se Keljmendi vjerovatno neko vrijeme neće kretati izvan regiona Kosova i Albanije. „Ali, nije isključeno da se, recimo, prebaci do Turske, i da otuda nastavi da vodi poslove”, smatra Monitorov policijski izvor. On vjeruje da je zajedno sa Keljmendijem iz Bosne otišao i najbliži krug njegovih saradnika u toj državi.

U policijskoj akciji Lutka koju sprovode bezbjednosne službe BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, MUP Kantona Sarajevo i Tužilaštvo BiH do sada je uhapšeno više od 30 osoba, među kojima je i bivši šef Odjeljenja za droge SIPA-e Bojan Cvijan.

Pored Cvijana uhapšen je i Zoran Pušara. Prema nezvaničnim informacijama u akciji MUP-a Republike Srpske, koja je tokom noći između utorka i srijede sprovedena u više gradova, u Bijeljini je uhapšen Marko Krajišnik. Nezvanično, oni su pripadnici klana Darka Eleza.

Mediji prenose da je policijska akcija usmjerena protiv tri organizovane grupe i više osoba koje su učestvovale u ubistvima i razbojništvima i rezultat je višemjesečne istrage o ubistvu Ramiza Delalića Ćele. Najmasovnija akcija izvedena je na području opštine Ilidža gdje je osnovni zadatak bilo hapšenje Keljmendija, osumnjičenog da je „mozak” organizovanog kriminala ne samo u BiH nego u cijeloj regiji.

Iako do zaključenja ovog broja Monitora nijesu saopštena sva imena uhapšenih, naš izvor vjeruje da je policijska akcija u Bosni i Hercegovini usmjerena i protiv kriminalne grupacije Darka Eleza.

,,Elez je stručnjak za naručena ubistva. Nalazi se u zatvoru u Beogradu. Po svoj prilici je bio blizak Keljmendiju. Vjeruje se da je upravo Keljmendi naručilac nekih ubistava koja je počinila ova grupacija”, kaže Monitorov izvor.

Pripadnik ove grupe, prema našim saznanjima, bio je i Miodrag Pajić iz Istočnog Sarajeva, specijalista za krađu automobila koji su korišćeni u izvršavanju ubistava, odnosno naručenih likvidacija.

,,Treba znati da je Elezova kriminalna organizacija bila naslonjena na crnogorsko podzemlje, odnosno na neke kriminalne grupe iz Crne Gore, što znači da će se ova akcija u Bosni reflektovati i na našu državu”, kaže naš policijski izvor.

Potres bi u Crnoj Gori mogao da se osjeti i iz pravca Hercegovine, prvenstveno iz Trebinja, gdje se razbuktala akcija Lutka. Monitor je ranije pisao o tome da je desetak kriminalnih grupa koje djeluju na području Trebinja, Bileće i Mostara, takođe direktno naslonjeno na crnogorsko podzemlje.

Iz Tužilaštva BiH je saopšteno da stotine pripadnika više policijskih agencija učestvuje u ovoj akciji. Dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović najavljuje da će tužilaštvo te države raspisati međunarodnu potjernicu za Naserom Keljmendijem.

,,Poslije ove akcije više ništa neće biti isto”, kazao je direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Goran Zubac. On tvrdi da su tokom akcije u potpunosti rasvijetljena ubistva Ramiza Delalića Ćele, Borisa Govedarice, Vladimira Mačara, Milana Vlaškića i Radeta Magazine i Đorđa Ždrala.

Mediji u regionu su odavno objavili da se Naser Keljmendi nalazi na čelu najjače kriminalne porodice na Balkanu, koja vodi poslove iz Peći i Sarajeva. Centar za istraživačko novinarstvo pisao je krajem 2009. kako Keljmendi i njegov klan upravljaju nizom firmi u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu, te imaju veze sa uticajnim ljudima u regionu.

Prema podacima srpske policije, Keljmendi je glavni finansijer i organizator prometa heroina sa Kosova, koji u Peć stiže autobusima iz Istanbula i Albanije, a zatim se, preko Rožaja, doprema u Novi Pazar, a odatle u Zapadnu Evropu. Prije godinu, Politika je objavila da je srpska policija, istražujući slučaj Darka Šarića, dobila saznanja da su Šarić i klan Keljmendija u bliskim odnosima, što je Keljmendi pokušao da negira.

,,Ja sam biznismen, a to što o meni pišu, neka im je na čast”, izjavio je ne tako davno Keljmendi.

Dobro obaviješteni izvor iz crnogorske policije prije više mjeseci je specijalno za Monitor napravio šemu klana Nasera Keljmendija, u kojoj se navode imena najmanje šezdeset ljudi kao njegovih najbližih saradnika. Prema ovom izvoru Keljmendi ima dobro razgranatu mrežu saradnika u Crnoj Gori.

Monitorov izvor, isto kao i SIPA, tvrdi da se uticaj Keljmendijeve organizacije osim BiH, proteže na Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, a da jedan krak stiže do Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega je ranije povedena istraga, odnosno akcija Besa u koju se uključio i Američki federalni biro (FBI).

Ovaj izvor smatra da bi regionalni policijski kapaciteti bili nemoćni da se nijesu umiješali stranci, što je završeno stavljanjem Keljmendija na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država. Keljmendija je, podsjetimo, američki predsjednik Barak Obama nazvao narkobosom, i to rame uz rame sa Meksikancem Hoze Antonio Soto Gastelumom i Avganistancem Said Vzir Šarom.

Očigledno, to je bio signal političarima na Balkanu da moraju stvoriti političku volju ako žele da se bore protiv organizovanog kriminala.

„Akcija u Bosni i Hercegovini, signalizuje da je u toj državi postignuta politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala. Vidjećemo kako će se to reflektovati u Crnoj Gori, s obzirom na Keljmendijevu veliku imovinu i njegove veze u našoj državi. Indikativno je da je Crna Gora i u ovom slučaju bila isključena iz akcije, kao i u slučaju Šarić”, podsjeća Monitorov upućeni izvor.

Kakva je u Crnoj Gori politička volja prema Keljmendiju vidjelo se nedavno kada mu je državno tužilaštvo omogućilo da se za krivično djelo divlja gradnja iskupi uplatom od desetak hiljada eura jednoj školi, odnosno vrtiću u Ulcinju, i kada su se u DPS-u podičili time što im je taj gospodin finansirao kampanju za nezavisnost.

Osokoljen takvom podrškom, Naser Keljmendi je potom pokušao da diskredituje crnogorske proteste koje je predvodio MANS, kada je na račun te nevladine organizacije uplatio čitavih dvjesta eura. Direktorica MANS-a Vanja Ćalović je novac odmah vratila i saopštila da je Keljmendi time pokušao da kompromituje energiju koja se probudila u Crnoj Gori i koja će dovesti do toga da on i njemu slični više nikada ne zarobe naše institucije, već da završe u zatvoru, a njihova imovina u državnoj kasi.

Imovina Nasera Keljmendija u Crnoj Gori još je na sigurnom, i on je ljetos uredno posjećivao i u njoj odmarao, uprkos pozivu iz SAD za zamrzavanjem i oduzimanjem. Za sada je negdje na sigurnom i bjegunac od pravde Naser Keljmendi. Do juče drag gost crnogorske upravljačke klase.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama 

Objavljeno prije

3 dana

na

7 Marta, 2025

Objavio:

Joanikije  Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti

 

 

Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”,  “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.

Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je  da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP).  Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije

3 dana

na

7 Marta, 2025

Objavio:

Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada

 

 

 

Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.

Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.

Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.

Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.

Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.

Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim…

Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije

3 sedmice

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih  analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje  konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone

 

 

Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.

Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.

Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine  budžetskih prihoda.

Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od  onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.

Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković  pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.

Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih,  da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.

Otud je konstituentima vladajuće većine jasno da, uz postojeće troškove života, njihov rad ne može dobiti prelaznu ocjenu. Posebno kada je najveći dio priče o uspjesima Vlade Milojka Spajića zasnovan na tvrdnjama da je, povećanjem plata i penzija, značajno povećan standard građana Crne Gore. Dok svaki odlazak u trgovinu tu priču dovodi u pitanje.

Zato nam sada izgleda kako su uhvaćeni u tamnom vilajetu vlastitog populizma. Utiču li svojim odlukama na pad cijena u maloprodaji imaće zadovoljnije građane ali će u državnoj kasi faliti još više novca za plaćenje sve većih obaveza. Na drugoj strani, nastavi li se dalji rast troškova života – kao što to obećava i najavljena stopa ovogodišnje inflacije od oko četiri odsto (pokazalo se da cijene hrane u Crnoj Gori rastu brže od zvanične stope inflacije) – imaće sve nezadovoljnije građane/glasače. Šta god urade, neće biti bez glavobolje. Ni oni ni mi.

Da se vratimo cijenama. I pomalo neobičnoj situaciji u kojoj nam se vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca u Crnoj Gori Dragan Bokan žali na činjenicu da je “sve poskupjelo”, premijer podržava bojkot trgovina, dok resorni podpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj ubjeđuje javnost da je akcija limitirane cijene “ubjedljivo uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije”. Pa na šta se to onda, i kome, žalimo?

Prema podacima Monstata, cijene hrane u Crnoj Gori povećane su u periodu od 2021- 2024. za 41 odsto, znatno više od ukupne inflacije koja je, u istom periodu, iznosila 30,5 odsto. Najviše su, prema tim podacima, poskupjeli mlječni proizvodi i  jaja (blizu 50 odsto) pa meso (skoro 40 odsto), dok su najmanje porasle cijene voća (21,5 odsto).

Rast cijena hrane je globalna pojava, dok su pandemija i rat u Ukrajini, pokazalo se, glavni izgovori. Međutim, prema izvještaju Oksfama iz 2023, koji nosi naslov Profitiranje od bola, na tome skoku cijena ekstremno je profitiralo”samo četiri do šest” dominantnih firmi koje, zaključili su, globalno kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od proizvodnje poljoprivrednih mašina do izrade farmaceutskih proizvoda za životinje. U tom izvještaju piše kako su baroni hrane „maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane”, dok su time, uz potrošače, podrivena i “prava seljaka, malih zemljoposjednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednicee”. Na drugoj strani, ti su baroni hrane  uvećavali svoje bogatstvo, između 2020. i 2022. godine, za milijardu dolara na svaka dva dana.

Jedina moguća odbrana od te pošasti je domaća proizvodnja hrane. A ona je u Crnoj Gori – u padu. Pride, kada uvoznicima dozvole da ubiju proizvodnju neke poljoprivredne kulture, ovdašnje vlasti zadrže uvedene carine. Da krajnji potrošači, prilikom kupovine uvezenih proizvoda, još jedan dio svog novca proslijede državi. Na jedan takav slučaj podsjetio je Nik Đeljošaj. Nakon konstatacije Miloša Vukovića (Reflektor, TV Vijesti) da smo 2019. mogli da kupimo gajbu domaćeg paradajza za 1,5 euro, a sada za te pare ne možemo kupiti ni jedan kilogram, Đeljošaj je najavio da će Vlada, pošto domaće proizvodnje paradajza više nema (besmisleno je proizvoditi gubitke) razmotriti mogućnost ukidanja postojeće carine od 30 euro centi po kilogramu.

Potpredsjednik Vlade dodatno nas je obradovao najavom mogućeg smanjenja stope PDV-a na voće i povrće. I ta najava je iznuđena, pošto je ovdašnja javnost od trgovaca saznala da su stope PDV-a koje se u Crnoj Gori obračunavaju na voće, povrće i  ribu preko četiri puta veće od onih u Hrvatskoj, kao najbližoj članici EU (21 naspram pet odsto). Opet, ta nas najava vraća na postavljeno pitanje: kolike gubitke u prihodima ovogodišnjeg budžeta Vlada smije sebi dozvoliti a da to ne proizvede potrebu dodatnog i neplaranog zaduženja?

Iz Volija pod bojkotom dobili smo i podatak da približno 900 proizvoda sa njihovih rafova u svojoj cijeni, uz PDV, sadrži i dodatne državne namete (carine, akcize) koji utiču na konačnu cijenu proizvoda. Država na te prozivke uglavnom ćuti, baš kao i ostali trgovinski lanci koji se, valjda, nadaju da se neće naći pod bojkotom ukoliko budu dovoljno tihi. I, eventualno, prošire katalog proizvoda na cjenovnim akcijama.

Sa aktuelnom skupoćom nije se tako lako izboriti.

Analiza Ekonomskog fakulteta u Podgorici, urađena prošle godine na inicijativu Privredne komore, pokazala je da su marže uvoznika i veletrgovaca slične ili čak veće od onih koje se zaračunavaju u maloprodaji. Dok im je ostvarena profitna stopa znatno veća. Prema tim podacima, prosječna bruto marža uvoznika, distributera i veleprodavaca u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. – 19,48, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto.  Paralelno, rasla je čista zarada koja je u svakoj od analiziranih godina bila značajno veća od stopa profita kod maloprodajnih lanaca. Prosječna profitna neto marža uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto, konstatuje se u Analizi.

Rasle su dakle: nabavne cijene, troškovi transporta, povećale su se marže uvoznika i veleprodavaca, država je dosljedno ubirala svoj dio kolača, a ponegdje dodala i nove namete. Vlasnici maloprodajnih lanaca su, uglavnom, zadržali ili donekle smanjili svoje marže ali im je to, zbog većih cijena, donosilo veći prihod i profit.

“Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade”, navodi se u Analizi. Uz konstataciju da je produktivnost za to vrijeme – padala.

Pokazalo se da su detalji Analize Ekonomskog fakulteta najviše pogodili premijera Milojka Spajića. Dokument je nazvao “sramotnim” i, gostujući u Uniji poslodavaca,  najavio: “Popričaću sa tim ljudima koji su je radili, jer je to čista laž”.

Premijeru je ponovo zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih  analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje – praktično do jedne – konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone. Jednako, analitičari smatraju da će Evropa sad 2 cijene pogurati u istom smjeru – na gore – samo nešto manjim intenzitetom.

Premijerova ljutnja teško da može spriječiti dalji rast cijena. Mada, možda, može uticati na to da neke druge važne teme ostanu van fokusa javnosti. Recimo, podaci Uprave prihoda koji pokazuju da tri četvrtine zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne. Dok se polovina njih nalazi između dva vladina minimalca (600 i 800 eura). Upravo te ljude, uz penzionere i nezaposlene, najviše pogađaju visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Dok vlada sprema analize. I skida kajmak.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo