Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bos se ispovijeda Amerikancima?

Objavljeno prije

na

Američki istražitelji su, prema tvrdnjama Monitrovog izvora iz crnogorske policije, napravili nagodbu sa narkobosom Naserom Keljmendijem i dodijelili mu ograničenu slobodu u zamjenu za saradnju i informacije koje će tražiti od njega. Balkanski kralj heroina je navodno prihvatio takvu ponudu, i već se nalazi daleko od Peći. „Njegova lokacija je sada Bliski istok. Nalazi se u nekoj vrsti kućnog pritvora i pod stalnim je nadzorom Amerikanaca. Kuću ne može da napušta, odnosno maksimalno mu je ograničeno kretanje”, kaže naš izvor iz crnogorske policije.

On objašnjava da je Keljmendi, za kojim je bila pokrenuta potjera, predstavljao prijetnju za druge narkobosove u lancu na avganistanskoj transverzali, i da bi ga možda neko od njih uklonio, da je bilo prilike, prije nego je pao u ruke Amerikanaca.

„Njemu je kod Amerikanaca najsigurnije. Oni ga čuvaju. Od njega će zauzvrat dobiti vrlo dragocjene informacije. Vidjećemo ko će sljedeći pasti”, tvrdi Monitorov izvor.

Keljmendi je u bjekstvu od kada je u susjednoj Bosni i Hercegovini konačno počela policijska akcija i potraga za njim, koja je završena raspisivanjem međunarodne interpolove potjernice. Keljmendi je akciju izbjegao tako što se najprije sklonio u Crnu Goru, odakle je bezbjedno otišao u rodni Peć.

Koha ditore je nakon toga objavila da je Keljmendi uhapšen u Peći, ali je kosovska policija ubrzo to demantovala, tvrdeći da je u akciji koju su sproveli uhapšen čovjek koji je fizički sličan njemu.

Monitor je, pozivajući se na dobro obaviješteni izvore, objavio da je Naser Keljmendi najvjerovatnije uhapšen, a da su ga iste noći preuzeli američki marinci koji su, čim je počela potjera u Bosni, stigli na Kosovo i bili stacionirani u vojnoj bazi Bondstil.

Portparolka ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici Šeli Siver izjavila je za naš nedjeljnik da nema informaciju o bilo kakvoj navodnoj akciji hapšenja Keljmendija.

,,Ambasada SAD i Evropska komanda Vojske SAD (EUCOM) potvrđuju da resursi Ministarstva odbrane SAD nijesu bili uključeni u bilo koju navodnu operaciju u vezi sa Naserom Keljmendijem. Mi nemamo informacija o bilo kojoj navodnoj operaciji hapšenja Keljmendija”, kazala je portparolka Siver.

Monitorov izvor objašnjava da američki vojnici i nijesu učestvovali u akciji hapšenja, ali da su „bili u Bondstilu za slučaj da Keljmendi pokuša da pruži otpor”.

„Vojska je propustila da čitav posao završe istražitelji Američke agencije za borbu protiv droge (DEA), koji su Keljmendija ‘obrađivali’ i pratili njegove aktivnosti više od deset godina. To je, uostalom, njihov posao, a ne posao za vojsku. Agenti DEA odavno su pratili njegove tragove po Kosovu”, tvrdi ovaj izvor.

Prema njegovim riječima Naser Keljmendi je napustio Kosovo sa lažnim kosovskim dokumentima, sa kojima mu nije bila potrebna viza za zemlju u koju je otišao.

„Odletio je sa prištinskog aerodroma, u pratnji sina Liridona i brata od strica Redžepa Džeka Keljmendija. Na aerodromu u gradu na Bliskom Istoku sačekali su ga agenti Američke agencije za borbu protiv droge, i sproveli ga do njegove kuće koju tamo posjeduje odranije”, tvrdi ovaj izvor.

On navodi da Keljmendi u tom gradu ima i firmu za distribuciju cigareta, koja se ne vodi na njegovo ime.„On je shvatio bezizlaznost situacije u kojoj se našao i prihvatio je ponudu za saradnju”, tvrdi Monitorov izvor.

Monitor je ranije pisao da su na putu droge takozvanom balkanskom rutom kriminalne organizacije sa prostora bivše Jugoslavije veoma dobro uvezane, i da se naslanjaju jedna na drugu. Tako, prema tom izvoru, veoma značajnu kariku na heroinskoj transverzali čini desetak hercegovačkih kriminalnih grupa, koje su direktno povezane sa kriminalnim grupama u Crnoj Gori. Droga se na balkanskoj ruti iz Bosne i Hercegovine, odnosno iz Trebinja, Bileće, Sarajeva, Stoca, Metkovića i Mostara, prebacuje dalje u Hrvatsku. Droga iz Crne Gore, odnosno Rožaja, do Bosne, i dalje za Hrvatsku i Sloveniju ide i rutom preko Novog Pazara i Sarajeva. U Hrvatskoj je na tom poslu, pored splitske i korčulanske, angažovano još makar osam narko bandi, dok ih u Sloveniji ima četiri do pet.

Brojne su narko grupe na glavnoj balkanskoj „stanici”, na prostoru Makedonije i na Kosovu. Međunarodne agencije za borbu protiv organizovanog kriminala i droge odavno su Kosovo označile kao veliko skladište heroina i distributivni centar za Evropu, pa i ostatak svijeta. Jedan zapadni diplomata na službi na Balkanu iznio je procjene obavještajnih izvora da se na području Kosova, Albanije i zapadne Makedonije u svakom trenutku nalazi bar sedam tona heroina spremnog za put na Zapad.

U analizi koju je Centar za mir na Balkanu uradio još prije deset godina, podsjeća se na podatak njemačke policije koja tvrdi da se sa Kosova uvozi 80 odsto evropskog heroina. U ovoj analizi se navodi da je herion vrijedan 12 puta svoje težine u zlatu.

Deset hiljada ljudi, kao velika kompanija ili familija, vrte milijarde eura na heroninskom putu prema zapadnoj Evropi. Ne zvuči zbog toga nevjerovatno da se i bogatstvo Nasera Keljmendija mjeri milijardama. Mediji su odavno objavili da se Naser Keljmendi nalazi na čelu najjače albanske kriminalne porodice na Balkanu, koja vodi poslove iz Peći i Sarajeva.

Ko je sve bio uključen u poslove sa drogom na avganistanskoj transverzali? Gdje je završavao novac? Kako se ,,prao”? Ko je od političara i u kojim državama pružao logistiku i Keljmendiju i drugim važnim karikama na ovom najvećem međunarodnom putu droge sa istoka na zapad? Hoće li te karike početi da ispadaju nakon Keljmendijevog hapšenja?

„Keljmendijevi kraci su dugi i brojni, tako da se njegovim hapšenjem, bez razbijanja čitavog klana, prljavi narko poslovi neće zaustaviti”, smatra Monitorov policijski izvor. Svejedno mnogi od crnogorskih uglednika sada strepe čije će sve ime istražiteljima povjeriti Naser Keljmendi. Do skoro rado viđen gost u Crnoj Gori.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo