Povežite se sa nama

OKO NAS

BOROVNICA UGROŽENA OD NESAVJESNIH BERAČA: Kontrole intenzivne, grebenanje intenzivnije

Objavljeno prije

na

Nama pomaka u sprječavanju nesavjesne berbe borovice na sjeveru. Iz Uprave za šume kažu da ne odustaju od kontrola, ali da se broj onih koji taj šumski plod skupljaju grebenima ne smanjuje

Priča o tome koliko se nesavjesnim branjem borvnica na sjeveru Crne Gore nonosi šteta tom dragocjenom šumskom plodu, nepromijenjena je minulih par decenija. Zakoni, pravilnici, apeli, kontrole načina branja i sporadične kazne  do sada nijesu dali značajnije rezultate, pa i ovog ljeta mehaničko branje uništava borovnjake i doprinosi kontinuiranom smanjenu prinosa i površina na kojima uspIjeva „plavo blago sjevera“.

Na stotine berača, na nekoliko planina, već dvadesetak dana borovnice za otkup beru  takozvanim grebenima. Prema informacijama  iz nekih opština, na desetine tona su već otkupljene. Sakupljene su, uglavnom, grebenima.

„Zaraditi se može samo ako se borovnice grebenaju. Kilogram tako ubranih ovog ljeta  košta 1, 30 eura. Ručno brane su i do sedam eura, ali da bi se prodale treba ih iznijeti na pijacU i dangubiti. Kupuju ih, uglavnom, turisti. Za ove grebenom brane dolaze otupljivači na planinu“, pričaju berači na Bjelasici.

Njihova jedina glavobolja je što, kako objašnjavaju, „na kolašinski dio planine dolaze Mojkovčani u berbu“. To vide kao nepravdu, uz činjenicu da je svake godine borovnica sve manje.

Koje su to  zakonske obaveze za sakupljanje borovnice u komercijalne svrhe, kao i  pravilan način berbe u skladu sa primjenom dobre poljoprivredne prakse  ponovljeno je mnogo puta na edukativnim radionicama, koje je prošle godine orgnizovalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Objašnjeno je i da je uloga ministarstva prije svega savjetodavna.

„Savjetujemo da plod sakupljaju pravovremeno, u fazi sazrevanja, da berbu obavljaju ručno i da vode brigu o zaštiti prirode. Apelujemo i na otkupljivače, da prije svega otkupljuju ručno branu borovnicu, kao i da upoznaju svoje berače sa pravilnim načinom branja. Ručno brana borovnica daje kvalitetnu i ujednačenu berbu, proizvod prve klase koji ima odličnu cijenu na tržištu“, ponavljali su predstavnici ministarstva na terenu.

Dobra pozicija borovnice sa sjevera Crne Gore nikad nije bila upitna na stranim tržištima. Nije upitno ni da prodajom tog šumskog ploda na stotine domaćinstava obezbjeđuje značajne prihode. Pitanje je samo do kada će to biti tako, ako se ima na umu da je – dobrim dijelom i njihovom zaslugom – rod svake godine slabiji.

Otkupljivači, uglavno, tvrde da se pridžavaju zakona. Istina, tokom minule dvije godine, otkup je počeo kasnije, jer se navodno “čekalo da sazri plod“. Međutim, neosporno je i da su oko 90 odsto otkupljenih količina ubrane mehnički.

„Nije riječ samo o grebenima. Postoji praksa mlaćenja motkama borovnica. I na taj način se oštećuje stabljika biljke. Nadležni treba da učine više da zaštite tu biljnu poplulaciju i ne samo tu vrstu. Svjedoci smo da nestaju cijela staništa, recimo, lincure.  To je generalni problem kada je riječ o ljekovitom bilju, kao značajnom resursu sjevera. Nema dovoljno kontrole i brige”, tvrde iz NVO Natura, koja godinama realizuje projekte sa ciljem očuvanja prirodnih bogastava sjevera.

Direktor Nature Mikan Medenica tvrdi da „borba protiv nesavjesnog branja mora biti na više forontova, a da se mora početi od edukacije pa nastaviti sa kontrolama i sankcijama“.

U  zajedničkim kontrolama šumarske i ekološke inspekcije, na području kolašinske i andrijvačke opštine, koja je započeta 20. jula prošle godine, provjeravana su preduzeća koja se bave otkupom borovnica i drugih nedrvnih proizvoda u Beranama i Rožajama. Tada je ustanovljeno da nije bilo kršenja zakona, jer su  svi imali  rješenja od Agencije za zaštitu životne sredine o vršenju otkupa. Kontrolori u prostorijama tih preduzeća nijesu, navodno, našli  plodove brane nedozvoljenim sredstvima.

Zvaničnih podataka o rezultatima kontrole ove godine nije bilo do zaključenja ovog broja Monitora. Međutim, kako su nam nezvanično rekli u Upravi za šume (UŠ), kontrole su još intenzivnije, mada su na području kolašinske opštine, rezultirale do sada  samo jednom prijavom.

Zaposleni u kolašinskoj područnoj jedinici UŠ borbu protiv nesavjesnih berača nazivaju „najuzaludnijom bitkom koju vode“. Velki problem su im, objašnjavaju, organizovane grupe koje dolaze na Bjelasicu iz Bijelog Polja, Berana, Mojkovca…

„Nekada ih je u grupi po 50-ak. Dobro su organizovani, pa imaju i „stražare“ koji dojave da je naše terensko vozilo preko planine. Onda se sakrivaju. Pored toga, berba se obavlja u ranim jutarnjim satima. Mnogo je teškoća u zaštiti borovnica, ali bi pomoglo ako bi se prvo obračunavali sa otkupljivačima, koji uglavnom i organizuju te brojnije grupe berača. Neophodno je precizno odrediti  vrijeme berbe, jer je branje grebenima mnogo manje štetno ako je plod dovoljno zreo“, kazali su nezvanično Monitoru u UŠ.

Zahvalni su, objašnjavaju, mještanima pojedinih katuna na Komovima, koji „imaju kulturu branja i brane borovnjake u blizini svojih koliba“. U tim katunima odavno je spriječeno branje grebenima.

Kolašinci takođe, tvrde naši sagovornici, minulih nekoliko godina imaju pažljiviji odnos prema tom prirodnom bogastvu. „Zaista je za pohvalu što  berači sa područja kolašinske opštine imaju više savjesti. Vode računa, pa ulaze u borovnjak  tek nakon što sazriju borovnice. Međutim, to bude često uzaludno, kad nekoliko desetina berača iz drugih opština samo  omlati zelene borvnice, isčupa stabljike i na druge načine ošteti stanište. Otkupljivači su ključ problema”, kažu čuvari šuma.

Za samo pet dana avgusta na području rožajske opštine otkupjeno je oko 10 tona borovnica.  Vjerovatno, dvostruko više sa područja  Bjelasice.

Branje borovnica u komercijalne svrhe definisano je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe. Od prošle godine postoji i brošura  “Branje šumskih borovnica”, kojom je resorno ministarstvo pokušalo da doprinese podizanju savjesti berača i otkupljivača.

Propisano je da sakupljanje i korišćenje nezaštićenih divljih vrsta biljaka u komercijalne svrhe može da se obavlja samo u  optimalnoj fazi vegetativnog razvoja. “Sakupljanje borovnice dozvoljeno je u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja, odnosno u fazi sazrijevanja bobice, pod uslovom da se ne upotrebljavaju mehanička sredstva (grebeni i druga), ne čupaju ili oštećuju podzemni organi, na području sakupljanja ostavi najmanje 25 odsto od ukupno utvrđene količine biljne vrste, ne lome, oštećuju stabla i  grane žbunova i ne nanosi druga šteta borovnici i njenom staništu…“, piše u Pravilniku.

Toga se, gotovo, niko ne pridržava, a ponajmanje preduzeća koja imaju potrebne dozvole za otkup. Odavno su osmislili načine za „prinudno sazrijevaje“ zelenih plodova nakon otkupa, a prilično nisku cijenu po kilogramu tog šumskog voća,   pravdaju slabim kvalitetom borovnica. To je, kažu u UŠ, začarani krug. Da bi se prekinuo, objašnjavaju, prvo i najstrožije sankcije treba usmjeriti prema otkupljivačima.

Pri rješavanju tog problema, smatraju zaštitari, treba voditi računa i o činjenici da je sakupljanje borvnica i „socijalno pitanje“. Mnogim porodicama osiromašenog sjevera to je jedini način da obezbijede novac za spremanje djece za školu ili obezbijede ogrijev i zimnicu.

 

          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo