Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bolje biti ambasador nego idealista

Objavljeno prije

na

Studenti protestuju Evropom. Traže jeftinije studiranje, bore se protiv politike koja je skresala budžet javnom obrazovanju. Ohrabrujuća slika: hiljade mladih ljudi na ulicama, spremni da se bore za bolju budućnost.

Kada su domaći mediji izvjestili da je ,,grupa studenata prekinula kolokvijum na Pravnom fakultetu protestujući zbog nezakonitih izbora za studentske predstavnike”, neko bi mogao pomisliti da su i naši studenti ufatili korak s Evropom. Prevario bi se.

U RITMU DPS-A: Dok su pred kamerama objašnjavali razlog upada na kolokvijum profesorice Ljiljane Kadić, oštrije oko je primijetilo da naši ,,borci protiv nepravde” ne nose parole, niti uzvikuju bilo šta što bi ih identifikovalo kao studente koji protestuju, po bijelom svijetu.

Stvari su jasnije kada se zna da ,,slobodomisleće studente” na Pravnom fakultetu studenti zovu Mujovci. Da ih instruiše dekan Ranko Mujović, bivši poslanik vladajuće partije, tvrdili su i aktuelni predstavnici Studentskog parlamenta koji su pobijedili ne nedavnim izborima. Mujovci su borbu za izbore na Pravnom fakultetu vodili pod parolom Pobjeda je Pravnog. Stilizovana DEPS -ova predizborna krilatica: Pobjeda je Crne Gore. Da se zna ko je ko.

Monitor je pisao da dekan pokušava da obezbijedi većinu u Vijeću fakulteta preko studentskih predstavnika, te da mu zbog toga ne odgovara pobjeda aktuelnih studentskih funkcionera koji su mu se suprostavili, javno najavljujući da će tražiti njegovu smjenu. Glasanje o nepovjerenju dekanu Mujoviću najavljeno je, u prisustvu rektora, za sljedeću sjednicu Vijeća.

Ineteresantno, profesorici Kadić, na čiji su ispit studenti upali, Mujović se na sjednici Vijeća ironično podsmjehivao, pošto mu je pred rektorom postavila nekoliko neugodnih pitanja. Nakon Mujovićeve neprikladnog ponašanja i mimike kojom pribjegavaju u predškolskom uzrastu, profesor Milan Popović je dekanu kazao da je ,,sramota za univerzitetsku zajednicu”, što se završilo tužbom koju je Mujović uputio Sudu časti.

Da o dekanu ne misli lijepo, profesorica Kadić kazala je javno, i u autorskom tekstu u medijima. Mora da je grupa studenata protestujući navodno protiv nezakonitih studentskih izbora upala baš slučajno na njen ispit.

Ljiljana Kadić se obratila pismom dekanu i rektoru Predragu Miranoviću insistirajući da je ugrožena bezbijednost studenata, a da je uprava fakulteta bila dužna da to spriječi. Šta je dekan uradio sa svojim primjerkom, ne zna se. A dopis rektoru se zagubio.

,,Od nadležnih službenika sam saznala da ga je dekan uzeo”, objasnila je profesorica Kadić, koja je potom pošla u rektorat sa pismom u ,,kojem obavještavam rektora da dekan neovlašteno drži moje pismo, a sve u cilju odugovlačenja postupka vašeg blagovremenog upoznavanja sa činjenicama, kako bi dobio u vremenu za novi scenario jer mu je prethodni doživio debakl kao i svi raniji”. Mujović se neosnovano plašio rektora. Miranović nije imao vremena za profesoricu Kadić. Nije se ni oglašavao tim povodom, iako ga zakon prepoznaje kao odgovornog za rad i red na svim univerzitetskim jedinicama.

Miranović je na sastanak u rektorat pozvao Mujovce i aktuelne studentske predstavnike, pokušavajući da napravi kompromis. Ishod razgovora još nije poznat, ali nije nemoguće da će se dobrom računicom, u rektorovoj kancelariji, završiti ,,studentske bune”.

ZA PRIMJER: Da čovjek mora biti pragmatičan, a ne idealista, studente je ovih dana podučio i Ljubiša Stanković, bivši rektor i budući ambasador u Londonu.

Stanković je jedan od zaslužnih članova radne grupe koja je radila na izmjenama zakonodavstva u obrazovanju, a koja je omogućila studentima privatnih univerziteta (pa i premijerovog) da se finansiraju iz budžeta, pošto vlada procjeni da li je to od javnog interesa. Premijer će tako odlučivati da je li od javnog interesa fiansiranje njegovog UDG-a.

Stanković je u intervjuu Analitici kazao: ,,Vjerujem da će pregovori za članstvo Crne Gore u EU početi za manje od godinu dana. Nema razloga da ne vjerujemo da oni koji su obezbijedili Crnoj Gori status kandidata za EU za samo nekoliko godina od nezavisnosti, neće moći da nastave putem do pune integracije i članstva”. Kao da je živa Kunderina Češka u kojoj partija od glavnog junaka traži da napiše pismo čitalaca u kom će se odreći jedne sasvim benigne primjedbe na račun partije, da bi nastavio da radi kao hirurg.

Filip Kovačević, profesor Fakulteta političkih nauka komentariše naše ,,studentske proteste” i studentske uzore: ,,I profesori – dvorski intelektualci – amoralni karijeristi, i studenti koji rade na gušenju slobode misli i djelovanja – sve je to odraz provincijalne svijesti”. On kaže: ,,U jednu ruku, to je sistem spojenih sudova koji se može prekinuti samo temeljnom demokratizacijom crnogorskog političkog prostora – hapšenjem zločinaca i lopova, lustracijom, saradnjom između svih opozicionih činilaca, razvojem novih autonomnih inicijativa, pokreta i političkih partija. I univerziteti, kao i ostali segmenti crnogorskog društva, su u ovom trenutku zarobljeni u močvari koju je kreirala jedna korumpirana, bahata i suštinski neobrazovana politička elita”.

Profesorica Branka Bošnjak regovala je ove sedmice upozoravajući da se obrazovni sistem urušava, a da se zbog nezaintersovanosti nadležnih stiče utisak da to urušavanje „nekom odgovara”.

Studenski protesti kod nas su nepoznata pojava. Ako se ne računa učešće studentskih predstavnika u antibirokratskoj revoluciji, u sumrak dvadesetog vijeka kada su se borili i izborili za podmlađivanje jednopartijskog sistema. Upamćeno je: studentske organizacije nijesu podržale ni cetinjske gimnazijalce u jednoj od rijetkih ovdašnjih pobuna protiv režimskog nasilja. To naravno ne znači da su svi studenti u Crnoj Gori pripitomljeni. Neorganizovanih studentskih glasova, koji ustaju protiv nepravde, bilo je.

Za sada su, međutim, organizovane samo grupe za podršku režimu. A oni koji se bave društvenim naukama upozoravaju da takve grupe, kojih nema samo na univerzitetu, mogu predstavljati opasnost kad DPS jednom ode s vlasti.

Filip Kovačević napominje: „Postoji i ona druga nemala grupa studenata koji reaguju, mada za sada sporadično, na gruba kršenja ljudskih prava i profesionalne etike na državnom univerzitetu i šire”. On podsjeća na stotine studenata koji su svojim potpisima i peticijama dali podršku profesoru Popoviću i njemu i njihovim istupanju protiv šikaniranja i političke diskriminacije. „Vjerujem da će se vremenom i ova grupa studenata organizovati i da će njihove inicijative biti sasvim u duhu progresivnog studentskog bunta koji je zavladao ne samo u evropskim prijestonicama, nego i u ovom našem regionu”.

Sigurno je: razloga za bunt neće im faliti.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo