Mojkovački pčelari tokom minulog mjeseca pretrpjeli su štetu, koja je, prema dosadašnjim podacima, već dostigla polovinu one izazvane kvrgavošću kože krava. Oko 400 košnica na području te opštine uništila je bolest, koja još zvanično nije identifikovana, ali se, na osnovu prvih laboratorijskih analiza, pretpostavlja da je riječ o parazitskom oboljenju nozema cerana.
Kako kaže Ranko Medojević, predsjednik jednog od dva tamošnja udruženja pčelara, šteta sada iznosi između 40.000 i 50.000 eura, ali pčelari strahuju da taj broj nije konačan.
„Na području Potarja, k manastiru Dobrilovina, s lijeve i desne strane Tare, skoro da nema zdravog pčelinjaka. Najviše su pogođena pčelinja društva u Prošćenju, Gojakovićima, Bistrici, Lepencu… Prve laboratorijske analize pokazuju da je riječ o nozemi cerana. Još od početka smo sumnjali da je upravo o tom oboljenju riječ. Imamo informacije i da su u drugim djelovima opštine primijećeni gubici pčela. Iz drugog udruženja nas, takođe, obavještavaju da i njihovi članovi već imaju znatne gubitke”, kaže Medojević.
Prema njegovim riječima, neki pčelari su ostali i bez 20 do 40 pčelinjih društava, što je ogromna šteta i dodatni atak na ionako oslabljenu poljoprivredu sjevera. Medojević kaže da se bolest manifestuje masovnim napuštanjem košnica, pčele su dezorijentisane i ne vraćaju se, kako bi uginule van košnica. Medojević objašnjava da se bolest otkriva onda kada bude kasno da se bilo šta učini. On naglašava „da bolest još nije izučena, te da ne postoji mogućnost da se u našoj državi precizno utvrdi o kojoj je vrsti nozeme riječ, jer se to postiže tek mikromolekularnim analizama”.
„Bolest se vrlo teško može uočiti, jer oboljele pčele ne ostavljaju nikakve tragove u košnici, kao što je slučaj kod nekih drugih oboljenja. Ove godine smo primijetili da matica slabijim intenzitetom zaliježe i da se smanjuje broj pčela u košnici, da bi na kraju naišli na pravu pustoš. Tek tada pčelari uvide da je u košnici ostala matica s malim brojem jedinki ili, moguće, osa”, kaže predsjednik udružnja Potarje.
On isključuje ljudski faktor, odnosno neadekvatnu brigu pčelara, kao eventaulni uzrok uginuća pčelinjih društava. Prema njegovim riječima, o tome bi se moglo govoriti jedino kada bi u pitanju bili pojedinačni slučajevi, ali ne i u situaciji masovnog uništenja pčelinjaka.
„Nestanak pčela iz košnica primijećen je sredinom prošlog mjeseca, ali se masovan pomor desio tokom protekle dvije sedmice. Direktna šteta je već sada ogromna, a posljedice će se osjetiti i u voćarstvu. Ta bolest je posljednjih godina evidentirana u Srbiji, a prije nekoliko godina i u Njemačkoj je opustošila pčelinjake”, kaže Medojević.
U Veterinarskoj ustanovi Đurović kažu da se njima tokom minule dvije sedmice javilo tek nekoliko pčelara koji su tvrdili da su im pčele nestale iz košnica. Kako kaže dr Tanja Simović, mišljenja veterinara i većine pčelara oko nestanka pčela iz košnica ne podudaraju se, a prema dosadašnjim analizama kao uzrok nestanka pčelinjih društava isključuje se američka kuga.
„Razogovarala sam, međutim, s jednim mojkovačkim pčelarom koji ima oko 500 košnica i moje i njegovo mišljenje se podudaruju. Složili smo se da bi uzrok, najvjerovatnije, mogla biti, varoa. Godina je išla na ruku toj bolesti, to jest, pogodovao joj je dug vlažni period. Godina nije bila ‘medonosna’, pa je pčele bilo neophodno prihranjivati. U tako oslabljenim leglima ta bolest, koja napada i jaka legla, uzela je, pretpostavljam, danak”, kaže dr Tanja Simović.
Ona tvrdi da će se više znati nakon što zvanični rezultati analize poslatih uzoraka stignu iz Podgorice i podsjeća da je slična pojava uzela danak i na jugu Srbije, pa se čekaju rezultati analiza i iz te države. Simovićeva napominje da je od pojedinih pčelara čula da su pčele napustile košnice nakon prihranjivanja određenim sirupom, kupljenim u Danilovgradu.
,,Varoa je naš uobičajeni problem, radi se o krpelju koji je konstantno prisustan kod pčela. On može da bude faktor, jer pospješuje ostale virusne ili parazitske bolesti. Međutim, sasvim je pouzdano utvrđeno da je u ovom slučaju riječ o nozemi, a o tome sam obaviješten iz nadležnih ustanova koje su već obavile analize”, kaže predsjednik Udruženja pčelara Potarje.
Iako je slična pojava registrovana i na području kolašinske opštine, to je, kako kaže tamošnji ugledni pčelar Velibor Šćepanović, u daleko manjem opsegu.
„Kod dva pčelara u Trebaljevu i Mioskoj primijećen je nestanak određenog broja pčela, ali to je daleko manji problem nego u Mojkovcu. Zaista je čudna situacija, kakve ranije nije bilo. Normalno je uginuće pet do 10 odsto legla godišnje, ali to što se sada dešava alarmantno je i zahtijeva brzu reakciju svih nadležnih”, kaže Šćepanović.
On se pribojava da u narednom periodu ni kolašinski pčelari neće biti pošteđeni muka koje imaju u Mojkovcu, s obzirom na blizinu te dvije opštine. I kolašinski pčelar isključuje da bi uzrok mogao biti nedovoljno brige pčelara o leglima, to jest, nedovoljno ili neadekvatno prihranjivanje.
Mojkovački pčelari očekuju hitnu intervenciju s lokalnog i državnog nivoa, prije svega kad je riječ o evidentiranju dosadašnje štete i stanja, ali i pokušaju sprječavanja širenja bolesti. Takođe nadaju se i da će država naći način da im, bar dijelom, nadoknadi štetu.
„Mi smo, čim smo uočili problem, obavijestili Savez pčelarskih organizacija, Veterinarsku upravu, lokanu veterinrsku ordinaciju, Ministarstvo poljoprivrede. Očekujemo da će Savez u saradnji s resornim Ministarstvom i Veterinsrkom upravom formirati stručnu komisiju koja će na licu mjesta evidentirati stanje u pčelinjacima, kako bi preduzeli dalje mjere za suzbijanje bolesti a nadamo se i nadoknadi štete”, rekao je Medojević.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
SVIJET3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice