Pravno dejstvo fakta da je Budimiru Šaranoviću, predsjedniku Državne izborne komisije, pozlilo, je to da su prigovori Demokratske partije socijalista usvojeni i da se izbori u Beranama ponavljaju na pet biračkih mjesta. Ako mu slučajno pozli kad neko preda kandidaturu za predsjednika Crne Gore, ne bi imao ko ni da je prihvati ni odbaci. Takav nam je vrh aparata koji sprovodi izbore i brine da sa njima bude sve po redu i zakonu.
Uz dužno poštovanje prema stvarnom zdravstvenom stanju gospodina Šaranovića, nestvarno je što izborna volja građana Crne Gore zavisi od pitanja: „Kako je danas Budimir?”.
Izbori u Beranama održani su 4. februara. Koalicija Zdravo Berane osvojila je 14, Demokrate četiri, a DPS, ojačan Socijaldemokratama i Bošnjačkom strankom, 17 mandata. Berane su ostale opzocione zahvaljujući jednom odborničkom mjestu.
Prigovore za ponavljanje izbora na pet biračkih mjesta u Beranama DPS-ova koalicija je predala 12. februara. Shodno Zakonu o izboru odbornika i poslanika o njima je moralo biti odlučeno u roku od 24 sata. Sjednica Državne izborne komisije na kojoj se raspravljalo o prigovorima DPS-a 13. februara je prekinuta nakon sto se Šaranović požalio kolegama da se ne osjeća dobro. Komisija se razišla.Tu je na snagu stupio Član 109 Zakona o izboru odbornika i poslanika koji, pored ostalog propisuje: ,,Ako nadležna izborna komisija po prigovoru ne donese rješenje u rokovima predviđenim ovim zakonom, smatraće se da je prigovor usvojen”.
Smatralo se ne smatralo, to nije imao ko da kaže, niti je rekao. Upućeni kažu da se opozicija nadala da se DPS neće usuditi da organizuje glasanje o prigovorima nakon što su istekli svi mogući rokovi. Protivno zakonu, čekalo se da Šaranoviću bude bolje, i da, dvije sednice kasnije, zakaže nastavak sjednice na kojoj je izglasano da su prigovori opravdani.
Prema Poslovniku DIK saziva predsjednik, samostalno ili na zahtjev tri člana. Propisi kažu i da predsjednika Državne izborne komisije u slučaju spriječenosti zamjenjuje član Državne izborne komisije u stalnom sastavu kojeg on odredi. Ako ne može ili neće da ga odredi – onda ništa. Nije nevolja u imenovanju zamjenika, nego u tome što, ako nema predsjednika, DPS nema većinu glasova i DIK-u. Prosto.
,,Skupština, kao institucija koja bira Državnu izbornu komisiju ne smije sebi dozvoliti da pasivno posmatra dešavanja koja mogu dovesti do pravnog haosa i podizanja tenzija. Mora se, u skladu za ustavnim i poslovničkim ovlašćenjima, uključiti u rješavanje ovog problema prije nego što on eskalira do tačke sa koje nema povratka”, kaže za Monitor Dragan Koprivica, direktor Centra za demokratsku tranziciju.
Sekretar i član DIK-a iz opozicije Veljo Čađenović kazao je ranije da nije bilo razloga da se ponište izbori u Beranama. ,,To nema veze sa pravom, ali ni moralom”, ocijenio je.
Prema riječima Milisava Ćorića, takođe opozicionog člana DIK-a bilo je elemenata da se ponište izbori samo na jednom mjestu.
,,Glasačkom mašinom DPS-a, BS-a i SD-a, usvojeni su prigovori. Krše se pravni principi i u DIK-u je evidentan organizovani kriminal”, rekao Ćorić na konfereciji za novinare.
U Beranama se, kažu Monitorovi izvori, u opozicionim redovima ne boje volje birača već upravo – organizovanog kriminala. Nezvanični izborni štab DPS-a u hotelu Berane, kako tvrde, radi bez predaha. ,,Skeniraju” se prevashodno birači Demokrata, ali je dužna pažnja poklonjena i ljudima koji ne izlaze na izbore.
U Koaliciji Zdravo Berane sigurni su da matematika na terenu pokazuje da pobjeda te kolaicije i Demokrata ne može biti dovedena u pitanje. Prema nekim izvorima, da bi dobila jedno odborničko mjesto, DPS-ovoj koaliciji fali 320 glasova. Zdravo Berane bi, teorijski, moglo pripomoći Demokratama, čiji mandat je ugrožen, ali sve mora biti izvedeno vrlo pažljivo kako sami ne bi izgubili odborničko mjesto. Situacija se, kažu u Beranama, komplikuje ,,džakovima para” koje vlast donosi.
Na pet izbornih mjesta gdje će izbori biti ponovljeni u utorak, 6. marta,
u februaru je od 1.314 glasova Zdravi Berane osvojilo 535, Demokrate 132, a DPS 547. Početna prednost opozicije je 120 glasova. Od pet biračkih mjesta – Novo naselje, Pešca, Zagorje, Mašte i Mezgalje, opozicija je izgubila samo na jednom. ,,U Mezgalje je palo metar snijega, pa da vidimo kome je do glasanja”, samo djelimično u šali kažu u Beranama. Tačno čeljade može da zamisli Tarzana Miloševića kako pravi prtine do biračkih mjesta. Miloševiću je partijski zadatak da ,,koordinira” beranske izbore. Metode ,,koordinacije”, ali i mutni poslovi koje je iz rodnog Bijelog Polja proširio na Berane, čine ga vrlo omraženom osobom među opozicionim Berancima.
Objavljujući da će ,,uprkos političkom kriminalu i pravnom nasilju koje je demonstrirala Državna izborna komisija” izaći na izbore Koalicija Zdravo Berane i Demokratska Crna Gora objavile su da spremnost da na ponovljenim izborima ,,dotuku” DPS. Tarzanu Miloševiću poručili su da su mu džabe pare, pritisci i ucjene, lopovluk i kriminal.
Iz DPS-a su rekli da su ,,spremni za dobar rezultat”.
Iako mnogo toga liči na uobičajena predizborna prepucavanja naši dobro upućeni izvori kažu da je ogorčenje Beranaca zbog samog ponavljanja izbora ogromno, a da bi pokušaj preokretanja rezultata izbora mogao da dovede čak i do nereda.
Nikako ne treba zaboraviti da se čitava priča oko Berana odvija u predvečerje predsjedničkih i izbora u 11 opština u Crnoj Gori. Na dlanu pokazana pravna nesigurnost već sada govori da je vlast spremna na sve. Ako treba i na malo demonstracije sile u Beranama, čisto da se građani podsjete čime država raspolaže.
Neka mu Bog da zdravlja, ali, ako Budimiru Šaranoviću ponovo pozli, daleko bilo, 28. marta – raspadoše se uslovi za predsjedničke izbore.
Rok za predaju kandidatura za predsjednika Crne Gore je 26. mart, 28. marta DIK treba da potvrdi njihove kandidature.
CDT već nekoliko godina upozorava javnost da ovako postavljena DIK-a predstavlja poligon za ostvarivanje političkih interesa partija, a ne kredibilnu ,,izbornu vlast” te da ovaj model hitno treba mijenjati. ,,Najnovija blokada predstavlja samo novu potvrdu našeg stava.
Jer ukoliko se ista ili slična situacija ponovi u kasnijim fazama izbornog postupka kad DIK-a svakodnevno donosi važne odluke, izbori neće biti pripremljeni u skladu sa zakonom”, kaže Dragan Koprivica.
Kako je krenulo, za predsjedničke izbore jedva će stići da odštampaju plakate. Naravno, odštampaće ih, ali posao u posljednji čas mora se platiti više. A zna se i ko će da plati. I u tom, banalnom slučaju, i u mnogo ozbiljnijem kao što je destabilizacija zemlje, koja uz ovoliko bezakonje, nije tako nemoguća kako bi se na prvi pogled moglo činiti.
I dalje bez predsjedničkih kandidata
Manje od mjesec i po je do predsjedničkih izbora zakazanih za 15. april, a kandidata vlasti i opozicije – ni na vidiku. I dalje se gazi po istome: opozicija ne može da nađe nezavisnog kandidata prihvatljivog za sve, vlast mudruje.
Mediji neprekidno licitiraju ko bi se sve mogao pojaviti kao kandidat opozicije. Pored Milke Tadić-Mijović i Andrije Jovićevića, koji su ranije predloženi, pominju se bivši predsjednik CANU Momir Đurović, Draginja Vuksanović kako kandidatkinja SDP-a, Dragoslav Šćekić kao izbor SNP-a. Ujedinjena Crna Gora najavila je da će u četvrtak, kad ovaj broj Monitora ide u štampu objaviti ime svog kandidata, Postoji i priča o mogućnosti da se Aleksa Bečić ponovo pojavi kao predsjednički kandidat jer se, eto, opozicija nije usaglasila.
Znatno su siromašniji glasovi o kandidatu vlasti. Pored neizbježnog šefa koji bi se mogao smilovati, aktuelni su i dalje Milica Pejanović- Đurišić i, kao svježija varijanta, Milutin Simović.
Otezanja sa kandidaturama bilo je i ranije. Ovolikog nije nikad.
Miloš BAKIĆ