Povežite se sa nama

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC, GENERAL U PENZIJI I ANALITIČAR GEOPOLITIKE: Izbori, što prije

Objavljeno prije

3 godine

na

Desi li se manjinska vlada,  DPS će  GP URA „glodati“ iznutra, DF i Demokrate će je lomiti spolja jer su i jedni i drugi željni osvete. Građani će očekivati boljitak koji je u ovakvoj situaciji nemoguć, pa će na izborima, koji su neminovni, kazniti GP URA.

 

 

MONITOR:  Do kraja  sedmice očekuje se da će se znati ima li većine za manjinsku vladu koju je predložila URA. Kako  vidite to rješenje, i da li je to put kojim Crna Gora ide?

GRAHOVAC:  URA sada insistira na rješenju koje sam, kao član Političkog savjeta GP URA, predlagao pet dana nakon avgustovskih izbora. To rješenje rukovodstvo partije je odbacilo i odabralo drugačiji put. Nakon pomenutih izbora URA je imala i koalicioni pa i ucjenjivački kapacitet koji danas nema. DPS se tada našla u političkom nokdaunu i bila je prisiljena da izvjesno vrijeme mora sarađivati i dati podršku  manjinskoj vladi. Danas je situacija sasvim drugačija. Prijedlog GP URA taj pokret vodi u samouništenje, što bi za Crnu Goru bila šteta jer bi nestala građanska i proevropska partija. Desi li se predloženo rješenje DPS će  GP URA „glodati“ iznutra, DF i Demokrate će je lomiti spolja jer su i jedni i drugi željni osvete. Građani će očekivati boljitak koji je u ovakvoj situaciji nemoguć, pa će na izborima, koji su neminovni, kazniti GP URA.

MONITOR:  Kako vidite stavove da taj model revitalizuje DPS, odnosno njenog predsjednika Mila Đukanovića?

GRAHOVAC:  DPS i Milo Đukanović  su najviše revitalizovani nečinjenjem ili pogrešnim činjenjem Vlade kojoj je izglasano nepovjerenje. Ali, ipak, takva revitalizacija nema dugoročno trajanje.

MONITOR: Dok URA traži podršku za manjinsku vladu, dio avgustovske parlamentarne većine, predvođen Demokratama, organizuje proteste, jer smatra da se na taj način „izdaje volja birača“.

GRAHOVAC:  Taj pojam rabe i DF i Demorate, ali on ne odražava suštinu. Volja birača je sve ono što su na izborima ostvarili svi poliički subjekti i oni većinski, i oni manjinski, i oni pozicioni i oni opozicioni.

MONITOR:  Gdje je izlaz iz političke krize?

GRAHOVAC:  Što prije organizovati parlamentarne izbore, a naredne dvije vlade smjenjivati prije nego im istekne mandat. Tek tada ćemo uspostaviti ravnotežu u demokratiji – vlast će da donosi zakone, građani će imati i respekt i strah od zakona, dok će vlast imati strah od građana. Bez ravnoteže slobode i straha nema prave demokratije. Crna Gora, u to sam ubijeđen, ima sve uslove da uskoro počne živjeti istinsku demokratiju.

MONITOR: Kako vidite uticaj Zapada, prvenstveno američke administracije na rasplet političke krize u Crnoj Gori?

GRAHOVAC: Vlast bez političkog i ličnog integriteta dozvoljava da na nju utiču i dobronamjerni i nedobronamjerni. Korumpirane birokrate i briselske i vašingtonske administracije su do sada izgovarale uobičajene fraze pa je i to već ogoljeno. Procjenjujem da će se to uskoro promijeniti u pravcu iskrenijih, strožih i dobronamjernijih stavova. Valja ih čuti, ali će i to biti beskorisno ukoliko ne pokažemo iskrenost i dobru namjeru prema svojim građanima i prema svojim susjedima.

MONITOR:  Koliko na događaje u Crnoj Gori utiče ukrajinska kriza, te situacija u kojoj se Evropa nalazi?

GRAHOVAC:  Naši problemi traju daleko duže nego oni ukrajinski, ali su daleko dublji nego evropski. Njihovi problemi, ali i bilo čiji drugi, su najčešći izgovor rđavim domaćim vlastima koje nemaju viziju, nemaju volju i eneriju da rješavaju probleme čovjeka i građanina, ali imaju i volju i energiju da uzmu ono što im ne pripada.

MONITOR: Koliko će dugo u Crnoj Gori trajati vrijeme političara rđavih biografija?

GRAHOVAC: Na istoj politici i istom mentalitetu su stasale dvije generacije političke i biološke. To je otežavjuća okolnost, ali imamo i one olakšavajuće. Prvo, rubikon straha od promjena vlasti je pređen pa će građani Crne Gore ubuduće hrabro mijenjati svaku vlast; drugo, sada je u Crnoj Gori sve ogoljeno i vidljivo je i ono negativno i ono  pozitivno; i treće, prethodne vlasti su pokazale vrlo važnu stvar – građani su mogli zaključiti  kakav rđav ljudski materijal (osim časnih izuzetaka) je vladao ovom zemljom.

MONITOR:  Koliko je postavgustovska vlast služila javnom interesu, a koliko centrima moći, od SPC-a, drugih centara van zemlje?

GRAHOVAC:  U  Vašem listu od 17. septembra 2021. godine sam objasnio šta rade istinski vjernici kojih u Crnoj Gori ima ispod 20 posto, šta rade politički vjernici kojih je znatno više, a šta rade zatucani klerici koji su se ušunjali u najviše organe vlasti. Prema istinskim vjernicima svih konfesija izražavam najdublje poštovanje, političke vjernike prezirem, zatucane klerike žalim jer im spasa nema od njih samih.

SPC, u kojoj sam kršten, se udaljila od istinskih vjernika, daleko više se angažuje oko onih političkih, i ona je pod velikim uticajem obavještajno-bezbjednosnih struktura rđavih  vlasti opterećenih klerofašizmom i hegemonijom.

I oni koji pripadaju CPC-u se i te kako trude da liče na onu sestrinsku. Zato i prema njoj imam veliku rezervu. Sekularnu državu može sačuvati samo vlast koja ima i moralni i politički kredibilitet.

MONITOR: Izgleda da je svakoj vlasti kod nas najbitnije da „poklope“ obavještajno-bezbjednosni  sektor?

GRAHOVAC:  To je najsigurniji pokazatelj da taj sektor decenijama upravlja politikom i disciplinuje svaku vlast. Oni to rade radi sopstvenog interesa kako onog finanasijskog tako i onog koji odražava moć u svakom pogledu.

Najbolje rješenje za budućnost Crne Gore je da rasformira čitav obavještajno-bezbjednosni sektor, da se u okviru tužilaštva formira odjeljenje koje će u saradnji sa policijom otkrivati korupciju i organizovani kriminal, a tek nakon tri godine da se formira nova služba prilagođena NATO standardima.

MONITOR: Kako komentarišete najnoviju aferu iz bezbjednosnog sektora, slučaj savjetnika Voja Lakovića?

GRAHOVAC:  Bezbjednosni sektor je ili kreator ili učesnik svih afera u Crnoj Gori u posljednje četiri decenije.  Ponavljam rješenje je – RASFORMIRATI!!!

MONITOR: Ipak ste nedavno u jednom TV intervjuu kazali da su sve slobode u Crnoj Gori „kosmos“ za one u Srbiji?

GRAHOVAC: U to sam uvjeren, a tri su razloga za takvu ocjenu. Sloboda u medijskom prostoru Crne Gore je neuporedivo veća nego ona u Srbiji. Drugi razlog je u razvijenosti i aktivnosti nevladinog sektora, i treći, u Crnoj Gori još kod dijela građana  ima i časti i dostojanstva pa to, kao korektiv, utiče na one koji to nemaju.

MONITOR:  Svejedno, crnogorsko društvo je ophrvano raznim nevoljama.

GRAHOVAC:  Oni su daleko dublji negoli što je uočljivo na prvi pogled. Naime, čast i dostostojanstvo pojedinih članova društva direktno utiču na formiranje mentaliteta tog istog društva, dok preovlađujući mentalitet  utiče prvenstveno na političku pa i na svaku drugu kulturu. Elementarni uslov u oblikovanju časti i dostojanstva je postojanje  dovoljnog praga stida i srama. Ima li ga dovoljno u Crnoj Gori? Nažalost, nema. To je vidljivo na svakom  koraku.

Šepurenje u najskupljoj  svjetski  firmiranoj odjeći, skupim parfemima i veoma skupim automobilima, dok ne mali broj građana živi na ivici egzistencije, dokaz je da su uništeni i stid i sram. Ovo je utoliko teže što je jasno da je većina bogatih isto stekla kroz korupciju i kriminal.

MONITOR:  Šta je uzrok tome?

GRAHOVAC:  Aforizam: „Nije vlast za svakoga, za vlast sam rođen samo ja“ je višedecenijska stvarnost u našem nekada časnom i ponositom narodu. Tu stvarnost je generisala višedecenijska politika DPS-a u kojoj je malograđanska i sitnosopstvenička psihologija bila nagon pojedinaca koji su imali vlast za otimanje.  Takva politika je deformisala čitavo društvo koje je po pitanju mentaliteta vraćeno dva vijeka unazad. U tom vremenu pojam „crnogorska pizma“ je bila razarajući otrov crnogorskog društva. Taj pojam, inače grčkog porijekla, označava zlobu, zavist i netrpeljivost. Zar upravo to ne karakteriše današnje odnose u crnogoskom društvu,  u svim oblastima. Politika DPS-a ima biblijske razmjere svih naših nevolja. Zar premijer oborene Vlade ne liči na onu prethodnu – sam: smjenjuje, postavlja, uplaćuje, islaćuje, zapošljava i otpušta i sve to mimo zakona i institucija. Tipično ponašanje  iz pomenutog aforizma.

Šteta je što ljudi iz akademske zajednice ne utiču prosvjetiteljski i ne ispravljaju sociološko-psihološke i kulturološke devijacije u društvu. Ne obavljaju tu iskonsku dužnost jer je mnoge od njih zarobila politika ličnih interesa.

 

Biće teško Ukrajini, a Rusiji još teže

MONITOR: Situacija u Ukrajini i oko nje postaje sve dramatičnija.  Kako vidite ono što se dešava, koliko je blizu rat i kako će sve uticati na naš region?

GRAHOVAC: Sa geopolitičkog aspekta gledano, nema velikih promjena – ruski imperijalizam nije nestao, RF se nije odrekla dvije nekadašnje Brežnjevljeve doktrine, doktrine ograničenog suvereniteta i doktrine isturene odbrane. Sve se odigrava u skladu sa te dvije doktrine.

Ukrajina se nalazi u teškom obliku rata i onog odbrambenog i onog građanskog koji će trajati decenijama. Državu će iznurivati ali će više iznurivati RF. Ukrajina će imati pomoć saveznika, prvenstveno SAD-a i EU-a, dok RF u ovom konfliktu neće imati relevantne saveznike. RF će bi iznurivana kako  spoljnjim sankcijama tako  i velikim trošenjem domaćih resursa. Mogla bi biti zaglavljena u Ukrajini kao što je bila zaglavljena u Avganistanu prije četiri decenije.

Savezništvo Amerike i Evrope će jačati, a države Zapadnog Balkana će biti prisiljene na viši nivo političke iskrenosti. To će povoljno uticati na ukupnu situaciju u BiH. RF (ali i neki krugovi u Srbiji ) bi se obradovali da Dodik proglasi samostalnost Republike Srpske, što bi bio politički suicid i Dodika i Vučića i RS-a. Slično priželjkuju i Izetbegović i Čović, ali to fatalno trojstvo uskoro odlazi u političku penziju i njima će se baviti neke druge institucije. Političari rđavih biografija na Zapadnom Balkanu ulaze u veliku nervozu. S razlogom!

Milena PEROVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

INTERVJU

BILJANA MASLOVARIĆ, PROFESORICA SOCIOLOGIJE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU UCG: Podijelili smo se, pa se izgubio građanin

Objavljeno prije

5 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Naš problem je što nikad niko nije odgovarao, ni za jednu stvar, ni za jednu politiku koja se sprovodila. Na primjer neoliberalni koncept, sve je to palo, a svi znamo kreatore, počev od Vesa Vukotića, i ništa. Nema odgovornosti za ratne zločine, Štrpce, tragediju na Bioču…

 

 

MONITOR: Podržali ste javno proteste, kako gledate na napad vlasti, posebno Demokrata, na grupu Kamo  śutra?

MASLOVARIĆ: Kao profesorka i građanka iskazujem najdublje žaljenje zbog tragedije na Cetinju. Dok mi pričamo i tumačimo oni ostaju sa tom enigmom, ostali su bez članova porodice, bez dvoje djece, i onda se otkopavaju one stvari koje smo zatrpali kao društvo. Kao događaj u Medovini i ta ubistva, gdje smo vidjeli da režim u stvari nikad ne radi on samo zatrpava a ne otkriva stvari. Sada je kulminiralo ovim događajem na Cetinju nakon koga smo svi u šoku. A vlast računa, posebno Demokrate, na naše kratko pamćenje.

Ne znam što bi trebalo da se desi da ne podržim mlade ljude sa kojima radim i znam kolika je njihova čista energija. Posebno u situaciji gdje vlast svrstava grupu mladih ljudi da su nečiji. Grupu koja se odvažila da protestuje da mi kao društvo saznamo što su koraci, i gle čuda traže ostavke dva čovjeka koji uporno izbjegavaju taj čin. Gažeći građane tim što neće svoju foteljicu da predaju.

Ovo će biti trajna promjena, u smislu javnog govorenja, tog bunta, uprkos tom dijeljenju etiketa koje samo izaziva dodatni revolt. Ne možemo više smatrati ni da su to greške, jer vidim da vlast, PES i Demokrate, da se mi – građani i oni razilazimo u vrijednosnom smislu. Oni su diletanti, prilično nesposobni i da, jedini im je fokus da ostanu u foteljama, a da su im građani slučajna greška. Pa bi mi trebalo da i dalje budemo pokorni i da im tolerišemo nerad. Mislim da je dosta toga. Poručujem mladima da ne odstaju i da ima i starijih koji ih podržavaju i da neko mora odgovarati.

MONITOR: Daleko smo od odgovornosti.

MASLOVARIĆ: Naš problem je što nikad niko nije odgovarao, ni za jednu stvar, ni za jednu politiku koja se sprovodila. Na primjer neoliberalni koncept, sve je to palo, a svi znamo kreatore, počev od Vesa Vukotića, i ništa. Nema odgovornosti za ratne zločine, Štrpce, tragediju na Bioču…

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR STEFAN SURLIĆ, FAKULTET POLITIČKIH NAUKA, BEOGRAD: Vučićev bezuspješan pokušaj umanjivanja nezadovoljstva

Objavljeno prije

5 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Ostavka Miloša Vučevića, predsjednika vlade Srbije, neće umanjiti duboku krizu povjerenja između vlasti i različitih društvenih grupa

 

 

MONITOR: Situacija u Srbiji već više od dva mjeseca dobija i izvjesne dramatične dimenzije. Da li je ostavka  premijera Miloša Vučevića i odluke Predsjednika Srbije o pomilovanjima učesnika protesta, dobar manevar režima ili znak da on počinje da gubi kontrolu nad događajima?

SURLIĆ: Situacija u Srbiji nosi elemente ozbiljne društvene krize, koja je započela sa nezadovoljstvom studenata. Na iznaneđenje mnogih, studentske blokade su kulminirale potpunom paralizom viskoobrazovnih institucija u zemlji, a protest se prelio i na srednje škole. Ubrzo je usledila podrška iz polja nauke, umetnosti i kulture. Protesti su pokazali visok stepen nezadovoljstva, ali nisu uspeli da zahvate sve slojeve društva. Vlast i dalje ima kontrolu nad ključnim institucijama, ali su kontinuirani protesti i studentske blokade narušili njenu sposobnost da nesmetano upravlja političkim procesima i određenim institucijama. Ostavka premijera Vučevića i pomilovanja demonstranata su deo strategije deeskalacije, ali deluju kao bezusupešni pokušaji umanjivanja nezadovoljstva. Reč je o dubokoj krizi poverenja između vlasti i različitih društvenih grupa koje osećaju opravdan revolt zbog višegodišnjeg zarobljavanja institucija.

MONITOR: Studentskim blokadama se, povremeno, pridružuju i neke esnafske ili sindikalne organizacije…One se i „isključuju“ pošto sa Vladom postignu dogovor. Unija prosvjetnih radnika Srbije je to učinila pozivajući se na svoju zadatu apolitičnost, ali se ispostavilo da mnogi prosvetari i dalje učestvuju u protestima. Da li su studentske blokade nekima tek dobrodošao „kišobran“ da ispune i svoje želje?

SURLIĆ: Studentski protesti su se pokazali kao snažan mobilizatorski faktor koji je privukao različite društvene grupe, uključujući sindikate i profesionalna udruženja. Neki sindikati su se priključili protestima kako bi povećali svoj pregovarački kapacitet, ali su se nakon postizanja dogovora sa Vladom povukli. Ovo ne znači da su studenti iskorišćeni, već da su njihove blokade pružile prostor drugim nezadovoljnim grupama da artikulišu svoje zahteve. Međutim, činjenica da mnogi prosvetni radnici i dalje učestvuju u protestima pokazuje da sindikalni dogovori nisu nužno smirili celokupno nezadovoljstvo u obrazovanju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Zakon interesa i vlastite čapre

Objavljeno prije

2 sedmice

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Ako pričamo o kršenju Ustava i zakona, toga je bilo toliko u minulim godinama, računajući i ove od avgustovske prelomnice 2020. godine, da bi mogla biti ispisana prilično dugačka povjesnica. Samo se podsjetimo da u Ustavu piše da je Crna Gora ekološka i država socijalne pravde, pa to uporedimo sa stanjem na terenu i vidjećemo koliko je našoj političkoj klasi stalo do konstitucije i zakona. Stalo im je jedino onda kada se to tiče njihovih interesa i njihove vlastite čapre

 

 

 

MONITOR: Kako vidite blokadu parlamenta, ali i situacije u lokalu, poput skorašnjih slika iz Budve?

VUKOVIĆ: Crna Gora je, na žalost, nedovršena država i sve što se sada dešava izraz je te nedovršenosti. Da je bilo sreće, već bi imali institucije neupitnog kredibiliteta i autoriteta, ali sreća nas je razminula. Novoj vlasti nije bilo ni na kraj pameti da odrobljava institucije, nego samo da ih prevede u svoje ropstvo. Kad stvari tako stoje, kad nema čvrste i pouzdane institucionalne i pravne infrastrukture, onda se politika svodi na nadmetanje u stilu kafanskog obaranja ruku.

MONITOR: Da li se u parlamentu vode borbe za ustav i zakone, kako se to predstavlja,  ili za partijske interese?

VUKOVIĆ: Ako pričamo o kršenju Ustava i zakona, toga je bilo toliko u minulim godinama, računajući i ove od avgustovske prelomnice 2020. godine, da bi mogla biti ispisana prilično dugačka povjesnica. Samo se podsjetimo da u Ustavu piše da je Crna Gora ekološka i država socijalne pravde, pa to uporedimo sa stanjem na terenu i vidjećemo koliko je našoj političkoj klasi stalo do konstitucije i zakona. Stalo im je jedino onda kada se to tiče njihovih interesa i njihove vlastite čapre. O interesima građana i građanki i njihovim kožama samo onoliko koliko se to poklapa sa interesima pripadnika političke klase, kako pozicione tako i opozicione.

MONITOR: Ako su partijski interesi  ključ za razumijevanja crnogorske političke scene, gdje nas to vodi?

VUKOVIĆ: Crnogorsko društvo je razoreno po više osnova i njegovi komadi plutaju po površini koju talasaju političke partije i svu energiju troše na to da što više tih plutajućih komada privuku sebi i manipulišu njima na nacionalnoj, vjerskoj ili nekoj drugoj osnovi. Kada političke partije mantraju o evropskom putu, recimo, meni to ne zvuči kao iskrena želja da od toga puta obični ljudi ovdje imaju vajde, već kao vazalno dodvoravanje i pokazivanje spremnosti da se ispunjavaju tuđe agende. Takva politika ne integriše društvo i ne skicira jasno njegovu budućnost.

MONITOR:Protesti na kojima se traže ostavke čelnika bezbjednosnog sektora, nakon masovnog zločina na Cetinju,  se nastavljaju i čini se rastu.  Kako vidite reakciju Demokrata koji rukovode bezbjednosnim sektorom na te proteste?

VUKOVIĆ: Činjenica je da su Demokrate naslijedile probleme u bezbjednosnom sektoru, ali to im se ne može uzimati kao olakšavajuća okolnost za nesnalaženje i nepokazivanje spremnosti za samokritiku i snošenje odgovornosti. Umjesto proaktivnog djelovanja u tom pravcu, oni su svojim nesamokritičnim odbrambenim gardom nalili vodu na mlinski točak opozicije. Ne ulazim u to da li je pojavu ad hoc grupe Kamo śutra pogurala opozicija ili neke sa njom interesno povezane neformalne ili formalne grupe, ali su Demokrate dodatno pogriješile što su tu grupu odmah kriminalizovale.

MONITOR: Kako vidite medijsko izvještavanje nakon zločina na Cetinju?

VUKOVIĆ:  Koliko sam uspio da ispratim, čini mi se da u ovim iole ozbiljnijim medijima nije bilo ozbiljnijeg kršenja profesionalnih standarda i etičkih principa. Agencija za audiovizuelne medijske usluge je skrenula pažnju na problematične sadržaje u programima dvije po medijskom poganstvu od ranije poznate televizije iz Srbije, a sličnog poganstva je bilo ponegdje i na nekim ovdašnjim portalima.

Saglasan sam sa onima koji misle da je u crnogorskim medijima izostalo produbljenije bavljenje pitanjima koja je aktuelizovao ovaj strašni zločin.

MONITOR: A izlive mržnje na društvenim mrežama?

VUKOVIĆ:   I najzdravija društva imaju osobe koje jedino dobro funkcionišu u simbiozi sa mržnjom. Ovakvi zločini i tragedije u nezdravim društvima, a Crna Gora je, na žalost, takvo društvo, dodatno podižu mrzilački talog sa društvenog dna.

MONITOR: Ove sedmice podnijeta je prijava protiv policijskog službenika zbog sumnje da je dostavio srpskim tabloidima privatni snimak žrtve samoubistva. Isti tabloidi su na sličan način izvještavali o zločinu na Cetinju. Šta su mehanizmi za borbu protiv tabloidizacije?

VUKOVIĆ: Tabloidizacija medija na balkanski način je rezultat spoja burazerskog kapitalizma i lokalnog primitivizma i poganluka. Bojim se da su svi raspoloživi legalni mehanizmi nedostatni za borbu koju pominješ, čak da tim mehanizmima rukuju najčestitiji ljudi.

MONITOR: Obilježava se Dan novinara. Mijenja li se nesto od jubileja do jubileja?

VUKOVIĆ: Ne vidim da se išta značajno nabolje dešava, na žalost. Imamo sada nešto bolje medijsko zakonodavstvo, ali ćemo tek vidjeti je li to nešto što će unaprijediti kvalitet novinarstva u Crnoj Gori. Nacionalni javni emiter RTCG se dodatno kompromituje pod nezakonitim menadžmentom, a kvalitetni novinari napuštaju profesiju nezadovoljni statusom i zaradama. Ne zvuči optimistično.

MONITOR: Kad premijer tvitne God bless the USA  koja se čula na inauguraciji Donalda Trampa, nakon sto mu drugi put čestita mandat, šta pomislite?

VUKOVIĆ: Lično me je bilo sramota zbog ovakvog ljuboskuta, ali nije iznenađenje da jedan crnogorski japijevac, „maneken kapitala“, odnjihan u zipci neoliberalnog doživljaja svijeta klikće imperiji koja svojim demonima opsjeda cijeli svijet.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo