Povežite se sa nama

INTERVJU

BLAGOJE GRAHOVAC ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Zapadni Balkan je ključan u odbrani Evrope

Objavljeno prije

na

Geopolitički procesi u svijetu determinišu mnoga pitanja.  Tako je evropska integracija Crne Gore postala geostrateški važno pitanje. To treba pametno iskoristiti

 

 

„Crnogorsko društvo i država su na putu ozdravljenja. Treba imati u vidu da su  bili u dubokoj bolesti decenijama, kako onoj političkoj tako i onoj društvenoj, duhovnoj i moralnoj. Sada se sve to mijenja u pozitivnom pravcu“ kaže Blagoje Grahovac u razgovoru za Monitor, podsjećajući kako se „i država i društvo bili opterećeni korupcijom i organizovanim kriminalom do neslućenih razmjera, dok su narasvijetljena ubistva bila dostigla zastrašujuće razmjere“.

MONITOR: Političari, ipak, tvrde kako je rizik i dalje sveprisutan, da su u opasnosti i društvo i država?

GRAHOVAC: Prirodna je stvar da opozicija udara na vlast. A nema sigurnijeg pokazatelja da je društvo na putu ozdravljenja nego kada postaje očigledno da djelovi vlasti udaraju na druge djelove te iste vlasti ili kada nova vlast udara na onu prethodnu. To je garancija da će se većina političkih i društvenih prljavština istjerati na čistac.

Treba imati u vidu da su svakojake prljavštine bile prikrivane decenijama. U vašem listu prije devet godina našu sam državu nazvao država-kriminalac. Sada je potpuno vidljivo da su država i društvo bili potpuno oboljeli od korupcije, kriminala i podmukle fašizacije.

MONITOR: Na šta tačno mislite kada kažete fašizacija? 

GRAHOVAC: Govorim o djelovanju, sa jedne strane srpskog klerofašizma u čijoj osnovi je srpski nacionalizam i šovinizam, kome je pokrovitelj SPC. A sve u funkciji srbijanske hegemonije i ruskog panslavenizma.

Sa druge strane, taj srpski klerofašizam godinama je hranjen crnogorskim neofašizmom čija je generika u organizovanom kriminalu i korupciji. Politički pokrovotelj mu je bila DPS vlast, a sve tobože u odbrani crnogorskog identiteta.

MONITOR: Mislite li da je ta opasnost prošla?

GRAHOVAC: Nije prošla, ali je sada potpuno vidljiva pa i rješiva. Milorad Dodik je tipičan predstavnik srpske banditske politike koja želi uništiti državu BiH, ali je i produžena ruka ruskog neonacizma i srbijanskog klerofašističkog hegemonizma.

U Srbiji ne samo srpski nacionalisti, nego srpski neonacisti počinju dominirati u političkoj, društvenoj i medijskoj sferi pa počinju preuzimati preimućstvo čak i u sportskoj oblasti. Ovih dana su pokušali da preotmu jedan državni filozofski fakultet. Sve to rade u funkciji služenja ruskom neonacizmu i ruskoj imperijalnoj politici. Srbija se još uvijek bori protiv tog zla.

Na drugoj strani, opstrukcija u suđenju Vesni Medenici pokazuje da je još uvjek žilav crnogorski neofašizam. Vidljivo je da niži nivoi sudske vlasti ili imaju strah ili imaju lični interes od te DPS hobotnice. Biće blagotvorno ako novi SDT udari i na kriminalnu mrežu u advokatskoj organizaciji.

Država Crna Gora više nije zarobljena i djelimično je profunkcionisala.

MONITOR:  Mogu li tome naškoditi političko-partijska mimoilaženja u vladajućoj koaliciji, posebno ona između predsjednika i premijera?  

GRAHOVAC: Većini građana Crne Gore sigurnost uliva to što je država ustavno-pravno uređena kao antifašistčka, građanska, evroatlanska i sekularna, pa lični egocentrizam teško prolazi, pogotovo ako je blizak klerofašističkoj organizaciji kao što je SPC.

Milatović treba da shvati da su građani Crne Gore na posljednjim predsjedničkim izborima bježali od DPS i Đukanovića, u nadi da su u Milatoviću prepoznali političku i državničku budućnost.

Spajić je tipičan primjer korporativne, menadžerske i brokerske vokacije, i ukoliko ne bude imao jaku parlamentarnu kontrolu, bojim se da bi mogao krenuti DPS putanjom.

MONITOR: Glasanje o Kosovu u SE oživjelo je pitanje koliko je vladajuća koalicija proevropska i koliko je privržena pomirenju u regionu?

GRAHOVAC: Kosovo je u posljednjih deset godina na izborima pet puta promijenilo vlast dok Srbija nije niti jednom. Država Kosovo je faktičko stanje i tu činjenicu treba prihvatiti zbog pomirenja u regionu.

Očigledno je da sporenja o statusu  Kosova mogu dovesti do novih podjela u grupacijama vladajuće većine. I to je dobro, jer svi politički subjekti treba da se politički „izuju“. Tek nakon toga će početi političko ukrupnjavanje i to će biti znak da je Crna Gora ušla u fazu političkog ozdravljenja. Taj proces je otpočeo a lokalni izbori u Budvi su pozitivan primjer.

MONITOR: Možemo li u istom kontekstu, govoriti i o odnosu vlasti prema aktuelnoj rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici?

GRAHOVAC: Kosponzorstvo Rezolucije o genocidu u Srebrenici može biti blagotvorno za svaki narod i svaku državu kao nauk i opomena budućim generacijama.

MONITOR: Kako komentarišete polemike nakon hapšenje Milivoja Katnića i Zorana Lazovića – „revanšizam“ ili dokaz pregalaštva novih vlasti i funkcionisanja pravne države?  

GRAHOVAC: Vjerujem da je to dokaz pregalaštva novih vlasti i to blagotvorno djeluje i na državu i na društvo. Uz dozu opreza: biće dobro ako se izbjegnu osvete bilo koje vrste, koje su inače jedna od karakteristika crnogorskog mentaliteta.

Javna saopštenja DPS-a poslije hapšenja Vesne Medenice, Veljovića, Čađenovića, Jovanića, Vukotića, Mihajlovića, Katnića, Lazovića te Jelene Perović, pokazuju da toj partiji nema političkog spasa.

Veoma blagotvorno, u cijeloj toj priči, djeluju reakcije nevladinog sektora i većine medija.

MONITOR: Prepoznatljiva je želja ovdašnjih partija da, čim se domognu vlasti, poklope bezbjednosni sektor. Zašto je to tako?

GRAHOVAC: To ima svoju istorijsku genezu. Korupcija je još od antičkog doba bila alat materijalno oskudnih društava, pa ukoliko to potraje generacijama, materijalna oskudica prerasta u onu duhovnu i moralnu. Najbolji indikator za to je kada uočite da se ljudi koji bi trebalo da se bave humanističkim profesijama bježe u politiku a politika određuje ko će čime da vlada.

Onaj ko vlada bezbjednosnim sektorom on upravlja svim alatima korupcije. Zato društva u kojima živi vladavina prava ne dozvoljavaju da državnu politiku vode oni koji se nalaze u zoni malograđanske i sitnosopstveničke psihologije.

MONITOR: Kad govorimo o bezbjednosti nezaobilazna tema je tzv. strani uticaj. Koliki je uticaj Rusije na ex Yu prostorima?  

GRAHOVAC: Veći nego što se pretpostavlja. Rusijom odavno vlada tipična nacistička politika i ona se uskoro neće odreći svojih imperijalnih ciljeva. Procjenjujem da će njene službe i agenture uskoro pojačati djelovanje prema Crnoj Gori. Srbija i RS odavno predstavljaju poligon ruske mitomanije, a njihove crkve truju narod pravoslavnim fundamentalizmom.

Upozoravam predstavnike koalicije ZBCG da se ne igraju vatrom jer mnogi od njih ili nisu svjesni velike geopolitičke igre ili su veoma svjesni te igre paklenih namjera. Upozoravam zagovornike „srpskog sveta“ da je to klerofašistička doktrina sa elementima nacizma koja će skupo koštati mnogo koga, ali najviše Srbe i državu Srbiju.

Sjeverna Makedonija bi, takođe, mogla biti meta ruskog neonacističkog uticaja, ali preko Bugarske. Ona je kroz svoju istoriju imala ali i danas ima, kroz politiku Borka Borisova, slične skolonosti. Ruski uticaj će se evidentno ispoljiti kroz naredne predsjedničke izbore u Sjevernoj Makedoniji, koji se održavaju ovih dana.

MONITOR: Zbog čega se građani i države na ex Yu prostoru toliko dugo i svakojako muče kako bi pobjegli od davno prepoznatih problema?

GRAHOVAC: Zbog toga što su partije koje drže vlast učestvovale u razbijanju Jugoslavije i što su one težišno partije zločina.Zato i ne dozvoljavaju da na našim prostorima zavlada mir.

U Srbiji vlast drže Vučićeva SNS koja je tipična Šešeljeva klerofašistička partija, Dačićeva i Vulinova, nacističke partije, koje su političke vlasnice mnogih ratnih zločina. U BiH suštinski vladaju ratne partije, a u Hrvatskoj HDZ koja se nije oslobodila nasljeđa ratnih zločina. Kosovo vida ratne rane, a u Crnoj Gori DPS još uvijek djeluje iz sjenke. Samo se Slovenija oslobodila Janšine ratne partije, pa ne čudi što joj dobro ide.

U ovakvom političkom ambijentu ne treba da čudi što imamo rat u produženom trajanju ali drugim sredstvima. Na Zapadnom Balkanu mir će zavladati tek onda kada sa  vlasti odu sve ratne partije.

MONITOR: Nedavno ste u Ljubljani govorili o potrebi regionalnog povezivanja kao preduslova za napredak i približavanje Evropi.

GRAHOVAC: Regionalno povezivanje je uslov za širu evropsku integraciju. Pogrešnom politikom DPS Crna Gora je propuštila priliku da ona bude pokretač te inicijative. Treba raditi na tome.

MONITOR: Kako aktuelni sukobi (Ukrajina i Bliski Istok) utiču na poziciju Crne Gore i regiona?

GRAHOVAC: Geopolitički procesi u svijetu itekako determinišu mnoga pitanja,  pa i ova. Došlo je vrijeme da je Zapadni Balkan ključan prostor u odbrani Evrope. To prepoznaju mnogi geopolitički igrači pa je evropska integracija Crne Gore postala geostrateški važno pitanje. To treba pametno iskoristiti.

MONITOR: Ima li taj proces  ozbiljnih protivnika u Crnoj Gori?

GRAHOVAC: Ima,  iako oni predstavljaju manjinu. Treba nastaviti borbu za evropske integracije pa će i ta manjina postati minorna. A sve nas čekaju bolja vremana ukoliko istrajemo na politici da je Crna Gora: građanska, evroatlanska, antifašistička i sekularna država.

 

DPS fasada

MONITOR: Nakon, makar formalnog, povlačenja Đukanovića, DPS je izabrao novo rukovodstvo. Kakva je njegova politička budućnost?

GRAHOVAC: Rđava! Providnom političkom fasadom ne može se napraviti otklon od zločina, te od vidljivog kriminala što ta partija decenijama sa sobom nosi. Politički stavovi nekih od novoizabranih potpredsjednika te partije neodoljivo liče na stavove rigidnih i nedovoljno obrazovanih političkih komesara minulih vremena.

Nema mane javno proklamovanim politikama te partije ali je problem što je stvarno djelovanje i ono političko, i ono državno, i ono moralno bilo sasvim suprotno deklarisanim stavovima. Tek kada ta partija napravi otklon od svog višedecenijskog učinka može biti i  prihvatljiva drugim političkim subjektima.

MONITOR: Naglašene podjele opstaju. Na prvom proljećnom zasjedanju Skupštine Crne Gore na Cetinju bilo je burno i u sali i van nje. Kako to komentarišete?   

GRAHOVAC: Razumijem građane Cetinja koji decenijama dežuraju nad antifašističkom državom Crnom Gorom. Ne bi bilo dobro ako su neki od njih dozvolili da upadnu u klopku manipulacije koju kreira DPS.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo