Skoro je godina od kada je u bjelopoljskoj Opštoj bolnici izbila novorođenačka infekcija. Četiri bebe su preživjele, jedna umrla. Nakon nalaza Sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu, znamo šta se tačno dogodilo: epidemija rane neonatalne sepse. Sve se treslo: ministar zdravlja Miodrag Radunović je podnio ostavku, nadležni u bolnici su pritvoreni, pa pušteni da se brane sa slobode. Okrivljeni su za teško djelo protiv zdravlja ljudi i za nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.
Novi ministar Budimir Šegrt, ali i ostali iz vladajuće nomenklature, najavljivali su radikalne, sistemske, promjene u zdravstvu. Javnost je – potrešena tragedijom – očekivala zaokrete u praksi koja je najbolje opisana UNICEF-ovim dokumnetom – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori. I?
Godinu kasnije suđenje okrivljenima – bivši: direktor bolnice Tomislav Jeremić, načelnici Ginekologije i Neonatologije Zvonko Puletić i Haka Tahirović, pedijatar Jela Cimbaljević – još nije ni počelo. Posljednji put, nedavno, odgođeno je zbog toga što je optužena Tahirović dostavila sudu medicinsku dokumentaciju o spriječenosti za rad, zbog bolesti. Njen advokat rekao je da će ona u roku dva dana dostaviti sudu i dodatnu medicinsku dokumentaciju. Spriječenost zbog bolesti trajaće, kaže, do daljnjeg.
Nadležni sudija Vidomir Bošković prihvatio je izuzeće uz konstataciju da sud ne može smatrati da se radi o izbjegavanju glavnog pretresa. Naložio je provjeru i vještačenje medicinske dokumentacije kako bi se utvrdio uzrok spriječenosti ali i osnovanost izostanka. Pravda i istina se još čekaju.
Nešto ranije, ovog septembra, roditelji inficiranih beba ponovo su dospjeli u medije najavivši protest ukoliko, kako su kazali, optuženi ljekari ne budu suspendovani sa posla. Oni su nezadovoljni što se ni nakon tri mjeseca od podizanja optužnice ne poštuje dogovor o suspenziji ljekara do okončanja sudskog postupka.
Kažu: njihov zahtjev je u skladu sa zakonom. To potvrđuje, smatraju, mišljenje koje su dobili od ministarke rada i socijalnog staranja, dok za nepoštovanje zakona krive Upravni odbor bolnice i pozivaju specijalnog tužioca da reaguje na raniju krivičnu prijavu protiv nove direktorke Biserke Bulatović i članova UO. ,,Pitamo se da li su članovi UO toliko bahati ili su nepismeni pa ne mogu da sprovedu zakon u djelo, da li je zakon isti za sve u Crnoj Gori”.
Vijesti prenose stav UO bjelopoljske bolnice, predsjednika Aleksandra Žurića, koji tvrdi da su postupili po zakonu te da odluku o suspenziji oni ne donose. ,,Raspisali smo konkurs za izbor direktora bolnice, izabrali na posljednjoj sjednici direktora bolnice i naravno sugerisali mu da u skladu sa svojim ovlašćenjima postupi u saradnji sa resornim ministarstvom i postupi onako kako to zakon nalaže”. Direktorica Bulatović se još nije oglašavala.
Javnost je, ovih dana, podijelila još jedna inicijativa iz Ministarstzva zdravlja. Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, o kojem se raspravljalo u Skupštini, predviđa se da zaposleni ljekari više ne mogu dopunski da rade kod privatnika (mogu, uz saglasnost direktora, u toj ili drugoj javnoj ustanovi). Na to je, pismom, reagovalo više od 200 ljekara specijalista, nezadovoljni takvim predloženim rješenjima.
Dok Šegrt – odbacujući inicijativu – smatra da se time ide u korak sa razvijenim zdravstvenim sistemima, na Zapadu, poslanica DF-a Branka Bošnjak vjeruje da ljekari ne bi imali potrebu da rade dopunski, da se cijeni njihov rad. Pitala je ministra: ,,Kako to da ovim zakonom zabranjujete dopunski rad u okviru svoje struke ljekarima, a Zakon o radu omogućava čak i penzionerima da rade”.
Burne reakcije izazvao je predlog koji predviđa da direktore domova zdravlja i bolnica imenuje ministar. Šegrt kaže da je cilj ,,depolitizacija upravljačke strukture”. Poslanik Goran Danilović rekao je da DEMOS to neće podržati ,,jer se radi o zloupotrebi ovlašćenja”.
Prošlog mjeseca otvorenim pismom ministru Šegrtu su se obratili odbornici hercegnovskog parlamenta Mirko Mustur i Obrad Gojković, povodom situacije u Vojnoj bolnici Meljine. Pitali su šta se dešava sa bolnicom, a pozvali su se na garancije koje su Vlada i Ministarstvo zdravlja dali građanima Herceg Novog prije privatizacije te ustanove.
Pišu: ,,Tada je garantovano da će građanima Herceg Novog Vojna bolnica Meljine i posle privatizacije pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što ne da nije ispunjeno već poslednja događanja u nekadašnjoj Vojnoj bolnici ukazuju da Novljani mogu ostati i bez nje. Ukazujemo ministarstvu da Vojna bolnica nije klasična privatna bolnica, već je uslovljena ugovorom da mora pružati kvalitetne usluge građanima Herceg Novog i to je uzeto u obzir kada se pravio ugovor i uticalo je na mogućnost da se jedan takav ugovor uopšte i potpiše”.
Završavaju: ,,Poštovana gospodo iz ministarstva, od Vas tražimo jasne odgovore jer je to zahtjev javnosti da garantujete perspektivu ove bolnice zbog njenog značaja za građane Herceg Novog, a ne kao sredstvo za bogaćenje pojedinaca u sprezi sa politikom. Ukoliko to izostane, onda je sasvim jasno da je u pitanju još jedna korupcionaška afera u kojoj su učestvovali i učestvuju predstavnici vlasti, a onda je to posao za tužioca”. Ništa od (jasnog) odgovora.
Prvi čovjek nevladine organizacije Krug života Dejan Cvijanović za Monitor kaže da je tragedija u Bijelom Polju otkrila svu neefikasnost i loš rad u jednom od najvažnijih segmenata našeg drustva. ,,Počele su da padaju maske, a zatim vrlo brzo i funkcije. Ostavke ministra, a zatim i direktora bjelopoljske bolnice je trebao biti samo početak. Nažalost na tome se i završilo. Ipak sve to je donijelo i nešto dobro.”
Cvijanović smatra da smo dobili dva nova lica koja su, kako kaže, bar donekle počela da mijenjaju stvari: ministar Šegrt i državni tužilac Ivica Stanković.
,,Prvi je počeo sa promjenama. Oprezno, ali se nešto ipak dešava. Svako ko je pratio šta se dešava u našem zdravstvu mogao je primijetiti da je, iako nevoljno, ministar počeo da rješava neka goruća pitanja na koja smo toliko puta ukazivali. Koliko će imati snage i volje da nešto promijeni, ostaje da se vidi. Druga osoba je tužilac. Podizanje optužnice protiv ljekara odgovrnih za bjelopoljsku tragediju prva su te vrste u novijoj istoriji crnogorskog pravosuđa. Jedinstven slučaj. Da li su procesuirana svi odgovorni? Definitivno ne. Kakve će biti sankcije za procesuirane – vidjećemo.”
Po mišljenju Cvijanovića, nepromijenjen je odnos Ljekarske komore Crne Gore prema gorućim pitanjima crnogorskog zdravstva. Monitor je više puta pisao o pasivnoj ulozi (blago rečeno, preciznije: saučesništvu u haosu) Komore i njenog dugogodišnjeg (dvije decenije!) prvog čovjeka Đoka Jočića.
,,Doktora Jočića i društvo iz – hajde da ih tako nazovemo imajući u vidu koliko se bave svojim poslom – kluba penzionera, sa adresom u ulcici Slobode, je sve ovo mimoišlo. Ne vide, ne čuju, pa što da i ne kažemo, i ne haju za sve nagomilane nevolje. Nijesu se oglasili iako su više puta bili pozivani da kažu šta misle. Doktor Jočić kao prva glava Komore nije našao za shodno ni da porazgovara sa roditeljima iz Bijelog Polja, a ni sa svojim kolegama.”
Cvijanović tvrdi da Komora, jedna od ključnih institucija u svakom razvijenom zadravstvenom sistemu, ne radi posao zbog kojeg je formirana.
,,Elegantno kršeći statute, koje su sami donijeli, kriju se iza čuvene rečenice: ne možemo ništa preduzeti dok se ne donesu pravosudne presude! Neistina, koja dovoljno govori o ozbiljnosti ove organizacije.”
Iz Kruga života – uoči sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, koja je zakazana za 5. oktobar – upozoravaju na uporno ćutanje administracije povodom pitanja ko je od direktora bolnica na teritoriji Crne Gore slao lažne godišnje izvještaje Ministarstvu, što je pokrenuto nakon bjelopoljske tragedije.
,,Veoma je važna predstojeća sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zakazana za 5. oktobar. Na dnevnom redu je predviđeno i kontrolno saslušanje visokih službenika Ministarstva zdravstva. Tema: tvrdnje pomenutih da su dobijali lažne izvjetšaje od direktora bolnica. I pored naših apela još nijesu rekli koje su te osobe. Možda će ovo biti pravi trenutak.”
Datum je više nego simboličan. Prije 15 godina označio je promjene u regionu, možda nešto slično dočekamo, kaže Cvijanović, i mi kad su u pitanju promjene u našem zdravstvenom sistemu.
Marko MILAČIĆ
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice