Povežite se sa nama

Izdvojeno

BIVŠI RADNICI VEKTRE JAKIĆ NA TANKOJ GRANI: Koga je sve Brkovič zabavio o jadu

Objavljeno prije

na

Dok traje razmjena optužbi između Uprave za šume i „Vektre Jakić“ na desetine radnika tog ili preduzeća koje je Dragan Brković privatizovao, uzalud traže da biznismen izmiri brojna dugovanja prema njima. Radnici bivše „Impregnacije“ u Kolašinu 14 godina čekaju na zaslužene otpremnine, dok u Pljevljima treže 18 zarada, koje im nijesu isplaćene

 

Aktuelna  društveno politička dešavanja u Crnoj Gori,  tokom minulog mjeseca, prigušila su glas nekoliko desetina  pljevaljskih i kolašinskih radnika, kojima je zajedička muka to što im biznismen Dragan Brković duguje, davno zarađene,  plate i zaslužene otpremnine.

Uprava kompanije „Vektra Jakić“ je početkom  januara otpustila sve zaposlene u proizvodnji.  Kući je poslato 30 radnika, koji nijesu primili zarade za  18 mjeseci.  Radnici su prije nekoliko dana najavili da će blokirati ulaz u krug fabrike, ukoliko im ne budu izmirena potraživanja.  Poslednja plata koju su primili bila je za jun 2018.

Planiraju  da  od premijera Duška Makovića i resornih ministara traže pomoć.  Dosta im je, kažu, Brkovićevih lažnih obećanja.

„Javili smo se na Biro rada ali ne možemo da ostvarimo pravo na naknadu koja nam po zakonu pripada, jer nam Brković nije uplatio doprinose četiri godine. Potraživanja ne možemo da napalatimo ni  uz pomoć suda,  jer sav novac od prodaje imovine preduzeća ide Poreskoj upravi,  kojoj Brković duguje za porez.“- žalili su se novinarima radnici.

Nakon što je 2006. godine Brković kupio za 1,6 miliona eura cijelu imovinu korporacije “Jakić”, obavezao se na investiciju od  od šest miliona eura kao i zapošljavanje 320 radnika. Ispostavio je  uslov za potpisivaje kupoprodajog ugovora – da mu država 30 godina ustupi koncesije na korišćenje pljevaljskih šuma. Tako je i bilo.  Vektri Jakić su dodjeljene šume na korišćenje u 13 gazdinskih jedinica na teritoriji Pljevalja.

Poreska uprava je lani podnijela zahjev za otavaranje stečaja u toj Brkovićevoj kompaniji  na iznos od 525.000  eura. Ročište na kojem će se raspravljati o zahtjevu za uvođenje stečaja u Vektri Jakić trebalo bi da se održi ovog mjeseca.  Ranije je Poreska uprava sa Vektrom Jakić raskinula ugovor o reprogramu poreskog duga zbog nepoštovanja preuzetih obaveza.

Stečaj u to preduzeće prvi put je uveden prije sedam godina, zbog duga od 77 miliona eura OTP banci. Zahvaljujući reorganizaionom planu Vaktra Jakć je izašla iz stečaja.

Dio nekadašnje  Brkovićve imperije bila je i kolašinska fabrika „Vektra nord“, koja je, od prije dvije godine, takođe u stečaju.  To preduzeće je osnovano prije 14 godina, nakon vrlo problematične privatizacije „Impregnacije“.  Brkovićeva ambiciozna obećaja nijesu donijela ništa dobro ni otpuštenim radnicima, a ni onima koji su ostali u pogonima.

Predstavnici 34 bivša radnika „Impregnacije“, ovih dana ponudli su pomoć  Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u predmetu formiranom u slučaju tog preduzeća. Nakon što su iz medija saznali da SDT ispituje da li je tokom stečajnog postupka u tom, nekad uspješnom kolašinskom preuzeću, bilo nezakonitosti, bivši zaposleni smatraju da imaju dokumentaciju, koja će doprinijeti efikasnosti istrage.

“Iz medija smo pročitali da je  SDT, nedavno,  došlo do podataka da je zloupotrebljeno  oko 600.000 eura, koliko je ostalo nakon stečaja. Postoji sumnja da su,navodno,  ta sredstva upotrijebljena nenamjenski, iako je trebalo  da budu isplaćena akcionarima tog preduzeća. Pošto se godinama usaludno borimo da ostvarimo prava iz socijalnog programa, prikupili smo dosta dokaza, koja mogu pomoći tužilštvu”- kazali su  bivši radnici nekdašnje Impregnacije.

Oni su u nekoliko navrata tražili od nadležnih da provjere na koji način je privatizovana  firma, tvrdeći da je u tom poslu bilo raznih malverzacija.

Prema zvaničnim podacima, „Impregnacija“ je Brkoviću prodata za oko 2,83 milona eura. U aneksu ugovora između stečajnog dužnika i „Vektre Montenegro“ iz avgusta 2008. godine piše da je kupoprodajna cijena umanjena za 1,07 milona eura, u skladu sa zaključkom Vlade od 28. decembra 2007.  Umanjenje cijene, tvrde radnici, obavezivalo je novog vlasnika na okončanje socijalnog programa za njih, što nikad nije učinjeno. Nakon što su proglašeni tehnološkim viškom, kažu, niko na njih nije okrenuo glavu. Ostali su bez otpremnina,  na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

U nekoliko navrata  razgovarali su sa ministrom Milutinom Simovićem, predstavnicima Ministarstva ekonomije i predsjednikom kolašinske Opštine, a o njihovom problemu je obaviješten i predsjednik Vlade. Bivši radnici podsjećaju i da je vlasnički udio radnika u nekadašnjoj fabrici bio 49 odsto. Objašnjavaju i da  zemljište na kojem je  fabrika i dalje valsništvo „Impregancije“, pa uvođenje stečaja u Vektra nord nazivaju “stečaj preko stečaja”.

Po osnovu koncesione naknade Uprava za šume godišnje je trebala od Brkovićeve komapnije u Pljevljima  da prihoduje 1,6 miliona eura. Zbog nepoštovanja ugovornih obaveza Uprava je prošle godine raskinula ugovor.

Međutim, krajem januara, Privredni sud je naložio da se  omogući “Vektri Jakić” da koristi šume u koncesionom području, do okončanja sudskog postupka. To je urađeno u situaciji kada ta kompanija duguje državi, kako tvrde iz Uprave za šume,  na ime neizmirene koncesione naknade, oko 6,4 miliona eura. Uprava je, kako je nedavno izjavio  direktor Nusret  Kalač, tražila da kompanija izmiri potraživanja da bi mogla da nastavi sa realizacijom ugovora, kao  i da dostavi dvije pravno valjane mjenice kao sredstvo za obezbjeđenje ugovora.

Prema Klačevim tumačenju odluka suda donijeće nesagledivih štetne posledica po pljevaljske šume, opštinu Pljevlja, privredu i budžet države.   Brković je, ocijenio je direktor Uprave za šume, u povlašćenom položaju,  u odnosu na druge koncesionare. „ Tme se stvara pravna nesigurnost i održivost postojećih radnih mjesta u reprokompleksu šumarstva i drvoprade“. Kalač je zaprijetio i da neko mora snositi odgovornost za donošenje tih odluka, te da se “ne možemo kriti iza državnih institucija”.

Direkot Uprave za šume je u ljutni na sudove i Brkovića podsjetio javnost da je „Vektra Jakić“  tokom  2015-e , koja je bila rekordna po izvozu najkvalitenije oblovine iz Crne Gore, suprotno ugovoru,  izvezla  oblovine u iznosu od preko 21.000 metara kubnih. Prema ugovoru, Brković je trebalo da  svu količinu drvne mase sa koncesionog područja preraditi u svojim kapacitetima.

Obaveza kompanije kao kao koncesionara, prema ugovoru, bila je da godišnje iskoristi i preradi u svojim kapacijetima oko 140.000 metara kubnih.

Iz uprave te kompanije  oštro su uzvratili Klaču, pozivajući ga da podnese ostavku. Direktora Optužuju ga da je „ nezakonitim odlukama i zaustavljanjem proizvodnje u toj firmi nanio štetu od više desetina miliona eura i kompaniji i crnogorskoj drvopreradi, državnom i opštinskom budžetu“.

Tvrde da pet godina Uprava za šume nezakonito kod Poreske uprave, finansijski zadužuje „Vektru Jakić“ za neposječene, nedoznačene i neeksploatisane količine drvne mase.  „Da je Uprava za šume nakon jednostranog i nezakonitog raskida ugovora izvršila količinska i finansijska razduženja „Vektre Jakić“, što je bila u obavezi, utvrdilo bi se da Kompanija ne duguje ni cent za koncesije i da po tom osnovu nije mogao biti pokrenut postupak raskida ugovora…Jasno nam je da je cilj donošenja nezakonitih odluka Uprave za šume uvođenje stečaja i gašenje Jakića, kako bi, vjerovatno, Uprava za šume, Jakićevu koncesiju mogla ustupiti malim ‘zaštićenim’ koncesionarima.“- odgvorili su iz Brkovićeve kompanije.

Dok su Kalač i Brković razmjenjivali  optužbe iz Opštine Pljevlja su saopštili da im ta  kompanija duguje oko 6, 5 milona eura. Sve to ne računajući ustupljene prihoda od porez na lična primanja, koji država treba da ustupi lokalnoj upravi, a koji se procjenjuje a oko dva miliona.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo