Povežite se sa nama

OKO NAS

BIVŠI RADNICI TRAŽE DA SE PREISPITA PRIVATIZACIJA SKI CENTRA BJELASICA: Pljačka koju je omogućio Privredni sud

Objavljeno prije

na

Među radnicima koji su prije petnaestak dana u centru Kolašina, u organizaciji MANS-a, prikupljali potpise za inicijativu da skupštinski Odbor za antikorupciju pribavi preko tužilaštva i policije informacije o privatizacijama u njihovim preduzećima i da raspravlja o tome, bili su i nekad zaposleni u Ski centru Bjelasica. To skijalište je izgrađeno prije više od dvadeset godina, a od njega su i lokalna uprava i država očekivali mnogo. Skijalište je slovilo za šansu za ubrzan razvoj kolašinske opštine i cijelog sjevera. Zadivljujuću zvaničnu statistiku o broju gostiju na skijaškim stazama Bjelasice, koja je godinama stvarala iluziju da za to preduzeće nema bojazni,1998. godine obesmislio je stečaj. Nije mali broj onih, iako rijetko o tome javno govore, koji smatraju da je stečaj u tadašnju Bjelasicu uveden isforsirano i, kako tvrde, nezakonito.

„Kada je Privredni sud pokrenuo stečaj u tom preduzeću, dug je bio manji od pet procenata od ukupne imovine kojom je firma raspolagala. Nakon toga DD Ski centar Bjelasica podnio je žalbu Vrhovnom sudu Republike Crne Gore u zakonskom roku protiv rješenja o otvaranju postupka stečaja Privrednog suda u Podgorici zbog bitnih povreda Zakona o prinudnom poravnanju stečaju i likvidaciji i Zakona o parničnom postupku. Vrhovni sud uskoro je u cijelosti je uvažio žalbu”, tvrdi bivši sekretar tog preduzeća Boško Vlahović.

U obrazloženju odluke Vrhovni sud je naveo da je prvostepeni sud počinio niz bitnih povreda postupka. Između ostalog postupak se vodio u nepropisanom sastavu, nije ispitana mogućnost prinudnog poravnanja, nijesu uzeti u obzir i cijenjeni pribavljeni dokazi i mišljenje vještaka finansijske struke. Prvostepeni sud, uopšte nije zakazao ročište za raspravljanje postojanja uslova za otvaranje stečajnog postupka.

Nasuprot tendencioznom insistiranju na provođenju stečaja od strane fondova, kao većinskih vlasnika, Privredni sud je, smatraju bivši radnici, ignorisao zaključke organa upravljanja o mogućnosti poslovanja uz izmirenje ili prolongiranje dospjelih obaveza, a sa čime su se saglasili njihovi izabrani predstavnici u Upravnom odboru dužnika.

„U žalbi Vrhovnom sudu predstavnici DD Ski centar Bjelasica naveli su i to da je preduzeće u izuzetno otežanim višegodišnjim uslovima poslovanja sačuvalo cjelokupni kapital i kroz segmentaciju u 10 akcionarskih društva, skoro privelo kraju postupak transformacije i trajne privatizacije”, napominje Vlahović.

Vrhovni sud je odlučio da je „ pobijano rješenje o stečaju donijeto uz bitne povrede odredaba postupka i na osnovu pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.”

Odlučeno je i da, s obzirom da raspolažu sa preko 1/10 kapitala društva, radnici u ovom slučaju imaju pravo da se tretiraju kao samostalna stranka u sporu, koja će takođe biti uredno zastupana.

No, kako tvrdi predstavnik manjinskih akcionara Rajko Vlahović, Privredni sud je ignorisao odluku Vrhovnog suda. Kako radnici kažu, stečajno vijeće je nastavilo sa postupkom, a da nikada nije donesena odluka o drugom uvođenju stečaja. O drugom stečaju 1999. godine nijesu bili obaviješteni manjinski akcionari, ali ni tadašnji direktor Luka Medenica, na čiji je prigovor Vrhovni sud poništio rješenje o uvođenju stečaja.

To potvrđuje i tadašnji predsjednik sindikata i šef servisa u hotelu Bjelasica Veso Peković. „Nikada nijesam dobio rješenje o drugom stečaju. Nije mi poznato da je bilo kome drugom dostavljeno”, kaže on.

Prema riječima Vlahovića „nezakonite radnje” traju sve do prodaje Ski centra 2007.

„Privredni sud je bio karika u lancu onih koji su omogućili da firma Bepler i Džejkobson profitira na štetu javnog interesa i radnika. Za svega 550.000 eura prodato je 147.000 m2 zemljišta, kao i žičara Ćupovi i tri ski lifta, dva restorana, vodohvat i vodovod Jezerine-Bljušturni do, tabač snijega… Da je samo prodavano zemljište to bi bila smiješna cijena, jer je prodato po nešto više od tri eura po kvadratu”, tvrdi Rajko Vlahović.

Kako su za Monitor kazali neki bivši radnici, nezakonite radnje traju i poslije prodaje skijališta Zoranu Bećiroviću. Privredni sud je umjesto da vrati preostalu imovinu manjinskim akcionarima, pošto je izmirio sva dugovanja DD Ski centar Bjelasica i isplatio većinskim vlasnicima (Fondu za razvoj, Fondu PIO i Zavodu za zapošljavanje) 250.000 eura od prodaje njihovog dijela imovine, suprotno zakonu, bez saglasnosti akcionara, prepisao njihovu imovinu u akcije kao dio firme kupca Beppler Jacobson LTD .

„Sud je bio obavezan da kako propisuje Zakon o insolventnosti privrednih društava vrati preostalu imovinu manjinskim akcionarima a da oni po svojoj volji unesu svoju imovinu u novo društvo kao nenovčani ulog ili da svoju imovinu prodaju novom vlasniku društva ili da je zadrže. Sud je omogućio većinskom vlasniku Beppler Jacobson LTD da kroz nekoliko nezakonitih dokapitalizacija skoro potpuno izbači manjinski dio”, kaže Rajko Vlahović.

Dio preko 300 akcionara u Ski centru Bjelasica iznosio je oko 13 procenta. Sada je to zanemarljiv procenat, koji se odnosi samo na imovinu skijališta, a ne i hotela Bjelasica, koji je bio u sastavu tog preduzeća.

„Izigrali su nas i opljačkali. Niko nas nikada nije obavijestio šta je sa našom imovinom”, kaže Vlahović.

Sud je, smatraju predstavnici radnika, omogućio kupcu da ne poštuje ugovor o prodaji i u dijelu investicija. Kupac je bio obavezan da u imovinu investira 3,5 miliona eura za period od tri godine. Novi vlasnik, umjesto toga poduže kredit od 2,5 miliona eura kod Prve banke i zalaže imovinu društva.

„Ta dugovanja sada kupac koristi kako bi emitovao akcije u procesu dokapitalizacije čijom se prodajom vraća dug Prvoj banci i ujedno se smanjuje manjinski udio u firmi New ski centar Bjelasica odnosno Kolašin 1450. U završnim računima se ne prikazuju prihodi od dokapitalizacije pa se tako izbjegava plaćanje poreza na kapitalnu dobit. Caldero trading limited podiže kredit kod Prve banke po kamati od osam odsto koji zatim daje kćerci kompaniji Ski resort Kolašin1450 po kamati od 18 odsto (10 odsto Caldero i osam odsto Prvoj banci) što je klasično izvlačenje novca iz kćerke kompanije. Caldero trading limited nije registrovan kao banka i ne može davati kredite”, objašnjavaju predstavnici radnika.

Oni tvrde i da je Privredni sud omogućio da se umjesto da isplati regres za godišnji odmor radnicima DD Ski centar Bjelasica za pet godina koji je bilo uredno prijavljen u potraživanja, isplaćuju plate iz sredstava prodaje za period od 24.04.2007. pa do 31.12.2007. godine u iznosu od 28.000 eura. To je po ugovoru bio dužan da isplati novi vlasnik.

Za navedeni period sud plaća i utrošenu električnu energiju iako je i to bila obaveza kupca.

„Privredni sud iako se kupoprodajnim ugovorom obavezao da će pratiti njegovo izvršenje svjesno dozvoljava kupcu da ga krši ne poštujući pravosnažna sudska rješenja. Pošto je odbijen prigovor kupca na dio ugovora o preuzimanju svih (26) radnika i pošto je tu odluku potvrdio i Apelacioni sud, Privredni sud dozvoljava kupcu da ne zaključi ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa dva radnika”, kažu sagovornici Monitora među sadašnjim i bivšim radnicima kolašinskog skijališta. Na redu je Skupština, vidjećemo hoće li čuti glas radnika.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo