Povežite se sa nama

MONITORING

Bitka za Ranku

Objavljeno prije

na

Da li će Ranka Čarapić na mjestu Vrhovnog državnog tužioca zamijeniti Ranku Čarapić, još se ne zna. Ne zna se ni kojom vrstom većine će se o tome odlučivati. Ni kada. Ono što se, međutim, dobro zna jeste – zašto DPS želi njen reizbor. Zadužili su se. Obostrano. Zato se bije bitka za Ranku.

Naum Demokratske partije socijalista da za prvog čovjeka tužilaštva još jednom ustoliči lojalnu i dokazanu im vojnikinju, osim za sada još uzdržanog stava koalicionog partnera, remete – Brisel i opozicija. Uprkos tome Čarapićka se kandidovala, kandidovali je, pa, potom, Tužilački savjet jednoglasno prihvatio. Nakon što joj je pretposljednjeg dana maja i zvanično iscurio petogodišnji mandat, sada u svojstvu kandidata za istu funkciju, čeka.

To je već duže vrijeme poznata stvar – Evropa je ne želi ponovo na čelu tužilaštva. Razlog je, prije svega, afera Snimak. Sjetimo se: iz tužilaštva je tada saopšteno ,,da u izjavama aktera afere nema elemenata krivičnog djela”. Brisel je, uz to, jasno stavio do znanja hitnost usvajanja ustavnih reformi, najkasnije do jeseni, u sklopu kojih zvanična Crna Gora mora uvažiti sugestije Venecijanske komisije po kojima je za izbor VDT-a, za razliku od sada potrebne proste većine, neophodna – kvalifikovana.

Premijer Milo Đukanović i njegovi su primili narečeno k znanju, pa u Skupštini, posljednjeg dana maja, digli ruke za zaključke o izgrađivanju povjerenja u izborni proces. Među njima je, prvi na listi, taj da su poslanički klubovi u Skupštini Crne Gore, koji prihvataju zaključke, saglasni da će se i prije postupka izmjene Ustava, Vrhovni državni tužilac birati kvalifikovanom većinom, imajući u vidu preporuke Venecijanaca.

Uslijedila je medijska radoznalost: ,,Da li će Ranka Čarapić za reizbor u parlamentu imati podršku kvalifikovane (pominje se dvotrećinska) većine za koju su potrebni glasovi Krivokapićeve partije?” Ili: ,,Ko će glasati protiv?” Odgovor: čitava opozicija i, možda, SDP. Tamo, kao što znamo, caruje raznoglasje. Uglavnom Ranka, sada, čeka Ranka. Krivokapića. Da prelomi.

U cijeloj priči o kandidaturi Ranke Čarapić treba imati u vidu i ovo što je kazala zastupnica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić: ,,Njena kandidatura može biti politički trik vladajuće koalicije, od koga bi kasnije odustali da bi navodno izašli u susret opoziciji, a zauzvrat od opozicije bi zahtijevali da spusti ljestvicu u procesu ustavnih reformi.”

Činjenica da je Ranka Čarapić ponovo u igri, govori dovoljno za sebe: Đukanović ne želi da se igra sa – za njega, familiju, familiju, i DPS – egzistencijalno važnom pozicijom u mehanizmu vlasti. Jedno su ministri, direktori agencija i uprava, sekretari… Tužilac je druga priča: otvara vrata Spuža.

Zadužila je Ranka Čarapić DPS. Perfektno zna, obučila se, da zataškava njihove prljave poslove: Telekom, Zavala, Šarić, Kalić, Keljmendi, Listing, Snimak, Drago Đurović… Bez pomaka, osim nagore, u slučajevima ratnih zločina: Kaluđerski laz, Deportacije… Ništa od rješavanja 47 nerasvijetljenih ubistava među kojima i novinara Duška Jovanovića, inspektora Slavoljuba Šćekića, koja podrazumijevaju moćne nalogodavce. Tu su redovni napadi na novinare, uništavanje imovine…

Dok su pravosudne i policijske institucije regiona podizale optužnice, hapsile i plijenile imovinu teških kriminalaca sa direktnim poslovnim vezama u Crnoj Gori, bolje – sa imperijama u našoj državi, VDT je gledala širom zatvorenih očiju. Zna: ne valja se zamjerati njihovim političkim mentorima u vrhu vlasti.

Otišla je i korak dalje. Kazala je, pa će po tome ući u legendu borbe za organizovani kriminal: ,,Znate kako, kriminalci imaju svoj moral i oni to strašno znaju da cijene. Zato ja nikada nijesam imala problema, zato što nikada nikome nijesam stavila na teret ono za šta nijesam imala dokaze.” Poštovanje je obostrano.

Zamjerke na rad Ranke Čarapić imaju i koleginice iz sistema. Njenog. Tako smo, u posljednje vrijeme sve češće svjedoci brojnih nesuglasica i međusobnih optuživanja u ključnom pravosudnom trouglu – Ranka Čarapić, predsjednica vrhovnog suda Vesna Medenica, predsjednica Apelacionog suda Svetlana Vujanović. Ne tako davno, a to najbolje ilustruje očajnu koordinaciju u organima koji bi trebalo da se bave borbom protiv organizovanog kriminala, Ranka Čarapić je priznala da nije znala za Bijelu knjigu organizovanog kriminala, koja bilježi spisak ordinirajućih kriminalnih grupa u Crnoj Gori. Da stvar bude još gora: mnogi segmenti Bijele knjige bili su dostupni javnosti.

Rad Ranke Čarapić i njenu posvećenost borbi protiv kriminala dobro ilustruje i analiza koju su uradili u MANS-u. Rezultati istraživanja više od 300 prvostepenih presuda koju je uradila ta nevladina organizacija pokazuju da su mnogo veće šanse da šumari završe u zatvoru zbog korupcije nego javni funkcioneri! Uz to, krivična djela koja nijesu koruptivna čine 63 odsto zvanične statistike, čiji su podaci uljepšani i fiktivno povećani, piše u analizi.

Zadužio je i DPS nju. Dok je ona ispitivala ispravnost poslovanja crnogorskih preduzeća, njen suprug Budimir nerijetko je poslovao baš sa njima. Za Čarapića nema biznis barijera. Hoće ga poslovi sa državnim firmama. Nema veze što su pod istragama. Supruge.

U okviru istraživačkog projekta Pod lupom identifikovano da je firma Comexport, čiji je Čarapić stopostotni vlasnik, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik, u februaru 2008. godine, na tenderu za remont Termoelektrane Pljevlja raspisanom od strane EPCG dobila posao u vrijednosti od 59.955,48 eura. Nešto kasnije, kada mu je supruga napredovala u VDT-u, Comexport je dobio još dva tendera. Prvi, vrijedan 113.490,00 eura, drugi – 104,496,74 eura. U tom periodu, za vrijeme javnih nabavki, tužilaštvo je uveliko provjeravalo poslovne papire Elektroprivrede. Iako je, prema pisanju Vijesti, bilo dokaza o kriminalnim radnjama, Ranka Čarapić je presudila u korist EPCG. I, indirektno – bračnog druga.

Slično je bilo i u slučaju gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše sa kojim Ranka Čarapić ima odlične odnose. Osjetilo se to na sudbinama krivičnih prijava koje su završavale na njegovoj adresi. Listom su odbacivane.

Najeklatantniji primjer tiče se posla sa Carinama kada je Podgorica, kraće – Mugoša, toj firmi dodijelio 15.205 kvadrata gradskog građevinskog zemljišta za samo 2,5 miliona. Umjesto 13,5 miliona, koliko je pisalo u tenderskoj dokumentaciji. Čarapićka nije ništa preduzela. Onda je po privatnoj tužbi biznismena Veselina Šofranca Vrhovni sud poništio posao. Obrazloženje: ugovor ništavan, protivan propisima. Ni to nije bilo dovoljno Čarapićkoj, pa je i nakon svega toga odbacila krivičnu prijavu MANS-a protiv postupajućeg tužioca Saše Čađenovića, onog koji prethodno nije pronašao ništa sporno u Mugošinom ugovoru sa Carinama.

I u tom periodu Budimir Čarapić poslovao je sa firmom čije poslove sa Podgoricom je istraživala supruga. Pod lupom je ustanovio – Comexport je Carinama Čedomira Popovića nabavio opremu vrijednu od 23.453,87 eura.

Nije to sve. Miomir Mugoša je Čarapiću dodijelio tender i za nabavku opreme za u to vrijeme tek sagrađeni bazen Morača u Podgorici. Vrijednost nabavke – 115.308,00 eura. Pisali su mediji: ,,Da li je to bila najbolja ponuda Pod lupom nije moglo biti utvrđeno jer opštinska administracija odbija da dostavi tendersku dokumentaciju. Gradski administrator je zahtjev odbio, tvrdeći da je nenadležan i proslijedio ga Službi za zajedničke poslove Podgorice, koja ga ignoriše.”

Ima još: Comexport je i 2008. poslovao sa Mugošom. Tada je dobio tender za nabavku i montažu namještaja i opreme za Ustanovu za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci. Vrijednost: 95.399 eura.

Nakon muževljevih narečenih poslova sa Mugošom, u kancelariju tužioca dolazi vijest o napadu gradonačelnika na novinarsku ekipu Vijesti. Ranka Čarapić je svojski stala u odbranu svog političkog prijatelja, suprugovog poslovnog partnera. Iako je, pokazuje to snimak diktafona novinara Vijesti, gradonačelnik vrijeđao novinarsku ekipu, ošamario fotoreportera Borisa Pejovića, te su zajedno on i sin Miljan, koji je potegao i pištolj, nasrnuli na Mihaila Jovovića, probivši mu bubnu opnu.

Čarapićkino tužilaštvo nikada nije utvrdilo kome je pripadao pištolj (štoviše – vatreno oružje volšebno je nestalo iz procesa), već je junački podiglo optužnicu protiv – Jovovića. To je samo najočiglednija ilustracija modela po kojem funkcioniše crnogorsko pravosuđe, kao organ nekontrolisane moći: žrtve postaju napadači. I obrnuto.

Ranka Čarapić nije smatrala za shodno ni da procesuira prijavu bivšeg lidera SDP-a Žarka Rakčevića protiv gradonačelnika Podgorice. Koncem 2009. godine Rakčević je Ranki Čarapić dostavio papire o kriminalnim radnjama Miomira Mugoše u vezi sa nabavkom ljekova dok je Mugoša bio u fotelji ministra zdravlja. Čarapić je odbacila prijavu, a Rakčevića, saopštili su istraživači Pod lupom, nikada nije kontaktirala. Mugoša je pri srcu.

Pa da je ponovo ne kandiduju za VDT? Ranka – sigurica.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo