Povežite se sa nama

Izdvojeno

BITKA UNUTAR VLASTI ZA BEZBJEDNOSNI SEKTOR: Ko je kome podoban

Objavljeno prije

na

Iza brige za zakone i priča o deklarativnom zalaganju za depolitizaciju i profesionalizaciju bezbjednosnog sektora, stoji politička borba za „svoje kadrove“

 

Bitku unutar vlasti za bezbjednosni sektor, dodatno su ogolile dvije nedavne vijesti: presuda Upravnog suda kojom je opet poništena odluka bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da smijeni direktora Uprave policije Zorana Brđanina i izjava ministra pravde Andreja Milovića u parlamentu da ako Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja  ostane na toj poziciji, on neće više biti ministar.

Sektor bezbijednosti u novoj Vladi pripao je Demokratama koje su dobile pozicije ministra unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović) i potpredsjedničko mjesto u Vladi za bezbjednost (Aleksa Bečić). Takođe, pripala im je pozicija ministra odbrane koju pokriva Dragan Krapović. No, iako je premijer Milojko Spajić Demokratama prepustio  bezbjednosni sektor, više je znakova da PES sada pokušava da utiče i kontroliše taj sektor.

Da se nešto unutar vlasti zbiva postalo je jasno kada je Andrej  Milović iznenada zatražio da se na sjednici Vlade interno raspravlja o stanju u bezbjednosnom sektoru. Milović je stavljanje te vanredne tačke na dnevni red pokrenuo bez znanja ministra policije Danila Šaranovića. Prema pisanju medija, ministar pravde  je od premijera Spajića dobio odriješene ruke da u ime PES pregovara i traži hitne smjene u vrhu bezbjednosnog sektora.  Milović je na sjednici  Vlade  tražio da sa funkcija hitno odu v.d. direktor Uprave policije Nikola Terzić, šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Milić.  Znakovita je bila i informacija objavljena na RTCG da će PES za novog direktora UP kandidovati Vojislava Dragovića, nakon čega je reagovao Šaranović i saopštio da „Dragović nije kandidat za direktora UP koji može imati saglasnost ministra unutrašnjih poslova”. Šaranović je tu informaciju nazvao “medijskim spinom”.

Da vijest o Dragoviću ipak nije spin, potvrdio je predsjednik Odbora za bezbijednost Miodrag Laković, poslanik PES-a, koji je saopštio da „mora doći do promjena u vrhu Uprave policije“, te da je u igri ime Vojislava Dragovića.

Tenziju unutar vlasti oko bezbjednosnog sektora učinila je dodatno vidljivijom javna reakcija  Milovića u parlamentu.

“Šuković neće biti šef Specijalnog policijskog odjeljenja. Upravo zbog situacije koju smo imali sa aferom Do Kvon i zloupotrebe institucija u bezbjednosnom sektoru… Znam da ste nervozni, ja vas razumijem, to vam je prijatelj, koristili ste ga politički, sve namjere vaše partije radili ste preko njega i pokušali ste da se obračunate sa PES-om preko njega. Nije vam pošlo za rukom i niste uspjeli sa kompletnim bezbjednosnim aparatom koji ste tri godine kadrirali i uređivali, čak i iznutra ponešto uspjeli kod nas, ipak nas niste pobijedili. Mi smo u Vladi, vi niste. Vaših kadrova dajem vam riječ neće biti ili ja neću biti ministar u ovoj Vladi”, rekao je Milović obraćajući se poslaničkom klubu URA.

Uslijedila je reakcija Specijalnog državnog tužilaštva koje je saopštilo da bez saglasnosti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića  Šuković “ne može biti raspoređen na drugo radno mjesto ili druge poslove Uprave policije”. Potom se oglasio i  Šaranović: „Potvrđujem i podržavam stavove Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koji su utemeljeni na čvrstim zakonskim osnovama… Gospodin Novović, kao ključna figura u ovom procesu borbe protiv organizovanog kriminala, imaće presudan uticaj na izbor tima s kojim želi sarađivati, a Ministarstvo unutrašnjih poslova će osigurati sve potrebne resurse za njihov rad „ saopštio je.

Na neformalnom sastanku PES-a i Demokrata, oko kadriranja u bezbjednosnom sektoru, Bečić je navodno insistirao da neće dozvoliti da im bilo ko diktira ključne pozicije u Upravi policije, te podsjetio na pozitivne rezultate Šukovića u posljednjih godinu i po.

Dok Demokrate za sada stoje iza Šukovića, situacija sa pozicijom direktora Uprave policije je drugačija. Presudom Upravnog suda bivši direktor UP Zoran Brđanin vraćen je na to mjesto.  Šaranović je saopštio da je ispoštovana odluka suda, ali da „njegova dalja sudbina zavisi od skupštinskog Odbora. Sada se, međutim, već nazire da se u pozadini „legalizma“ nove vlasti kad je u pitanju Brđanin  nalazi politički dogovor, po kom bi on mogao biti smijenjen odmah nakon razmatranja dva Izvještaja o radu koja su parlamentu upućeni još prošle godine, i nijesu do sada stavljana na dnevni red.  Prema pisanju medija, razlog je već dogovoren –  Brđaninov  izvještaj sa kraja prošle godine u kome je obuhvaćen masakr na Cetinju od 12. avgusta 2022. godine. U parlamentu će se problematizovati to što  Uprava policije pod Brđaninovim rukovodstvom nije imala protokole i procedure postupanja u takvim slučajevima. Da postoji saglasnost da Brđanin ne ostane na toj poziciji jasno je i iz poruka iz PES-a i Demokrata, da „mora doći do promjena na čelu UP. I ministar policije javno je poručio da su  oko toga  „konstituenti vlasti saglasni“.

Izvještaji koji tek treba da budu razmatrani bili su jedno od opravdanja prethodnog ministra Filipa Adžića za razrešenje Brđanina. Adžić je tvrdio da to što izvještji nijesu razmatrani znači da po automatizmu nijesu prihvaćeni što je sud odbio tvrdeći upravo suprotno. “ Sud je utvrdio sasvim suprotno – da nepostupanje u zakonom predviđenom roku od 20 dana stvara pretpostavku da je javnopravni organ dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu“, navodi se u odluci suda. Na tome instistira i Brđaninov advokat Siniša Gazivoda, koji tvrdi da parlament nema ni pravo da razmatra izvještaje, godinu dana kasnije. Oni su sada, ukazuje na odluku suda, u stvari prihvaćeni.

Sud je takođe osporio ostale zvanične razloge za smjenu Brđanina, ukazavši da direktor policije po zakonu može biti smijenjen samo u slučaju da ima negativne ocjene rada, ukine mu se radno mjesto ili ako je osuđen na bezusplovnu kaznu zatvora ili krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti.

Nije prihvaćena ni argumentcija bivše vlade da Brđanin treba da snosi odgovornost zbog hapšenja pripadnika službi bezbijednosti i između ostalog njegovog pomoćnika Dejana Kneževića.

Nova vlast se za sada ne obazire na onaj dio „legalizma“, gdje sud ukazuje da su Brđaninovi izvještaji u stvari već usvojeni.  Iza priče o Izvještajima i procedurama, Brđaninu se u stvari stavlja na teret  prepiska u kojoj se on pominje kao neko ko je bio u kontaktu sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem.  Iako se insistira na toj vezi, i u izvještaju Europola navodi se da “nema dokaza da su Brđanin i Knežević bili umiješani u bilo kakve kriminalne aktivnosti”.

U međuvremenu, Nikola Terzić koji je bio v.d direktora Uprave policije, sam je podnio ostavku, tražeći od Vlade da ga razriješi. “Ne želim da učestvujem u sudsko-političkom kockanju, niti da otežavam sprovođenje pravosnažnih sudskih odluka”, saopštio je.

Nakon primopredaje dužnosti Brđaninu, odrekao se policijskog obezbjeđenja. “ Želim da zahvalim svim kolegama na dosadašnjem radu i podršci, a takođe napominjem da se odričem policijskog obezbjeđenja, te da sam dostupan svima onima koji su poručili da ću nakon predaje dužnosti morati da se sakrijem u mišju rupu”.

Zoran Brđanin je na čelo policije postavljen u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića. Na pitanje da li Brđanin ima njegovo povjerenje, Šaranović je odgovorio  da se „povjerenje ne daje bilo kome ad hok i da se ono ostvaruje predanim radom i rezultatima“. Dodao je da nije do sada sarađivao sa Brđaninom. Teško da bi to mogao biti razlog nepovjerenja, jer Šaranović, kao neko ko je na poziciji ministra policije tek mjesec dana, nije mogao sarađivati ni sa kim.

Na neformalnom sastanku PES-a i Demokrata, Spajić je navodno podsjetio da su Bečić i on imali „usmeni dogovor“, o tome da će „premijer voditi glavnu riječ o ključnim pozicijama u UP i ANB i da neće dozvoliti da šef policije ubuduće bude “engleska kraljica”, a da policijom rukovode kadrovi po dubini“.

I dok PES govori o Dragoviću, prema pisanju medija, i Demokrate su na neformalnom sastanku sa PES om, govorile o nekoliko imena za tu poziciju..

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić podsjetila je  da se mjesto direktora policije popunjava na konkursu, koji još nije ni raspisan, dok se unutar vladajuće koalicije  izjašnjavanju ko je prihvatljiv, ko nije.

“To je nedopustivo. Ovdje se radi isključivo o tome koja od dvije vladajuće partije će imati veći uticaj u najmoćnijem sektoru u državnoj upravi, koji bi morao da bude operativno nezavistan i od Ministarstva i od Vlade u cjelini

Iza brige za zakone i priča o deklarativnom zalaganju za depolitizaciju i profesionalizaciju bezbjednosnog sektora, stoji, jasno je, politička borba za „svoje kadrove“.  Stari je to film.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo