Vijest da će ,,taraca za guštanje” platoa Gradske kafane ubrzo nestati, da će se na tom mjestu podići hotel Jadran, u Herceg Novom je proizvela muk. Iz straha da će grad izgubiti pogled na more, obalu i prepoznatljivu autentičnost, građani okupljeni oko tri nevladine organizacije Društvo prijatelja Herceg Novog, Udruženje građana za zaštitu Herceg Novog i Ekološkog društva Boke Kotorske, izrazili su otvoren protest. Najavljuju potpisivanje peticije, iza koje bi tvrde stali kako mještani tako i svi ljubitelji ovog grada.
Iz Društva prijatelja Herceg Novog, Ilija Budeč i Srđan Mikić poručuju: ,,U pohlepi za zaradom ubija se duh grada, a to rade oni koji taj duh ne osjećaju”. U to ime su pozvali gradonačelnika Dejana Mandića da zaustavi gradnju hotela, te da spriječi dalje urbanističko i turističko uništavanje (poništavanje) grada.
Na sve ovo gradonačelnik Madić je odgovorio: ,,Zapadno podgrađe Herceg Novog, kao urbano jezgro grada, delikatna je pozicija i kao spomenik kulture drugog reda pod zaštitom je zakona. Zato bez mišljenja i saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, nećemo raditi ništa”.
Uprkos tvrdnjama prvog čovjeka grada, iz Imobilije najavljuju izgradnju malog gradskog hotela sa pedesetak soba i svim pratećim sadržajima visoke kategorije. Dakle, namjeravaju sagraditi savremenu diskoteku, te obećavaju da će dio postojeće terase ostati u funkciji. Oni su još prije dvije godine otkupili ovaj suteren za oko 1.3 miliona eura od Opštine i nasljednika porodice Stanković, nekadašnjih vlasnika hotela. Treba reći da je u sastavu ove kompanije Gradska kafana, koja se nalazi u produžetku ove sporne terase, u nekadašnjoj zgradi Sokolskog doma, u kojoj je poslije Drugog svjetskog radilo kino i sala.
Šezdesetih godina prošlog vijeka HTP Boka je rekonstruisala to nekadašnje hotelsko prizemlje i u njemu otvorila noćni klub Teuta, koji je kasnije pretvoren u najpoznatiju diskoteku na Jadranu, tog vremena. Nad suterenom je izgrađena betonska ploča, a na njoj ta sporna terasa od oko 50 kvadrata, sa koje se pruža najčarobniji pogled na ulaz u Bokokotorski zaliv.
,,U Herceg Novom se dogodila pogrešna urbanistička politika, pa je pored svih ostalih promašaja, ovaj grad ostao i bez prelijepih vidikovaca”, podsjeća Ilija Budeč. „Zbog toga smo mi iz NVO sektora protiv gradnje hotela Jadran, bez obzira što je upravo na tom mjestu nekada postojao. Saglasni smo u stavu, da je i tada za to bila kriva urbanistička odluka. Podizanje novog hotela, osim što bi urbanistički devastirao grad, otvorio bi i mnoge druge infrastrukturne probleme. Prilaz, i parking prostor”, kaže Budeč.
Ovi borci za ljepotu grada, predlažu da se u prizemlju nekadašnjeg hotela Jadran, koji svakako treba renovirati, sagradi otvorena diskoteka ili kazino. Mišljenja su da bivši hotel Rudnik koji se nalazi u neposrednoj blizini Jadrana, treba srušiti. Ova ruina, osim što ružno izgleda predstavlja opasnost za prolaznike. Zbog tog objekta sklonom padu, zatvoreno je i stepenište koje predstavlja najkraću i najbolju vezu šetališta sa centrom grada. Grad umjesto da rješava ove goruće urbanističke probleme, navlači fasadnu haljinu na Rudnik, da čeka neko drugo vrijeme, i nečije tuđe investicije.
Prosta je istina: Lijepo uređen grad privlači turiste. U tu urednost spadaju: parkovi,zelene oaze sa klupama, privatni vrtovi i đardini, vidikovci, arhitektura, čistoća itd. Jedan od najvrjednijih kutaka za guštiranja u Herceg Novom je svakako terasa Gradske kafane. Budeč, kao turistički radnik, predlaže da prizemlje hotela Rudnik bude renovirano u elitni nacionalni restoran ili konobi. Komentariše: ,,Ako ne ostave na miru plato Gradske kafane, izgubićemo i ono malo hercegnovskog šarma i identiteta, što nam je preostalo.”
U međuvremenu su najavljene fokus grupe sa predstavnicima lokalne samouprave i lokalnih NVO. Djeluje da se kreće na bolje. Jedna od preporuka je da valja obnoviti praksu organizovanja tribina za građane, koja je ustanovljena na početku mandata predsjednika opštine, a koja se sada ne praktikuje. Pored Građanskog biroa, koji funkcioniše pri lokalnoj samoupravi, bilo bi uputno razmotriti osnivanje Informacionog punkta, sa jasno utvrđenim zadacima, koji bi bili smješteni van prostorija zgrade Opštine, u kojem bi bio zaposlen pravnik koji bi pružao informacije i savjete u vezi rada lokalne samouprave.
NVO sektor, poziva nadležne da organizuju javne rasprave o predloženom urbanističko-arhitektonskom uređenju tog dijela grada, kao i Agenciju za izgradnju i razvoj grada, da daju mišljenje i stručan stav o planiranoj gradnji ovog hotela. Organizovali su pres na koji niko iz medija nije došao.
Grad sunca, cvijeća i zelenila, se pretvara u grad banki i betona. Nismo ni slutili da će umjesto vidikovca sa platoa Gradske kafane prolaznici, turisti i svekoliki svijet gledati u zid, fasadu ili neku mondensku reklamu hotela u centru grada. Svašta.
Marija ČOLPA