Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Biti ili ne biti

Objavljeno prije

na

Vijest da će ,,taraca za guštanje” platoa Gradske kafane ubrzo nestati, da će se na tom mjestu podići hotel Jadran, u Herceg Novom je proizvela muk. Iz straha da će grad izgubiti pogled na more, obalu i prepoznatljivu autentičnost, građani okupljeni oko tri nevladine organizacije Društvo prijatelja Herceg Novog, Udruženje građana za zaštitu Herceg Novog i Ekološkog društva Boke Kotorske, izrazili su otvoren protest. Najavljuju potpisivanje peticije, iza koje bi tvrde stali kako mještani tako i svi ljubitelji ovog grada.

Iz Društva prijatelja Herceg Novog, Ilija Budeč i Srđan Mikić poručuju: ,,U pohlepi za zaradom ubija se duh grada, a to rade oni koji taj duh ne osjećaju”. U to ime su pozvali gradonačelnika Dejana Mandića da zaustavi gradnju hotela, te da spriječi dalje urbanističko i turističko uništavanje (poništavanje) grada.

Na sve ovo gradonačelnik Madić je odgovorio: ,,Zapadno podgrađe Herceg Novog, kao urbano jezgro grada, delikatna je pozicija i kao spomenik kulture drugog reda pod zaštitom je zakona. Zato bez mišljenja i saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, nećemo raditi ništa”.

Uprkos tvrdnjama prvog čovjeka grada, iz Imobilije najavljuju izgradnju malog gradskog hotela sa pedesetak soba i svim pratećim sadržajima visoke kategorije. Dakle, namjeravaju sagraditi savremenu diskoteku, te obećavaju da će dio postojeće terase ostati u funkciji. Oni su još prije dvije godine otkupili ovaj suteren za oko 1.3 miliona eura od Opštine i nasljednika porodice Stanković, nekadašnjih vlasnika hotela. Treba reći da je u sastavu ove kompanije Gradska kafana, koja se nalazi u produžetku ove sporne terase, u nekadašnjoj zgradi Sokolskog doma, u kojoj je poslije Drugog svjetskog radilo kino i sala.

Šezdesetih godina prošlog vijeka HTP Boka je rekonstruisala to nekadašnje hotelsko prizemlje i u njemu otvorila noćni klub Teuta, koji je kasnije pretvoren u najpoznatiju diskoteku na Jadranu, tog vremena. Nad suterenom je izgrađena betonska ploča, a na njoj ta sporna terasa od oko 50 kvadrata, sa koje se pruža najčarobniji pogled na ulaz u Bokokotorski zaliv.

,,U Herceg Novom se dogodila pogrešna urbanistička politika, pa je pored svih ostalih promašaja, ovaj grad ostao i bez prelijepih vidikovaca”, podsjeća Ilija Budeč. „Zbog toga smo mi iz NVO sektora protiv gradnje hotela Jadran, bez obzira što je upravo na tom mjestu nekada postojao. Saglasni smo u stavu, da je i tada za to bila kriva urbanistička odluka. Podizanje novog hotela, osim što bi urbanistički devastirao grad, otvorio bi i mnoge druge infrastrukturne probleme. Prilaz, i parking prostor”, kaže Budeč.

Ovi borci za ljepotu grada, predlažu da se u prizemlju nekadašnjeg hotela Jadran, koji svakako treba renovirati, sagradi otvorena diskoteka ili kazino. Mišljenja su da bivši hotel Rudnik koji se nalazi u neposrednoj blizini Jadrana, treba srušiti. Ova ruina, osim što ružno izgleda predstavlja opasnost za prolaznike. Zbog tog objekta sklonom padu, zatvoreno je i stepenište koje predstavlja najkraću i najbolju vezu šetališta sa centrom grada. Grad umjesto da rješava ove goruće urbanističke probleme, navlači fasadnu haljinu na Rudnik, da čeka neko drugo vrijeme, i nečije tuđe investicije.

Prosta je istina: Lijepo uređen grad privlači turiste. U tu urednost spadaju: parkovi,zelene oaze sa klupama, privatni vrtovi i đardini, vidikovci, arhitektura, čistoća itd. Jedan od najvrjednijih kutaka za guštiranja u Herceg Novom je svakako terasa Gradske kafane. Budeč, kao turistički radnik, predlaže da prizemlje hotela Rudnik bude renovirano u elitni nacionalni restoran ili konobi. Komentariše: ,,Ako ne ostave na miru plato Gradske kafane, izgubićemo i ono malo hercegnovskog šarma i identiteta, što nam je preostalo.”

U međuvremenu su najavljene fokus grupe sa predstavnicima lokalne samouprave i lokalnih NVO. Djeluje da se kreće na bolje. Jedna od preporuka je da valja obnoviti praksu organizovanja tribina za građane, koja je ustanovljena na početku mandata predsjednika opštine, a koja se sada ne praktikuje. Pored Građanskog biroa, koji funkcioniše pri lokalnoj samoupravi, bilo bi uputno razmotriti osnivanje Informacionog punkta, sa jasno utvrđenim zadacima, koji bi bili smješteni van prostorija zgrade Opštine, u kojem bi bio zaposlen pravnik koji bi pružao informacije i savjete u vezi rada lokalne samouprave.

NVO sektor, poziva nadležne da organizuju javne rasprave o predloženom urbanističko-arhitektonskom uređenju tog dijela grada, kao i Agenciju za izgradnju i razvoj grada, da daju mišljenje i stručan stav o planiranoj gradnji ovog hotela. Organizovali su pres na koji niko iz medija nije došao.

Grad sunca, cvijeća i zelenila, se pretvara u grad banki i betona. Nismo ni slutili da će umjesto vidikovca sa platoa Gradske kafane prolaznici, turisti i svekoliki svijet gledati u zid, fasadu ili neku mondensku reklamu hotela u centru grada. Svašta.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo