Za mnoge Gejts je humanista. Za druge osoba koja želi da uz pomoć vakcine koja bi trebalo da bude proizvedena, ostvari dominaciju nad ljudskim rodom. Kao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Gejts je plodna meta za teoretičare zavjere i za napade. Dugo jurišaju na njega. Posljednjih sedmica su napadi na njega na društvenim mrežama pojačani s različitih strana
Bil Gejts, drugi najbogatiji čovjek na svijetu, osnivač američke multinacionalne tehnološke kompanije Majkrosoft, usred globalne bitke protiv KOVID-19 u središtu je zanimanja svjetske javnosti. Za mnoge je 64-ogodišnji Gejts humanista. Za druge osoba koja želi da uz pomoć vakcine koja bi trebalo da bude proizvedena, ostvari dominaciju nad ljudskim rodom.
Gejtsov angažman u borbi protiv pandemije izlazi iz uobičajenog obrasca – on predlaže mjere, najavljuje izgradnju sedam bolnica za proizvodnju vakcine, polemiše sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom oko mjera za borbu protiv korona virusa i finansiranja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Dobrotvorni fond Bila i Melinde Gejts finansira potragu za vakcinom, liječenje i dijagnostikovanje virusa korona, a Gejts poziva da se ponovo uspostavi saradnja SAD sa Kinom, iz koje je pošast korona virusa krenula.
Poslije detaljnog proučavanja procesa nastanka epidemija, budući da je njegova fondacija godinama radila na suzbijanju bolesti i na stvaranju zdravstvenog sistema u siromašnim zemljama, Gejts je predvidio izbijanje pandemije. Na društvenim mrežama izaziva ogromnu pažnju njegovo predavanje „TED“ iz 2015. Tada je istakao kako nova „svjetska katastrofa“ neće biti povezana s nuklearnom bombom, već sa virusima.
Gjets je smatrao da medunarodna zajednica može da „izade na kraj s tim zadatkom“, ukazujući na informaciona sredstva i otkrića u biologiji, koja mogu da omoguće razvoj ljekova i vakcine. „Da bi se to desilo neophodan je globalni pristup u oblasti zdravstvene zaštite“, istakao je.
Bil Gejts, evo pet godina kasnije, ponovo insistira na ideji „globalnog odgovora“. Podsjeća međunarodnu zajednicu (posebno zemlje G20, grupu najrazvijenijih i najvećih svjetskih privreda u usponu) na nužnost ujedinjenog fronta koji će biti „presudan“ za pobjedu nad krona virusom.
Gejts je odluku predsjednika Trampa da privremeno obustavi finansiranje SZO nazvao „veoma opasnom“. Izvršni direktor njegovog Fonda Mark Suzman je SZO nazvao „veoma pouzdanim partnerom“ . Istovremeno je istakao potrebu za saradnjom sa zvaničnim Pekingom, gdje Fond ima veliki biro.
Ima mišljenja da je prelomni momenat u Gejtsovom fokusiranju pandemije kao gobalne opasnosti, bila epidemja svinjskog gripa 2009. Tada je, kao najbogatiji čovjek na svijetu, napisao članak „Ka boljem odgovoru za buduću pandemiju”. Neki analitičari smatraju da je tadašnje Gejtsovo angažovanje pomoglo SZO u donošenju mjera za održivi razvoj u Ujedinjenim nacijama. Tada je Gejts definisao korake koji moraju da budu preduzeti kako bi se spriječila eventualna sljedeća pandemija. Na ovome su on i njegovi saradnici radili sa fondacijom Vorena Bafeta, američkog kapitaliste, tada drugog najbogatijeg čovjeka svijeta. Argumente da mogu da budu u pravu dobili su 2012. i 2014, kada je izbila zaraza Bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS), koji je prijetio da postane globalna pandemija.
MERS je poznat i kao kamilski grip. Prvi slučaj je identifikovan 2012. u Saudijskoj Arabiji, a većina potonjih na Arabijskom poluostrvu. Do januara 2020. je zabilježeno oko 2.500 slučajeva, a oko 35 posto onih kojima je dijagnostikovana bolest umre od nje. Veće epidemije su se pojavile u Južnoj Koreji 2015. i u Saudijskoj Arabiji 2018.
SZO od pojave virusa SARS 2002. daje redovna uputstva i upozorenja o mogućnosti izbijanja pandemijskih kriza.
U nekoliko scenarija koje je do 2010. izradila CIA, a koji su predviđali globalne trendove u narednih 15 ili 30 godina, pandemija je pomenuta kao jedna od opasnosti s kojom globalni svijet može da se suoči.
Gejts, pvobitno, nije privukao pažnju javnosti svojim filantropskim radom. Osnovavši sa prijateljem Polom Alenom softversku kompaniju Majkrosoft 1975, on će 20-ak godina kasnije postati guru informatičke ere u nastajanju. Gejts i Majkrosoft imali su ključnu ulogu u tranziciji svijeta iz analognog u digitalno doba.
Početkom 21. vijeka, Gejts je odlučio da svoje bogatstvo uloži u humanitarni rad, pa je, zajedno sa suprugom Melindom, osnovao Gejts fondaciju i etapno počeo da se povlači iz direktnog upravljanja Majkrosoftom. Sredinom marta potpuno se povukao iz kompanije.
Fond Bila i Melinde Gejts nastao je 2000. godine tako što je bračni par u jednu spojio nekoliko već postojećih porodičnih fondacija (prva je osnovana 1994).
Njegova fondacija tijesno sarađuje sa SZO na nekoliko velikih projekata suzbijanja zaraza, kao što je dječija paraliza. U saradnji sa jednim od osnivaca Gugla Larijem Pejdžom, finansirao je istraživanja za pronalazak jedinstvene vakcine protiv gripa. Finansira i istraživanja za borbu protiv Alchajmerove bolesti.
Do 2018. Gejtsova fondacija je sakupila 46,8 milijardi dolara, i jedna je od najvećih svjetskih privatnih humanitarnih organizacija. Fondacija je radila na distribuciji vakcina u zemljama u razvoju, zalagala se za porodično planiranje preko veće upotrebe kontracepcije i finansirala razvoj genetski modifikovanih usjeva. Ti napori su izazvali neosnovane optužbe da Gejts ugrožava siromašne u svijetu nepotrebnim ljekovima i štetnim usjevima dok pokušava da smanji globalnu populaciju.
Gejtsove pristalice smatraju kako je njegov doprinos ravnoteži snaga koje se bore protiv epidemija zadivljujući. On odražava američku tradiciju filantropije, koja podstiče uspješne ljude da daju dug zajednici. Pored toga, potvrđuje pojavu „nedržavnih“ kolosalnih snaga na svjetskoj sceni: medu glavnim finansijskim donatorima SZO je Fond Bila i Melinde Gejts, odmah iza SAD (cinici primjećuju mnogo neizmirenih obaveza), dok su Kina i Evropa daleko iza.
Gejtsov pristup se ne dopada svima: u Vašingtonu njegov pristup smatraju naivnim. Ideja Fonda o osnivanje Globalnog tehničkog odbora za određivanje raspodjele – ko će prvo primiti vakcinu, trebalo bi da postane predmet burnih diskusija. Trampova administracija se boji bilo kakve nadnacionalne vlasti u tom pitanju i ne žuri da se vrati saradnji sa Kinom koja se pozicionirala kao novi lider u stvaranju „globalnog poretka u zdravstvu“.
Kao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, Gejts je plodna meta za teoretičare zavjere i za napade. Dugo jurišaju na njega na internetu. Posljednjih nedjelja su napadi na njega na društvenim mrežama pojačani s različitih strana, od antivakserskih grupa do pristalica raskrinkane teorije zavjere, koji povezuju novi korona virus sa 5G tehnologijom.
Njegov elektronski post je dobio stotine hiljada komentara koji ga optužuju za zločine protiv čovječnosti i povezuju s različitim teorijama zavjera s vakcinama, SZO i implantiranjem mikročipova u ljude. U postovima na Jutjubu, Fejsbuku i Tviteru lažno je prikazan kao tvorac KOVID-19, profiter od vakcine za virus i dio podlog plana da se bolest iskoristi za nadziranje globalne populacije.
Pomenuti Gejtsov govor iz 2015. je ponovo isplivao na Jutjubu s 25 miliona novih pregleda, ali ne kako je Gejts želio. Antivakseri, pripadnici grupe teorija zavere Kenon i desničarski komentatori su taj video uzeli kao dokaz da je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu planirao da iskoristi pandemiju za preuzimanje kontrole nad globalnim zdravstvenim sistemom. Teorije zavjere izokreću Gejtsove riječi. Pošto je na Reditu spomenuo mogućnost „digitalnih sertifikata” kao potvrdu ko je imao virus, trolovi na internetu su počeli da tvrde da želi da nadzire populaciju implantiranjem mikročipova u ljude.
Napadi na Gejtsa su pojačani pošto je kritikovao odluku SAD da prekinu finansiranje SZO, što je Trampova administracija obrazložila načinom na koji je ta međunarodna organizacija iz sistema UN postupala tokom pandemije. Milioni Amerikanaca su izgubili posao tokom pandemije, pa je način na koji se Trampova administracija odnosi prema krizi veoma lično pitanje koje pogađa mnoge.
Gejts se pojavio kao protivteža Trampu zalaganjem za mjere ostanka kod kuće, proširenje obima testiranja i razvoj vakcine. Gejts je sada, zajedno s vodećim stručnjakom za infektivne bolesti u SAD Entonijem Faucijem, meta desničarskih komentatora koji nipodaštavaju sve one koji se ne slažu sa Trampom oko virusa.
Peticiju koja je osvanula na sajtu Bijele kuće potpisalo je oko 450.000 ljudi. Njome se traži sveobuhvatna i javna istraga protiv Fondacije Bila i Melinde Gejts zbog, kako se navodi, „zločina protiv čovječnosti i zloupotrebe medicine“. Pojedini analitičari smatraju da će peticija usred predsjedničke kampanje u novembru ove godine, jačati Trampovu poziciju. Od ishoda društvenog i političkog obračuna Trampa i Gejtsa mogla bi da zavisi i neposredna budućnost SAD.
Za globalnu dostupnost vakcine
SZO je pokrenula globalnu inicijativu za ubrzani razvoj i ravnomjernu raspodjelu vakcina, dijagnostike i tretmana protiv bolesti KOVID-19. Među suorganizatorima predstavljanja inicijative našli su se i Evropska komisija, predsjednik Francuske Emanuel Makron i fondacija Bila i Melinde Gejts.
Gejts je ocijenio da se život može jedino u potpunosti vratiti u normalu pošto vakcina protiv korona virusa bude globalno dostupna. On je kazao da se mora brzo raditi na razvoju nove vakcine u „milijardama doza”. Razvijene zemlje poput SAD, prije ili kasnije će moći da se bore protiv virusa, ali on mora biti poražen u cijelom svijetu, kazao je Gejts.
Gejts je prošle sedmice pozvao administraciju predsjednika Trampa da u borbi protiv korona virusa krene s izgradnjom fabrika za razvoj najperspektivnijih vakcina. Pošto neke vakcine najvjerovatnije nikada neće biti potrebne, privatne kompanije ne mogu preuzeti rizik gubitka miliona dolara, „ali savezna vlada može”, rekao je Gets. „To je jedini način da bude osigurana masovna proizvodnja vakcina.”
Milan BOŠKOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice