Glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković ,,govori laži” i godinama unazad sabotira rad Uprave za bezbjednost hrane, izjavila je ove nedjelje na vanrednoj konferenciji za štampu Direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković.
Hitna reakcija je uslijedila nakon što je početkom nedjelje inspektorka Drašković, po ko zna koji put, problematizovala kvalitet mesa koje se iz Brazila uvozi u Crnu Goru. Napominjući da se ona već mjesecima bori da se zabrani uvoz mesa iz te zemlje, jer su i analize krajem prošle godine pokazale da to meso nije ispravno.
Protekle nedjelje ministarstva poljoprivrede u Albaniji i Hrvatskoj naložila su povlačenje pilećeg smrznutog filea iz Brazila, jer su rezultati njihovih kontrola pokazali da to meso ima salmonelu koja je opasna po zdravlje čovjeka.
Direktorica Uprave Daković nije stala samo na optužbama za laž, već je proširila spisak ,,navodnih” nepočinstava Draškovićeve. Po riječima Dakovićeve, glavna veterinarska inspektorka u kontinuitetu uzbunjuje javnost: ,,Informacije kojima uzbunjuje javnost u Crnoj Gori, simptomatično, uvijek u vrijeme turističke sezone, odnose se na opasnosti po potrošače od nebezbjedne hrane. Samo se navodne opasnosti mijenjaju, od brazilske piletine, preko vinobrana, virusa kvrgave kože, do „leukemije goveda”.
Praveći tako štetu građanima i ekonomskom sistemu Crne Gore kao turističke destinacije, ističe Daković. S druge strane mogućnosti da građani pretrpe štetu od mesa iz Brazila nema, garantuje direktorica Uprave.
,,Svi parametri na koje se ispituje hrana u Evropskoj uniji implementirani su i u crnogorsko zakonodavstvo i naše laboratorije su potpuno osposobljenje za njihovo ispitivanje”, rekla je Daković. Objasnila je i da se za razliku od EU gdje se 20 odsto pošiljki iz Brazila kontroliše na sve parametre bezbjednosti hrane, u Crnoj Gori se svaka pošiljka, dakle 100 odsto pošiljki, kontroliše na sve ove parametre. Ispada da bi EU trebala da kopira naš sistem kontrole hrane a ne mi njihov.
Glavna veterinarska inspektorka Drašković godinama upozorava da se ne može garantovati bezbjednost mesa iz Brazila pošto se, kako navodi za razliku od Uprave, u Crnoj Gori ne ispituju svi parametri rizika i genetske modifikacije. U ovom stavu Draškovićeva nije usamljena jer i brojni inostrani stručnjaci upozoravaju da je uvoz mesa iz Brazila i Argentine problematičan i zbog toga što su to zemlje u kojima je dozvoljeno korišćenje genetski modifikovane hrane (GMO) u ishrani stoke.
U martu u međunarodnoj javnosti je odjeknula objava brazilskih nadležnih službi koje su više od dvije godine pratile rad inspektora koji su davali sertifikate za izvoz nebezbjednog mesa, da su pohapsili više od 30 takvih inspektora, zabranili rad pojedinih objekata. Tada je većina zemalja (Kina, EU, Čile, Venecuela) privremeno zabranila uvoz mesa iz Brazila. Kod nas je po izjavama odgovornih i dalje bilo sve bezbjedno. Iako su nadležni zvanično saopštavali da Crna Gora ne uvozi meso iz ,,problematičnih” brazilskih objekata, Draškovićeva tvrdi da smo uvozili i uvozimo i iz njih.
Iz Uprave za bezbjednost hrane, medijima su na pitanje koliko je tokom prošle i pretprošle godine bilo neispravnih pošiljki iz Brazila, odgovorili da su tokom prošle godine samo dvije pošiljke mesa bile neispravne. Nakon afere s kraja prošle godine o navodnom prispjeću mesa iz 1982. godine u Luku Bar, Draškovićeva je za Monitor izjavila da je u mjesec dana zabranjen uvoz tri pošiljke mesa iz Brazila. U četvrtoj je otkrivena salmonela.
O kojim količinama uvezenog mesa se radi govori podatak da su samo od početka ove godine uvezene četiri pošiljke piletine od 104 tone.
I pored zaklinjanja Uprave u poštovanje EU standarda, Draškovićeva uporno tvrdi da se u Crnoj Gori provjere ne rade u skladu sa njima. Ona je čak izjavila da odgovorni u Upravi za bezbjednost hrane „odlično znaju da u našim propisima nije definisano dosta parametara koji i te kako mogu biti opasni po zdravlje potrošača (u EU jesu i u većini zemalja okruženja), saopštavaju da je hrana uvezena iz Brazila bezbjedna”.
Na ove opužbe iz Uprave nijesu odgovarali, već je na ovonedjeljnoj konferenciji direktorica izjavila čak i to će ,,Drašković samo još nekoliko dana biti na poziciji glavne veterinarske inspektorke jer se to radno mjesto, po novoj sistematizaciji, ukida”.
Ispada da se Draškovićeva, nakon 35 godina radnog staža, baš sada pred turističku sezonu drznula da uzbunjuje javnost. To što je o problemima bezbjednosti hrane, kao zviždač upozoravala duže od deceniju (vidi boks), se izgleda ne broji.
Draškovićeva je ranije komentarisala ukidanje mjesta glavnog veterinarskog inspektora, navodeći da tokom ove turističke sezone nije predviđeno da u okviru pojačanih inspekcijskih kontrola učestvuje veterinarska inspekcija i inspekcija za bezbjednost hrane, upozoravajući da to može biti rizik i za građane i za turiste.
U prošlogodišnjoj prijavi za dobijanje statusa zviždača navela je da joj je „onemogućeno napredovanje zbog zviždačkih aktivnosti u prethodnom periodu, a sada se planira raspoređivanje na niže radne rasporede”. Radno degradiranje je prošlo, a Agencija za zaštitu zviždača je, krajem prošle godine, odbila da joj dodijeli status zviždača i pruži odgovarajuću zaštitu.
Priču o bezbjednosti hrane prati i priča o velikom novcu. Uvoz mesa iz Brazila za crnogorsko, i tržište regiona, vrijedan je desetine miliona eura godišnje.
Iz Uprave su svojevremeno izjavili da oni ne mogu da utiču na to šta se i iz koje zemlje uvozi, jer o tome odlučuju privrednici. Draškovićeva takav stav kritikuje tvrdeći da su nadležni u Upravi pogrešno shvatili da im je osnovni zadatak da ponavljaju da je u Crnoj Gori sve što se uvozi bezbjedno. Još prije par godina istakla je da u Crnoj Gori nema pravog sistema kontrole:,,Uništeno je i ono što je bilo, zbog dila nadležnih sa uvoznicima”.
S dilom ili bez njega, tek novim Zakonom o bezbjednosti hrane desetostruko i više su smanjene kazne za prekršaje. Prema starom zakonu o bezbjednosti hrane te kazne za pravno lice bile su 5.000, a za odgovorno 500 eura. Novim zakonom su predviđene kazne od 500 eura za pravno i 30 eura za odgovorno lice. Ako se kazna plati u roku od osam dana, one koji se ne pridržavaju bezbjednosnih pravila o hrani sleduje popust.
,,Uobičajeno je da nam subjekti prilikom kontrole kažu da ih slobodno kaznimo, nema problema za kaznu, oni će to platiti”, istakla je nedavno Drašković.
Igranje nadležnih sa hranom, na kraju će svakako platiti građani. I to zdravljem.
Raniji slučajevi ,,uzbunjivanja javnosti”
Sredinom prošle godine u Crnoj Gori je utvrđeno prisustvo bolesti kvrgava koža i plavi jezik. Drašković je pokušala da upozori Upravu za bezbjednost hrane da blagovremeno preduzme preventivne mjere. Uzalud. Nakon pojave bolesti prikupila je dokaze i podnijela specijalnom tužiocu za organizovani kriminal prijavu i kasnije dopunu – predmete sa graničnih prelaza iz kojih se vidi da je uvoz tekao nesmetano, iako su odgovorni iz Uprave za bezbjednost hrane i ministar poljoprivrede Patar Ivanović tvrdili da uvoza nema i da su ranije izdata rješenja za uvoz povučena. Zviždački ,,staž” otpočela je kada je kao republička veterinarska inspektorka, u avgustu 2002. godine, odbila predlog Sektora za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede da se mlijeko od grla koja su bolesna od mastitisa otkupljuje u podgoričkoj Mljekari po cijenama nižim za 10 do 20 odsto od mlijeka zdravih grla. Tada i sada ministar poljoprivrede je Milutin Simović. I pored protivljenja proizvođača, uvoznika, nadležnih iz Ministarstva poljoprivrede, sljedeće godine, istrajala je na primjeni propisa i vratila u Holandiju pošiljku „neupotrebljivog i nebezbjednog” sira sa isteklim rokom trajanju i bez potrebnih dokumenata, odnosno, sa falsifikovanom deklaracijom. Drašković 2004. godine otkriva aferu o trgovini leukoznim mesom iz Ulcinja. Prema njenim tvrdnjama, Simović je dozvolio da se dio zaraženog mesa proda prerađivačima u Srbiji, dok je ostatak navodno uništen u Crnoj Gori. Potom se ispostavilo da je država vlasnicima ovdašnjih hladnjača platila preko 10 hiljada eura za čuvanje, navodno uništenog, leukoznog mesa. Na opasnosti od uvoza mesa iz Brazila i Argentine upozorava već deset godina. Kada su nadležni ocijenili da je prekrdašila uručuju joj otkaz 2009. godine. U obrazloženju odluke Disciplinske komisije VU stoji kako je inspektorka „prekoračila ovlašćenja davanjem izjava da se brazilsko meso prodaje kao domaće”, te da je zbog toga „uzbunjivala javnost tokom turističke sezone”. Argumentacija koja je i sada aktuelna. Nakon odluke Upravnog suda vraćena je na posao sredinom 2010. Četiri godine kasnije, Drašković je ponovo imenovana za glavnu veterinarsku inspektorku. Za njenog mandata otkriveno je i korišćenje vinobrana u proizvodima od svježeg mljevenog mesa. U daljem postupku počinioci su, minimalnim kaznama, praktično amnestirani. Sada je ponovo zbog ,,uzbunjivanja” praktično smijenjena sa mjesta glavne veterinarske inspektorke.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice