Povežite se sa nama

Izdvojeno

BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla

Objavljeno prije

na

Više puta najavljivan obračun sa vlasnicima lažnih diploma u zdravstvu, prosvjeti i policiji do sada je bez značajnijih rezultata. Iz NVO Alternativa tvrde da ne čudi nedostatak volje da se stane na kraj takvom stanju jer je, kažu, značajan dio kadrovika u svakoj političkoj partiji sa „kupljenom“ diplomom

 

U Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Pljevljima više od godinu i po traje izviđaj po krivičnoj prijavi NVO Alternativa protiv 54 medicinska radnika u tome gradu zbog sumnji da rade sa falsifikovanim diplomama. Bez podizanja optužnog predloga uprave zdravstvenih ustanova u tom gradu ne mogu preduzeti bilo kakve mjere, pa osumnjičeni da liječe sa lažnim diplomama, i dalje nesmetano rade.

Prethodno, sporne diplome su nostrifikovane, a medicinski radnici su položili i državne ispite.  Iz Alternative su prošle godine saopštili da je, prema njihovim nezvaničnim informacijama, u javnom sektoru Crne Gore oko 40 odsto lažnih diploma. Prema istim računicama, broj onih koji državnu platu primaju s lažnom diplomom mjeri se hiljadama.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), nedavno su saopštili da je komisija za provjeru validnosti diploma policijskih službenika formirala 103 predmeta. Provjeravaju se diplome stečene u Bosni i Hercegovini (BiH), Srbiji i sa Kosova. U MUP-u, kako je kazao državni sekretar Mersudin Gredić, vjeruju „da će se ispostaviti da je najveći broj prijava podnijet bez osnova“.

Komisija MUP-a formirana je početkom prošle godine, a najavili su da će diplome provjeravati „bez povlastica i izuzetaka, a ukoliko se nepravilnosti utvrde, policijski službenici biće procesuirani pred nadležnim tužilaštvom“. Objašnjeno je da su prioritet provjera diploma visokoškolaca, te da je u planu i provjera diploma srednjih škola.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić u maju prošle godine kazao je da je tražio od zdravstvenih ustanova da dostave informacije o dosijeima medicinskih radnika koji su se prekvalifikovali, sa podacima gdje su i kada završili srednju medicinsku školu ili fakultet, kako bi se utvrdilo ko ima lažne diplome. On je rekao da će na skener prvo medicinski radnici koji su stekli diplome van Crne Gore, a onda će biti provjerene i isprave iz naše države do kojih su došli prekvalifikacijom. Razultati „skreniranja“ još nijesu saopšteni.

Kako za Monitor kaže koordinator NVO Alternativa Vesko Pejak, ne čudi nedstatak volje nadležnih da stanu na kraj lažnim diplomama u zdravstvu, policiji, javnoj upravi, prosvjeti…  Prema njegovim riječima, prve presude izazvaće domino efekat, pa će se otkriti, tvrdi, da se značajan broj kadrova u svim političkim partijama školovao na taj način.

„Ono što mogu da kažem je da mi nećemo zaboraviti na ovaj ogroman i po društvo opasan problem. Bez obzira na nedostatak političke volje da se djeluje, mi nećemo stati. Sramota je da 15.000 visokoškolaca čeka posao na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), a ljudi s lažnim dipoma rade i odlučuju o sudbini svih nas“, kaže Pejak.

Prema njegovim riječima, odmah nakon završetka parlamentarnih izbora, Alternativa će „zahtijevati da se formiraju komisije u nadležnim resorima, koje bi ispitala sve sumnjive diplome“. Pejak kaže da se od toga ne smije odustati čak i po cijenu da „10.000 ljudi izgubi posao“. Kako ocjenjuje, najhitnije se treba riješiti onih koji u zdravstvenom sistemu rade sa falsifikovanim dilomama.

„Tu je, bukvalno, riječ o opasnosti po život građana. Zaista ne smijemo dozvoliti da kozmetičarke i frizerke, uz svo uvažavanje tih zanimanja, liječe bolesne, kao što je to sada masovna pojava. Maltene, u svakoj zdravstvenoj ustanovi imamo takav slučaj. U pojedinom ustanovama svaka druga medicinska sestra ima sumnjivu diplomu. Alarmantno je i najteže stanje u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), ali i u domovima zdravlja, bolnicama, domovima za stare… Nažalost, mnogo je primjera katastrofalnih posljedica te činjenice. Dešavalo se da u Nikšiću, recimo, zdravstveni radnici 20 minuta ne umiju da zatvore vrata vozila Hitne pomoći, koje je trebalo teško povrijeđeno dijete da preveze do Podgorica. Osobu sa posbenim potrebama koja je došla u nikšićki Dom zdravlja sa dva metka u nozi, poslali su na dalje liječenje i napisali da je došlo do samopovređivanja…“, navodi Pejak.

Sagovornik Monitora objašnjava kako se falsifikovane diplome najčešće dobijaju, kada je riječ o onima koji rade u zdravstvenom sistemu, u Tutinu, Širokom Brijegu, Novom Pazaru.., a neke su i iz Beograda i Prištine. Prema informacijama kojima raspolaže Alternativa, takve dilome koštaju od 1.000 do 1.500 eura, a da se onaj na čije ime glasi ne mora ni pojaviti. Pejak tvrdi da mu je poznat i primjer policajca koji je kupio srednju školu, pa fakultet, pa postao pomoćnik načelnika jednog Centra bezbjednosti.

„Nova vlast ne samo da nije promjenila takvo stanje, već je dovela do povećanja problema. Primali su, na primjer, u preduzeću EPCG – Solar gradnja ljude koji u životu nijesu utičnicu zamijenili. Jedan od direktora, visokokotiranih članova Demokratskog fronta (DF) poslao je sekretaricu službenim autom da mu kupi diplomu u susjednoj državi”, kaže Pejak.

Pokret za Pljevlja pozvao je nedavno nadležne da donesu zakon o borbi protiv prosvjetne mafije „koji bi omogućio kažnjavanje onih koji su kupili diplome i one koji su ih prodali. U tom Pokretu smatraju da je kupovina diploma toliko uzela maha da zemlju vodi u ambis, pošto je najviše vlasnika takvih diploma zaposleno u državnoj službi, pogotovu zdravstvu i policiji.

„Kada je prije petnaestak godina u pljevaljskoj bolnici najavljena republička inspekcije za kontrolu diploma, nastala je trka dobrog dijela zaposlenih da povuku iz dosijea kupljene diplome. Inspekcija nije ni došla, a njima su plate smanjene na nivo koji je odgovarao stvarnom obrazovanju. Ali ni to nije trajalo dugo, oni koji su im prodali diplome omogućili su da ih legalizuju fiktivnim polaganjem ispita. Ima li rješenja za ovo kupoprodajno usmjereno obrazovanje, koje, polako ali sigurno, čitavo društvo vodi u ambis? Treba donijeti Zakon o borbi protiv prosvjetne mafije i jednako kažnjavati one koji su kupili diplome i one koji su ih prodali. Ako se to ne uradi, možda i sačuvamo Crnu Goru od narko kartela, ali od kupljenih diploma sigurno nećemo”, navodi se u saopštenju Pokreta za Pljevlja.

Iz Ministarstva prosvjete ranije su saoštili da je tokom prošle godine podnijeto 6.350 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava, kako srednjoškolskih, tako i sa ustanova visokog obrazovanja, od čega je 1.622 iz regiona. Međutim, iz tog resora, prije par mjeseci nijesu mogli da precizo odgovore na novinarsko pitanje da li u Crnoj Gori ima diploma ustanova iz Bosne i Hercegovine, koje tamošnje tužilaštvo istražuje zbog izdavanja lažnih obrazovnih isprava.

Kako su prenijeli bosanski mediji, istraga se vodi protiv Nezavisnog univerziteta Banjaluka (NUBL), Univerziteta za poslovne studije (UPS) Banjaluka, Evropskog univerziteta u Brčkom, Univerziteta u Travniku, Internacionalnog univerziteta Travnik, kao i Visoke škole za primijenjene i pravne nauke Prometej iz Banjaluke.

Srbija već dugo slovi za rasadnik lažnih diploma u regionu, pa ne čudi ni veliki broj afera u tom smislu. Po nalogu posebnog Odeljenja za kriminal i korupciju Višeg tužilaštva u Kraljevu bivši rektor Univeziteta u Kragujevcu i dekan Medicinskog fakulteta privedeni su prošle godine, upravo zbog malverzacije oko diploma koje su nezakonito izdavane hrvatskim i kosovskim državljanima. Lani je uhapšeno i 11 profesora Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, koji su, kako se sumnja, prolazne ocjene studentima naplaćivali od 100 do 500 eura.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM PRIJETI NASILJEM U SRBIJI I BOSNI: Ima li Crna Gora odgovor na Srpski (krimo)svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi se pribojavaju da će Vučić  krizu i studentske proteste pokušati riješiti nasiljem. Opoziciona poslanica Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera.  Režim je organizovao kampovanje „studenata koji hoće da uče“ u Pionirskom parku. Mediji su pokazali da je među „studentima“najmanje studenata a najviše aktivista SNS, fudbalskih huligana, jedan porno glumac, policajci….  Njima se 11. marta pridružilo i nekoliko desetina muškaraca u uniformama bivše zloglasne JSO

 

 

Formalni premijer Srbije u ostavci Miloš Vučević  u srijedu je na K1 televiziji upozorio da se „približavamo momentu kada država mora da primeni zakon u punom kapacitetu“ i kada „maltretiranje građana Srbije mora prestati“. Vučević, koga opozicija naziva batlerom porodice Vučić, je rekao „da će odluku o tome doneti državni vrh“. Prevedno -Aleksandar Vučić. Po ustavu, predsjednik ima ceremonijalna ovlašćenja zbog čega studenti koji mjesecima protestuju ne žele pregovarati sa njim „jer nije nadležan“. Studenti ukazuju na protivustavnu uzurpaciju vlasti Vučića i njegovog brata Andreja koji, mimo ustava i zakona, sa kumovima postavljaju i smjenjuju u državnoj vlasti i policiji. To potvrđuju i SKY transkripti.

Vučević, akter brojnih korupcionaških afera, je voditeljki Jovani Joksimović objasnio da je „Srbija u ovom trenutku ugrožena kao država od strane i unutrašnjih i spoljnih faktora…i da je to proces koji je dugo pripreman“. Vučević kaže da sve informacije policije, BIA-e (državne bezbjednosti) i vojnih službi govore da se sprema nasilje“ – iza kojeg su, po njemu, studenti kao instrumenti stranih sila.

Ovaj (sovjetski) narativ Vučićevi mediji su intenzivirali posljednje  sedmice u susret  velikog protesta studenata i građana u Beogradu. Radi se o pokušaju „obojene revolucije“, zavjere zapadnih službi protiv Srbije, i studentima kao „srpskim ustašama“.

Istovremeno, režim užurbano radi na mobilizaciji stranačkih pristalica, vojnika kriminalnih kartela, fudbalskih navijača, kompletnog sigurnosnog aparata (i umirovljenih policajaca i „bezbednjaka“) i zaposlenih u državnim službama, bilo ucjenama i  kupovinom.

Opoziciona poslanica u Skupštini Srbije Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera. Tepić je pustila audio snimak na kome je, kako tvrdi, osuđivani kriminalac i „jedan od glavnih crnokošuljaša braće Vučić“ Miljan Vidović Hofman. On telefonom sagovorniku objašanjava kako je sutra na „sastanku sa glavnim“ i da se spremaju „kačketi, maske, kao vojska bato…biće baš jako, ludilo bato“. Hofman najavljuje, isto kao i Vučić, da će protest 15. marta biti Dan D i „ako pobedimo, a hoćemo… sve ćemo da dobijemo“. Ovo se uklapa u dosadašnji obrazac korištenja kriminalaca kao provokatora i napadača na studente i sve oponente braće Vučić. Premijer Vučević je kao gradonačelnik Novog Sada, često koristio usluge kriminalaca za razbijanje protesta i javno se ljubio i slikao sa njima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo