Na ponovljenom konkursu Ministarstva poljoprivrede nije bilo onih koji su zadovoljili uslove za gazdovanje kolašinskim rijekama. Zbog toga su vodotoci mjesecima bez ribočuvarskih službi, a krivolovci pustoše riblji fond. U najboljem slučaju, proći će mjeseci dok se ne nađe alternativa za bezvlašće na Tari, Morači i njihovim pritokama
Prema izjavama čelnika lokalne vlasti, stanje na kolašinskim rijekama je katastrofalno. Navodno, krivolovci pustoše riblji fond na Tari, Morači i njihovim pritokama. Na rijekama mjesecima nema ribočuvarske službe. Vrhovni sud proljetos je poništio rješenje kojim je Ministarstvo poljoprivrede prije dvije godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom na području kolašinske opšitne Sportsko-ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača. Ta presuda je donešena nakon što je Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva, tvrdeći da je nezakonito. Na ponovljenom konkursu Ministarstva niko nije zadovoljio uslove neophodne za gazdovanje kolašinskim vodama, pa je sada 150 km vodotoka bez kontrole i zaštite. Do kada, teško da iko može precizno kazati.
Predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić za Monitor kaže da prema njegovim informacijama, krivolovci haraju na svim kolašinskim vodotocima. On obim krivolova naziva ekološkom nepogodom.
„Iako nijesam ribolovac, neću pogriješiti ako kažem da je trenutno stanje na kolašinskim vodama katastrofalno. Vodotoke Tare, Morače i njihovih pritoka niko ne čuva od nezakonitog izlova i uništavanja ribljeg fonda, koji je jedno od najvećih bogatstava opštine Kolašin i Crne Gore. Svakodnevno dobijam informacije od ljubitelja prirode i mještana da krivolovci bjesomučno i nekontrolisano izlovljavaju stotine kilograma ribe. Sve to uz pomoć struje, dinamita, mreža i ostalih nedozvoljenih sredstava” – kaže Đukić.
Krivolovci, tvrdi on, nijesu samo Kolašinci, već dolaze iz drugih opština. Đukić kaže da je neophodna hitna reakcija nadležnih organa.
Momir Živković, predsjednik SRK Tara i Morača, kluba koji je do skoro gazdovao kolašinskim rijekama, smatra da vode nijesu nezaštićene. On objašnjava da umjesto ribočuvarske službe, sada kontrolu obavlja inspektor za slatkovodno ribarstvo.
„To su informacije koje mi imamo. Previše je ovih dana zabrinutih za stanje ribljeg fonda. Njihovu podršku nijesmo osjetili minulih godina dok smo, na najbolji mogući način, štitili vode od krivolovaca. Taj posao je vrlo zahtjevan, naročito na vodama koje su udaljene od grada desetine kilometara” – kaže on.
Iz SFFK Maniro, međutim, smatraju da su Živkovićev klub i resorno ministarstvo odgovorni za sadašnje stanje. Predsjednik Manira Mile Lazarević tvrdi da je, dok je njegov klub, od 2015. do 2018. godine, bio zadužen za vodotoke, Kolašin imao šansu da se pozicionira na karti reprezentativnih lokacija za sportske ribolovce. Prema njegovim riječima, u tom periodu mnogo je urađeno na zaštiti rijeka, formirana je ribočuvarska služba sa pet do osam ribočuvara… Podsjeća i da je, pored novca, uložen i ogroman volonterski rad, probijeno oko 8 kilometara ribolovačkih staza i očišćeno oko 10 kilometara korita rijeka.
„Nekoliko entuzijasta ribolovaca iz Kolašina, među kojima su bili najuspješniji reprezentativci Crne Gore u mušičarenju Nikola Trebješanin i Ivica Rajković, pomogli su da na teritoriji kolašinske opštine napravimo mušičarske revire. Takav način organizacije poznat je u svijetu, a našem gradu je mogao donijeti veliku finansijsku korist… Saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede bila je dobra sve do dolaska Milutina Simovića. Tada počinju problemi” – kaže Lazarević.
Za vrijeme dok je SFFK Maniro bio zadužen za kolašinske rijeke, podsjeća sagovornik Monitora, organizovan je Kup jadransko-podunavskih zemalja u mušičarenju, zbog kojeg je Crna Gora lani dobila organizaciju prvenstva Evrope u mušičarenju. Kolašin je, tvrdi Lazarević, trebalo da dobije organizaciju Svetskog prvenstva 2022. godine, a ta manifestacija trebalo je da promoviše grad kao svjetski poznatu ribolovnu destinaciju.
Sve je to, objašnjavao on, palo u vodu kada je resorno ministarstvo gazdovanje rijekama, pod uticajem nekih državnih i lokalnih funkcionera, dodojelilo SRK Tara i Morača.
„Taj klub se pokazao kao nesposoban da se brine o rijekama. Rezultati njihovog rada svakome su vidljivi, riblji fond je skoro potpuno uništen, rijeke su devastirane… Biće potrebne godine ozbiljnog rada i novca da se isprave te greške” – tvrdi Lazarević.
Predsjednik SO je ponudio rješenje. On će resornom ministarstvu predložiti formiranje opštinskog preduzeća čija bi djelatnost bila zaštita, unapređivanje i promocija ribolova. Smatra i da za to postoji dobar zakonski okvir. „Smatram da je potrebno da se lokalna uprava uključi u ovu problematiku i svojim kapacitetima pokuša da riješi dugogodišnji problem u oblasti slatkovodnog ribarstva na području naše opštine. Zakon daje mogućnost da se sadašnje stanje na našim rijekama značajno unaprijedi, to jest, da SO bude osnivač privrednog društva koje će upravljati ribljim fondom” – objašnjava on.
Održivost takvog privrednog društva, kaže Đukić, ne bi bila vezana za finansije osnivača, već za bogatstvo i potencijal ribljeg fonda koji treba da se koristi isključivo u turističke i sportsko-rekreativne svrhe. On podsjeća da je uspješnost takvih preduzeća poznata u regionu i da mali gradovi u tim državama žive od sportsko-ribolovnog turizma.
Rezervu prema toj ideji imaju i Živković i Lazarević. „Ko god preuzme rijeke, mora biti svjestan da bi to, uz najbolji rad, godinama morao da radi sa gubitkom. Prihod od svih ribolovnih dozvola je toliki da može da finansira samo jednog ribočuvara na pola godine. Treba da prođu godine dok bi to preduzeće stiglo do „pozitivne nule”. „Bojim se da bi to bilo sa istim rezultatima kao kad je vodama gazdovao SRK Tara i Morača” – kaže Lazerević.
Rješenje je, smatra on, da lokalni čelnici, ukoliko žele da se rijeke oporave, pozovu ribolovce entuzijaste i da traže savjete. To je jedini način, tvrdi sagovornik Monitora, da se projekat realizuje. „U priču oko zaštite ribljeg fonda nikad više ne treba uključivati one koji su do sada pokazali nesposobnost i neodgovornost” – kaže Lazarević.
U najboljem slučaju, proći će mjeseci dok se ne nađe altenativa za bezvlašće na Tari, Morači i njihovim pritokama. Sve do tada će ti vodotoci, uključujući i Kapetanovo jezero, biti raj za krivolovce.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice