Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bez graditelja i bez kupaca

Objavljeno prije

na

U kišom okupanom Pržnu, u hotelu Maestral, održan je početkom sedmice drugi po redu Festival investicija i nekretnina u Crnoj Gori pod nazivom FREI. U moru festivala, dobili smo i festival investicija. Neobičan naziv za izložbu projekata već viđenih i medijski podrobno ispraćenih, neostvarenih investicionih poduhvata na teritoriji Crnogorskog primorja

Programski sadržaj FREI-a zasluga je eksperata Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine. Drugi rođendan skupe manifestacije u Pržnu nije obilježila nikakva novost u odnosu na prethodni. Autorka ovog teksta mogla je mirne duše plasirati sve ono što je na istu temu objavljeno godinu dana ranije.

Nakon posjete Festivalu investicija ozbiljno se dovodi u sumnju teza da je Crna Gora jedna od najpoželjnijih investicionih destinacija u svijetu.

Svi štandovi prijavljenih izlagača, investitora, stranih i domaćih konsultantskih firmi i projektnih biroa sa izloženim plakatima i posterima planiranih građevina stali su na nevelikom prostoru hotelske recepcije. Na FREI-u nije bilo ni traga sajamske atmosfere i uzbuđenja koju stvaraju novi zanimljivi projekti, inovacije, moć i bogatstvo, makete modernih hotela koje oduzimaju dah, koja obično prati manifestacije ovoga tipa.

Upoređenja radi, na sajmu nekretnina u Kanu koji predstavnici Vlade redovno posjećuju, samo ulaz za posjetioce staje 800 eura.

Na recepciji Maestrala šepurila se jedino stara maketa Capital centra Atlas grupe, Duška Kneževića.

Izlagači su bili uglavnom stari znanci. Kompanija Porto Montenegro u Tivtu sa marinom i stanovima za tržište, egipatski Oraskom sa novim master planom za poluostrvo Luštica, ruski Metropol i ostrvo Sv. Marko… Ni jedan od izloženih investicionih projekata od prošlog do ovog sajma nekretnina nije izveden.

Bez investicija i dalje je ulcinjska Velika plaža. Nema najavljivanih ulaganja u hotele u Bečićima, naselja, hotela i golf terena na brdu Spas kod Budve.

Izostala je festivalska prezentacija projekata hotela u Herceg Novom i Budvi, jedne od najvećih hotelskih kuća u državi, privatne kompanije Vektra-Boka, vlasnika Dragana Brkovića. Nema brojnih turističkih kompleksa planski smještenih diljem obale, Smokvice, Skočiđevojka, Galije, Crvena Glavica… Ni poznatih svjetskih hotelskih lanaca Kempinski, Šeraton, Holidej In, i svih onih čijim se imenima godinama unazad vlast razmetala.

Zapaženo izlaganje imao je predstavnik kompanije Hajat, koja preuzima menadžment hotela Crna Gora u Podgorici.

U Maestralu nije bilo ni ruskih milijardera ni arapskih šeika. Festival je protekao bez graditelja i bez kupaca nekretnina.

Bio je to zatvoreni krug između države i velikog broja teoretičara na zadate teme.

U tom pogledu zapaženu ulogu, kao i obično, imali su ministri Branimir Gvozdenović i Predrag Nenezić. Njihova izlaganja, objavljena pored ostalih u festivalskom katalogu, prepuna uvjeravanja o posvećenosti države održivom razvoju, poštovanju životnog okruženja i očuvanju ambijentalnih vrijednosti, bila su kraća od sopstvenih biografija koje su priložili.

Ako su tokom trodnevnog boravka prošetali Pržnom, učesnici festivala mogli su se uvjeriti u posvećenost Vlade očuvanju prostora. Pored hotela u kojem su smješteni, u periodu između dva Festivala nekretnina, naslonjeno na magistralni put, niklo je novo stambeno naselje od 7-8 stambenih blokova, koje podižu članovi ministrove uže rodbine.

„Sve po zakonu” kako kaže ministar Gvozdenović, čije je Ministarstvo dalo punu saglasnost na DUP Pržno i stambene zgrade u njemu.

Sada, kada je posao ucrtavanja stambenih i apartmanskih blokova na atraktivnim lokacijama uz obalu dovršen, a kritike aktuelne planske politike iz Evrope uveliko stižu, iz Ministarstva duvaju neki novi vjetrovi.Ide nova priča o očuvanju primorskog pejzaža, zaštiti prostora, o zaustavljanju planiranja izgradnje vikend stanova u korist hotelskih kapaciteta. Izbacuju se zvučne parole – novi koncept planiranja prostora za budućnost.

Ako novu kampanju bude sprovodila stara ekipa Ministarstva , biće to isto kao da je kozi dato da prištedi kupus za generacije koje dolaze.

Na sesiji posvećenoj vladinom programu mjera za podsticanje gradnje hotela i privlačenje hotelskih investitora i poznatih brendova, ministar Gvozdenović iznosi zapanjujući podatak po kome je samo u Budvi planirano oko 5.000.000 kvadrata, dobro ste pročitali, pet miliona kvadratnih metara novog stambenog prostora!?

Kao da njegovo Ministarstvo i on lično nisu davali saglasnost na takve pogubne planove.

Kao da je neko drugi cijelo vrijeme uređivao prostor, „nevjerovatne prirodne ljepote” umjesto njega i njegovih najbližih saradnika, „eksperata sa evropskim iskustvom”.

Pored programa razvoja hotelijerstva, u fokusu Festivala nekretnina ove godine bio je projekat socijalnog stanovanja koje sprovodi Ministarstvo uređenja prostora.

No glavna zvijezda FREI-a 2010., bio je premijer Milo Đukanović čija je posjeta podigla značaj anemičnoj manifestaciji. Okružen svitom partijskih funkcionera, gradonačelnika, ministara i tajkuna , vidno raspoložen Đukanović strpljivo je odgovarao na pitanja prisutnih novinara Za razliku od premijera, ministar Nenezić grubo je odbio pitanja izvan festivalskih tema.

Nekorektnog odnosa prema novinarima nije nedostajalo ni kod organizatora.

Novinarka Monitora doživjela je niz neprijatnosti od strane savjetnice ministra Gvozdenovića zadužene za odnose sa javnošću, Zoje Kustudić.

Savjetnica je pokušala spriječiti kontakt novinarke sa gostom festivala, bivšim generalnim sekretarom Savjeta Evrope, dr Valterom Schwimmerom u prostoriji Press centra gdje je imao zakazan intervju sa novinarom Pobjede. Kada joj to nije pošlo za rukom nastojala je da utiče na izbor tema, pa je tokom neformalnog razgovora novinarke i dr Schwimmera dobacivala nesuvisle komentare, na iznenađenje prisutnih.

Neprimjereno ponašanje ministrove savjetnice nastavljeno je sjutradan verbalnim napadom i prijetnjama uzdignutim prstom u sred pune kongresne sale, pred početak sesije o hotelijerstvu. Na primjedbu da ne može određivati sa kim će i o čemu novinari razgovarati, savjetnica je odbrusila „ovdje će biti kako ja kažem” uz značajno predskazanje, „vaš je glavni problem što visoko letite ali ćete uskoro nisko da padnete…” .

Bio je to nesputan izliv bijesa i frustracija zbog nesposobnosti da se prihvate drugačiji stavovi u odnosu na zvanične koje PR službe promovišu.

KAP na moru

Na Festivalu nekretnina predstavljen je Predlog programa mjera za podsticanje izgradnje hotelskih kompleksa, privlačenje hotelskih investitora i poznatih svjetskih brendova. U pitanju je paničan pokušaj da se oživi posustala crnogorska hotelska industrija. Prvi put u javnosti su iznijete brojke i analize koje ukazuju na svu pogubnost dosadašnje politike gradnje vikend stanova u poznatim turističkim mjestima. Poziv budućim graditeljima hotela visoke kategorije sadrži ponudu koja se ne odbija. Jučerašnja top destinacija za ulaganja nudi najatraktivnije lokacije u vlasništvu države za gradnju luksuznih hotela po nižim cijenama ili besplatno! Uz smanjenje ili potpuno ukidanje komunalnih taksi, zavisno od broja zvjezdica. Tu si i poreske olakšice za hotele sa više zvjezdica uz povećanje oporezivanja onih niže kategorije. Investitorima se nude niže cijene vode i struje, poput podgoričkog KAP-a. Smanjenje doprinosa za njihove zaposlene. Nude se povoljnosti za pretvaranje stambenih u hotelske komplekse i niz drugih olakšica. Program Ministarstva uređenja prostora posljednji je vapaj upućen investitorima. Dođite, gradite, ne treba ništa da nam platite.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo